Zašto je kompanijama potreban due diligence proces
Due diligence ili analiza poslovanja vrši se iz različitih razloga, npr. zbog detaljnijeg uvida u poslovne procese kompanije i dobijanja informacija za donošenje strateških odluka (u slučaju preuzimanja kompanije od strane novog investitora i sl.) ili za dobijanje procene tekućih i budućih rizika poslovanja kojima je kompanija izložena. U stvari, to je proces dobijanja, provere i analitičke obrade podataka o poslovnim procesima i pravnom (poreskom, poslovnom i sl.) statusu kompanije.
Složenost poreskog sistema zahteva od poreskog obveznika da ima opsežna znanja o čestim promenama u zakonodavstvu i relevantnim poslovnim pravilima. Zbog nedostatka kapaciteta, nedovoljnog znanja i drugih okolnosti, privredni subjekti često imaju sumnje u ispravnost poreskog tretmana pojedinih transakcija. To se može ogledati u činjenici da poreski obveznik tako plaća premalo ili čak previše poreza.
Iz zakona proizilazi da je svaki poreski obveznik dužan da obračuna porez koji mora da plati po osnovu utvrđene poreske osnovice, poreskih olakšica i stopa i da obračunatu poresku obavezu iskaže u poreskoj prijavi. Kada poreski obveznici nisu uvereni da su porezi u poslovnim knjigama pravilno (u dovoljnom iznosu) obračunati ili da ne izmiruju prekomerne poreske obaveze, pažljivu poresku kontrolu mogu izvršiti stručnjaci. Takav pregled se često naziva preventivnim pregledom, jer se radi o preliminarnom pregledu poreske izloženosti poreskog obveznika, kao i dijagnostičkom pregledu, jer je namenjen identifikovanju problema i pronalaženju zakonskih rešenja.
Poreski due diligence
Poreski due diligence može se obaviti sveobuhvatno (pregled plaćanja svih poreza i doprinosa koje je određeni poreski obveznik obavezan da plati) ili pregledati samo pojedinačnu oblast u kojoj je poreski obveznik u pitanju.
Tokom poreskog due diligence-a, prati se poresko zakonodavstvo i prati ispunjenje poreskih obaveza kod kupaca za pojedinačni poreski period, deo perioda ili za više poreskih perioda. Akcenat je uglavnom na otkrivanju grešaka ili poreskih rizika u obračunu i plaćanju poreskih obaveza.
Due diligence se može sprovesti efektivno i efikasno kroz odgovarajuću saradnju između klijenta i poreskog stručnjaka i jasnoću o ciljevima inspekcije. Prema ugovorenom obimu, poreski veštak pregleda poreske prijave, odluke nadležnih poreskih organa, sudova i drugih državnih organa, kao i svu dokumentaciju koja je bila osnov za registraciju i poreski tretman (primljene i izdate fakture, narudžbenice, ugovore, interni akti, izveštaji o poslovanju itd.). Poreski due diligence, po pravilu, završava se izveštavanjem inspektora o nalazima inspekcijskog nadzora, o postojećim rizicima, predlozima za otklanjanje grešaka ili nedostataka u skladu sa pisanim izveštajem o sprovođenju poreske kontrole.
Kako se može obaviti due diligence
Due diligence se može obaviti u celini ili delimično pregledom samo jedne oblasti. Kao deo sveukupnog pregleda, relevantni stručnjaci razmatraju različite pravne oblasti relevantne za kompaniju, posebno:
- ekonomsko statusno pravo: vlasnička struktura, finansijska ulaganja kompanije, bilansne stavke, odnosi sa povezanim licima, registrovane delatnosti, pregled u vezi sa poslovanjem društva, odluke i drugi akti Skupštine i drugih organa društva;
- oblast radnog prava: pitanja u vezi sa zapošljavanjem – pregled ugovora o radu i drugih modaliteta rada (ugovori o upravljanju, eksternalizacija), opštih akata poslodavca, sistematizacije, sindikata, obezbeđenja prava i obaveza iz radnog odnosa, upućenih radnika;
- preispitivanje uređenja odnosa u vezi sa nepokretnostima i drugom imovinom kompanije: zemljišno-knjižni upisi, hipoteke, prava građenja, etažne svojine, građevinske i druge relevantne dozvole, regulisanje vlasništva značajnih sredstava i ulaganja;
- Obligaciono pravo: pregled svih ugovora i prava i obaveza iz ugovora (naročito ugovora o kreditu, ugovora o uslugama ili isporuke dobara), proizvodnih procesa, odgovornosti poslovanja i preduzeća za pružene usluge, datih garancija, koncesija, prebijanja, ustupanja, duga prikupljanje i druga srodna pitanja;
- pregled otvorenih sudskih postupaka u kojima društvo nastupa kao tuženi ili tužilac (parnica, izvršenje, stečaj), i
- oblast intelektualne svojine: zaštita autorskih prava, plaćanje taksi, zaštita patenata, žigova, dizajna, licenciranje.
Tokom due diligence-a mogu se ispitati i druge specifične pravne oblasti, na šta uglavnom utiče činjenica kojom se delatnošću (industrijom) bavi pojedina kompanija, kao i stanje na tržištu, promene u zakonodavstvu, politička situacija itd.