Žena u poslovnoj odeći koja u rukama drži kartonsku kutiju sa ličnim stvarima, uključujući papire, dokumente, biljku i naočare. Na kutiji visi blok na kojem piše otkaz, što simbolizuje prestanak radnog odnosa i otkazni rok.
14. јануар, 2025

Otkazni rok: Šta treba znati prema Zakonu o radu?

Kao što svi znamo, otkazi su veoma osetljiva tema koja zahteva promišljen pristup i pažljivo razumevanje i pripremu, kako za poslodavce tako za zaposlene. Upravo zbog toga posebnu pažnju posvećujemo ovoj oblasti i pružanju relevantnih informacija koje vam mogu pomoći u izazovnim trenucima. Na našem sajtu, možete pročitati i druge tekstove vezane za otkaz ugovora o radu, a u nastavku ovog teksta detaljno obrađujemo otkazni rok – jedan od najvažnijih elemenata ovog procesa.

U nastavku ćemo detaljno objasniti:

  • Šta je otkazni rok?
  • Kada i kako se primenjuje?
  • Koliko traje u zavisnosti od različitih situacija?
  • Koja su prava i obaveze zaposlenog i poslodavca tokom ovog perioda?
  • Kako da zaštitite svoje interese i osigurate što bezbolniji otkazni rok?

Ukoliko želite da pogledate i ostale naše tekstove na temu prestanka radnog odnosa, možete to učiniti klikom na neki od sledećih linkova:

👉 5 najvažnijih pitanja kod otkaza ugovora o radu

ili

👉 Tehnološki višak – otkaz ugovora o radu kao “tehnološki višak”.

Šta je otkazni rok?

Otkazni rok predstavlja period od momenta kada poslodavac ili zaposleni iskaže volju za otkazom ugovora o radu pa do momenta kada taj ugovor formalno pravno prestaje da važi.

On služi da se i poslodavac i zaposleni prilagode novonastalim poslovnim promenama. Odnosno, da poslodavac održi kontinuitet rada i pronađe novog zaposlenog za upražnjeno radno mesto, a zaposleni da pronađe drugi posao.

Razumevanje otkaznog roka shodno Zakonu o radu

U Srbiji, Zakon o radu reguliše otkazni rok kao ključni element raskida ugovora o radu, a bitnu razliku pravi između tri situacije koje ćemo objasniti u daljem tekstu.

1. Kada zaposleni daje otkaz;

Na osnovu Zakona o radu Republike Srbije, zaposleni koji želi da raskine ugovor o radu dužan je da pismenim putem obavesti poslodavca o tome i ispoštuje otkazni rok koji, prema članu 178. Zakona, iznosi najmanje 15 dana. Osim ako je drugačije dogovoreno opštim aktom ili ugovorom, gde može biti i duži, ali ne duži od 30 dana.

2. Kada poslodavac daje otkaz zaposlenom;

Poslodavac može zaposlenom da otkaže ugovor o radu ako za to postoji opravdani razlog koji se odnosi na radnu sposobnost i ponašanje zaposlenog ili na potrebe poslodavca. U uvodu smo prethodno naveli linkove ka tekstovima koji se detaljnije bave otkaznim razlozima, pa ih možete pogledati za više informacija.

Poslodavac uručuje kovertu s natpisom "you're fired" zaposlenom koji deluje iznenađeno, što simbolizuje otkazni rok. Na stolu su laptop, rokovnik i poslovna dokumentacija.
Prestanak radnog odnosa

Prema tome, u zavisnosti od razloga otkaza, poslodavac je dužan da ispoštuje otkazni rok koji je naveden u ugovoru o radu sa zaposlenim. Na primer, ukoliko zaposleni ne ostvaruje rezultate rada, otkazni rok ne može da traje kraće od osam dana, ali ni duže od 30 dana, počevši od narednog dana od dana dostavljanja Rešenja zaposlenom.

U slučajevima kada je određen probni rad, poslodavac ili zaposleni mogu da raskinu ugovor o radu i pre isteka probnog rada sa otkaznim rokom koji ne može biti kraći od pet radnih dana. Dok radni odnos sa zaposlenim koji za vreme trajanja probnog rada nije pokazao odgovarajuće rezultate prestaje danom isteka roka utvrđenog u ugovoru.

A što se tiče vrste ugovora o radu (na određeno ili neodređeno vreme), treba razjasniti sledeće:

  • kada je u pitanju ugovor na neodređeno vreme, onda otkazni rok ima nekog smisla;
  • međutim, ako je zasnovan ugovor o radu na određeno vreme, samim zaključivanjem ugovora su i poslodavac i zaposleni postali saglasni sa datumom završetka ugovora o radu. U tim situacijama, otkazni rok postoji i važno je da se ispoštuje samo ukoliko radni odnos prestaje pre isteka roka trajanja ugovora.

3. Sporazumni raskid ugovora;

Sporazumni raskid ugovora podrazumeva saglasnost volja i poslodavca i zaposlenog za raskidom radnog odnosa. Tu se primenjuje otkazni rok predviđen opštim aktima poslodavca ili ugovorom o radu koji, naravno, moraju da prate odredbe pomenutog Zakona. Nije retkost da se u praksi obe strane usaglase i oko nekog drugačijeg roka od gorenavedenih. Ipak, savet je da se poštuju zakonski rokovi radi izbegavanja potencijalnih pravnih sporova.

Minimalno i maksimalno trajanje

Da rezimiramo. Zavisno od toga ko i iz kog razloga daje otkaz, minimalni otkazni rok iznosi pet radnih dana, dok je, u svim slučajevima, maksimalni otkazni rok 30 dana. U daljem tekstu vas očekuju odgovori na najčešće dileme i nedoumice koje prate sprovođenje otkaznog roka u različitim situacijama iz prakse.

Otkazni rok i bolovanje

Mnogi smatraju da bolovanje predstavlja prepreku za raskid ugovora o radu, što nije tačno. Kako i sam Zakon o radu uređuje, bolovanje se ne smatra opravdanim razlogom za otkaz ugovora o radu, međutim ako su se pre otvaranja bolovanja stekli zakonski uslovi za raskid ugovora, bolovanje ne sprečava poslodavca da postupi u skladu sa svojim ovlašćenjima u rokovima utvrđenim u opštim aktima i ugovoru o radu.

S druge strane, zaposleni takođe može predati zahtev za raskid radnog odnosa dok je na bolovanju, ali u roku od minimum 15 dana pre željenog završetka.

Doktor razgovara sa pacijentom. Ilustracija simbolizuje bolovanje.
Bolovanje

U obe situacije (doduše uvek kada se otkazuje ugovor o radu), od suštinske je važnosti da dokumentacija bude sačinjena na besprekoran način, kako se ne bi ostavio prostor za zloupotrebu bilo kakvih nejasnoća. Iz iskustva u radu sa mnogim klijentima, znamo da je otkaz delikatan postupak i da čak i najmanji propust može dovesti do eventualnog spora sa zaposlenim, koji povlači i druge posledice po poslodavca. Ali ne brinite, ovo ne mora biti i vaš slučaj!

Mi nudimo usluge pravnog savetovanja, tako da nam se možete obratiti za sva pitanja. Samo ispunite našu kontakt formu putem linka ovde, a mi ćemo vam se javiti u najkraćem roku.

Iznimno, posebna zaštita od otkaza predviđena je čl. 187 predmetnog Zakona, kojim je propisano da poslodavac ne može zaposlenom da otkaže ugovor o radu samo za vreme:

  • trudnoće,
  • porodiljskog odsustva,
  • odsustva sa rada radi nege deteta,
  • kao i odsustva sa rada radi posebne nege deteta.

Ovde otkazni rok može da počne da teče tek nakon završetka privremene sprečenosti za rad.

Otkazni rok i godišnji odmor

Poput bolovanja, i korišćenje godišnjeg odmora ne predstavlja osnov a ni prepreku da se raskine radni odnos.

Korišćenje godišnjeg odmora tokom otkaznog roka nije izričito propisano, ali nije ni zabranjeno. U tom smislu, po dogovoru između poslodavca i zaposlenog, istom se može omogućiti da iskoristi preostale dane godišnjeg odmora za vreme otkaznog roka, što je često i slučaj u praksi. U suprotnom, poslodavac je obavezan da isplati naknadu štete u visini prosečne zarade zaposlenog ostvarene u prethodnih 12 meseci, srazmerno dužini neiskorišćenog godišnjeg odmora, a shodno čl. 76 Zakona.

Kalendar sa natpisom "vacation", što simbolizuje godišnji odmor.
Godišnji odmor

Prava i obaveze poslodavca i zaposlenog

U toku trajanja otkaznog roka, poslovni proces mora da teče isto kao i pre. Zaposleni ima ista prava kao i pre početka otkaznog roka, što znači pravo na zaradu, zdravstveno osiguranje, penzijsko i invalidsko osiguranje, godišnji odmor itd. Ali ima i iste obaveze, kao što je obavljanje radnih zadataka.

Dakle, zaposleni krši pravilo otkaznog roka ako:

  • prestane da dolazi na posao nakon što je poslodavcu predao izjavu o otkazu, a otkazni rok još nije istekao;
  • ne obavlja svoje radne zadatke.

Ukoliko, usled takvog ponašanja zaposlenog tokom otkaznog roka, nastupi određena šteta za poslodavca, postojao bi zakonski osnov za nadoknadu te štete od zaposlenog koji ju je svojim ponašanjem prouzrokovao poslodavcu. Ovo dalje znači da bi poslodavac morao da podnese tužbu za nadoknadu štete. Međutim, da bi se izbegao takav spor, najpovoljnije za obe ugovorne strane je da zaposleni savesno i redovno dolazi na posao i završava svoje radne zadatke tokom otkaznog roka.

Zaključak

U ovom tekstu, dali smo detaljan pregled ključnih aspekata otkaznog roka, uključujući njegovu definiciju, osnovne situacije u kojima se primenjuje i prava i obaveze ugovornih strana. Na kraju, možemo zaključiti da je otkazni rok kompleksna tema koja se može tumačiti zavisno od specifičnih okolnosti.

Konačno, treba istaći da otkazni rok traje:

  • pet radnih dana u slučaju otkaza ugovora tokom probnog rada,
  • osam dana kada zaposleni ne ostvaruje zadovoljavajuće rezultate,
  • 15 dana kao minimalni rok kada zaposleni raskida ugovor sa poslodavcem,
  • do maksimalno 30 dana u svim slučajevima.

Za više informacija, slobodno kontaktirajte sa nama putem imejl-adrese info.bg@unija.com.