Usled fluktuacije zaposlenika može se dogoditi da tvrtka koja ima 50 i više zaposlenika ostane bez stručnjaka za obračun plaća. Koji su sve to problemi koji se mogu dogoditi ukoliko jedina osoba koja obračunava plaće napusti tvrtku?
U Hrvatskoj se isplaćuju otpremnine za odlazak u mirovinu, za otkaz radnog odnosa bez krivnje radnika (osobno i poslovno uvjetovani raskid radnog odnosa), za sporazumni prestanak radnog odnosa i menadžerske otpremnine.
Poslodavci imaju mogućnost dodatnog nagrađivanja radnika kroz isplatu neoporezivih nagrada, naknada, potpora i primitaka – do iznosa koji su propisani čl.7. st.2. Pravilnika o porezu na dohodak (NN br. 10/17 – 74/20).
Prvo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja pripada svakoj zaposlenoj i samozaposlenoj osobi. Visina naknade plaće ovisi o nizu okolnosti koje prate slučaj.
Dopust možemo definirati kao razdoblje za vrijeme trajanja radnog odnosa u kojem je radnik oslobođen obaveze raditi, iako bi inače to bio dužan činiti. Prema Zakonu o radu postoje dvije vrste dopusta, a to su plaćeni i neplaćeni dopust. Zakon razlikuje ova dva dopusta po tome što je plaćeni dopust pravo radnika koje mu poslodavac mora omogućiti kada nastupe određene okolnosti, dok neplaćeni dopust nije pravo radnika, već mu ga poslodavac može, ali i ne mora odobriti.
Obračun plaća odavno više nije samo obračunska operacija, već složen proces za koji se mora pobrinuti kvalificirana osoba. To je jedan od najvažnijih zadataka, jer predstavlja financijsku stranu poslovanja (obračun obveza poslodavca) i snažno utječe na održavanje povjerenja radnika u poslodavca. Gotovo ništa radnike ne uzbuđuje više od činjenice da obračun plaća nije točan.
