Zašto komapanije trebaju due diligence proces
Pažljiv pregled (due diligence) ili analiza poslovanja vrši se iz različitih razloga, npr. zbog detaljnijeg uvida u poslovne procese kompanije i dobijanja informacija za donošenje strateških odluka (u slučaju preuzimanja kompanije od strane novog investitora i sl.) ili za dobijanje procjene tekućih i budućih rizika poslovanja kojima je kompanija izložena. U stvari, to je proces dobijanja, provjere i analitičke obrade podataka o poslovnim procesima i pravnom (poreskom, poslovnom i sl.) statusu kompanije.
Složenost poreskog sistema zahtjeva od poreskog obveznika da ima opsežna znanja o čestim promjenama u zakonodavstvu i relevantnim poslovnim pravilima. Zbog nedostatka kapaciteta, nedovoljnog znanja i drugih okolnosti, kod privrednih subjekata se često javlja sumnja u ispravnost poreskog tretmana pojedinih transakcija. To se može ogledati u činjenici da poreski obveznik tako plaća premalo ili čak previše poreza.
Iz zakona proizilazi da je svaki poreski obveznik dužan da obračuna porez koji mora da plati na osnovu utvrđene poreske osnovice, poreskih olakšica i stopa i da obračunatu poresku obavezu iskaže u poreskoj prijavi. Kada poreski obveznici nisu uvjereni da su porezi u poslovnim knjigama pravilno obračunati (u dovoljnom iznosu) ili da ne plaćaju prekomjerne poreske obaveze, može se izvršiti pažljiva poreska kontrola od strane stručnjaka. Takav pregled se često naziva preventivnim pregledom, jer predstavlja preliminarni pregled poreske izloženosti poreskog obveznika, kao i dijagnostički pregled, jer je namijenjen identifikovanju problema i pronalaženju zakonskih rešenja.
Poreski due diligence
Poreski due diligence podrazumijeva pregled svih poreskih obaveza određenog obveznika ili možemo napraviti pregled samo određene poreske oblasti.
Tokom poreskog due diligence-a, prati se poresko zakonodavstvo i sagledava ispunjenost poreskih obaveza kod kupaca za pojedinačni poreski period, dio perioda ili za više poreskih perioda. Akcenat je stavljen uglavnom na otkrivanje grešaka ili poreskih rizika u obračunu i plaćanju poreskih obaveza.
Dužna pažnja može da se sprovede efektivno i efikasno kroz odgovarajuću saradnju između klijenta i poreskog stručnjaka i jasnoću o ciljevima inspekcije. Prema dogovorenom obimu, poreski vještak pregleda poreske prijave, odluke nadležnih poreskih tijela, sudova i drugih državnih organa, kao i svu dokumentaciju koja je bila osnov za upis i poreski tretman (primljene i izdate račune, narudžbenice, ugovori, interni akti, poslovni izvještaji itd.).
Poreski due diligence, po pravilu, završava se izvještavanjem izvršioca inspekcijskog nadzora o nalazima inspekcijskog nadzora, o postojećim rizicima, prijedlozima za otklanjanje grešaka ili nedostataka u saglasnosti sa pisanim izvještajem o sprovođenju poreske provjere.
Kako se može obaviti due diligence
Due diligence se može obaviti u cjelini ili djelimično pregledom samo jedne oblasti. Kao dio sveukupnog pregleda, relevantni stručnjaci razmatraju različite pravne oblasti relevantne za kompaniju, posebno:
- privredno i statusno pravo: vlasnička struktura, finansijska ulaganja društva, bilansne stavke, odnosi sa povezanim licima, registrovane djelatnosti, pregled u vezi sa poslovanjem društva, odluke i drugi akti Skupštine i drugih organa društva;
- oblast radnog prava: pitanja u vezi sa zapošljavanjem – pregled ugovora o radu i drugih modaliteta rada (ugovori o upravljanju, eksternalizacija), opšti akti poslodavca, sistematizacija, sindikati, obezbjeđenje prava i obaveza iz radnog odnosa, upućeni radnici;
- preispitivanje uređenja odnosa u vezi sa nepokretnostima i drugom imovinom kompanije: zemljišnoknjižni upisi, hipoteke, prava građenja, etažne svojine, građevinske i druge relevantne dozvole, uređenje svojine na značajnim sredstvima i investicijama;
- obligaciono pravo: pregled svih ugovora i prava i obaveza iz ugovora (posebno ugovora o kreditu, ugovora o pružanju usluga ili isporuke dobara), proizvodnih procesa, poslovanja i odgovornosti kompanije za pružene usluge, datih garancija, ustupanja , prebijanja, asignacije, naplate dugova i druga srodna pitanja;
- pregled otvorenih sudskih postupaka u kojima društvo nastupa kao tuženi ili tužilac (parnični, izvršni, stečajni), i
- oblast intelektualne svojine: zaštita autorskih prava, plaćanje taksi, zaštita patenta, žiga, dizajna, licenciranje.
Tokom due diligence-a mogu se ispitati i druge specifične pravne oblasti, na šta uglavnom utieče činjenica kojom se djelatnošću (industrijom) pojedina kompanija bavi, kao i stanje na tržištu, promjene u zakonodavstvu, politička situacija itd.
