Kvotno zapošljavanje osoba s invaliditetom tema je koja i dalje izaziva brojna praktična pitanja među poslodavcima. Najčešće nedoumice odnose se na:
- tko je obveznik
- kako se pravilno računa kvota
- što se ubraja u broj zaposlenih
- koje su posljedice ako se obveza ne ispuni.
U nastavku donosimo pregled ključnih pravila i najčešćih situacija iz prakse, kako biste lakše procijenili obveze svoje tvrtke i izbjegli nepotrebne administrativne i financijske rizike. Kvotna obveza proizlazi iz Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, a detaljnije je razrađena važećim Pravilnikom o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom, objavljenim u NN 151/2024.
Poslodavcima kojima je potrebna dodatna podrška u području ljudskih resursa važno je pravodobno provjeriti status obveznika i moguće modele ispunjenja kvote.
Tko je obveznik kvotnog zapošljavanja?
Obveznik kvotnog zapošljavanja je svaki poslodavac koji zapošljava najmanje 20 radnika. Propisana kvota iznosi 3 % u odnosu na ukupan broj zaposlenih na temelju kojih se utvrđuje kvota.
Od ove obveze izuzeti su, među ostalim:
- predstavništva stranih osoba
- strana diplomatska i konzularna predstavništva
- integrativne i zaštitne radionice
- poslodavci u sektoru proizvodnje tekstila, odjeće, kože, drva i namještaja
- novoosnovani poslodavci u razdoblju od 24 mjeseca od upisa u odgovarajući registar odnosno ustrojavanja prema posebnom propisu. Navedena izuzeća proizlaze iz članka 5. Pravilnika.
Kako se utvrđuje broj zaposlenih?
U ukupan broj zaposlenih za potrebe utvrđivanja kvote ubrajaju se zaposlenici, osnivači odnosno članovi trgovačkih društava i ustanova koji su u radnom odnosu s poslodavcem te obrtnici i druge osobe koje obavljaju dopuštenu djelatnost i po toj su osnovi obvezno osigurane.
Iz ukupnog broja zaposlenih pritom se izuzimaju određene kategorije radnika, primjerice:
- radnici zaposleni putem agencija za privremeno zapošljavanje
- radnici zaposleni na određeno vrijeme za obavljanje sezonskih poslova
- radnici zaposleni na poslovima osobnih asistenata
- radnici zaposleni na poslovima Oružanih snaga RH, policije, zaštite i spašavanja, zaštite osoba i imovine, vatrogasaca i pirotehničara
- radnici za koje postoji preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za izuzimanje.
Važno je razlikovati ukupan broj zaposlenih od broja osoba s invaliditetom koje se priznaju u kvotu. U kvotu se ubrajaju samo osobe s invaliditetom koje rade najmanje 20 sati tjedno i upisane su u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom pri HZMO-u. Retroaktivan upis nije moguć.
Kako se kvota računa?
Kvota se određuje u visini od 3 % u odnosu na ukupan broj zaposlenih. Ako rezultat izračuna nije cijeli broj, vrijednosti do 0,5 zaokružuju se na manji broj, a vrijednosti od 0,5 naviše na veći broj.
Primjerice, ako poslodavac ima 34 zaposlenih, kvota od 3 % iznosi 1,02, što u praksi znači obvezu zapošljavanja 1 osobe s invaliditetom odnosno ispunjenja kvote na drugi propisani način.
Kako poslodavac može ispuniti obvezu?
Poslodavac može ispuniti obvezu kvotnog zapošljavanja na tri osnovna načina:
- zapošljavanjem propisanog broja osoba s invaliditetom
- zamjenskom kvotom
- plaćanjem novčane naknade ako kvota nije ispunjena ni zapošljavanjem ni zamjenskim modelom.
Redovita provjera obveza i internih evidencija može pomoći poslodavcima da izbjegnu dodatne troškove i administrativne propuste.
Zamjenska kvota može se ostvariti kroz više modela, primjerice kroz ugovore o poslovnoj suradnji s osobom s invaliditetom koja se samozapošljava, sa zaštitnom ili integrativnom radionicom, trgovačkim društvom, zadrugom ili udrugom u kojima više od polovice radnika čine osobe s invaliditetom, kao i kroz praksu, studentski posao, stručno osposobljavanje ili stipendije za osobe s invaliditetom. Ugovore i propisane obrasce potrebno je dostaviti Zavodu u roku od 15 dana, inače se zamjensko ispunjenje ne priznaje.
Ako obveznik ne ispuni kvotu zapošljavanjem osoba s invaliditetom ni zamjenskom kvotom, dužan je mjesečno obračunati i uplatiti novčanu naknadu u iznosu od 20 % minimalne plaće u Republici Hrvatskoj za svaku osobu s invaliditetom koju je bio dužan zaposliti.
Primjeri iz prakse
Primjer 1: Pogrešan izračun broja zaposlenih
Tvrtka je u ukupan broj zaposlenih uključila i sezonske radnike zaposlene na određeno vrijeme. Nakon korekcije utvrđeno je da stvarni broj zaposlenih ne doseže prag za ulazak u sustav kvotnog zapošljavanja, pa poslodavac nije bio obveznik kvote.
Primjer 2: Ispunjenje obveze zamjenskom kvotom
Poslodavac nije zaposlio osobu s invaliditetom, ali je obvezu ispunio sklapanjem odgovarajuće poslovne suradnje s ovlaštenim pružateljem zamjenske kvote, uz pravodobnu dostavu ugovora i prateće dokumentacije Zavodu.
Na što poslodavci najčešće zaborave?
U praksi se najčešće pojavljuju sljedeći propusti:
- pogrešno računanje ukupnog broja zaposlenih
- nerazlikovanje zaposlenih koji ulaze u osnovicu od onih koji se izuzimaju
- pretpostavka da se svaka zaposlena osoba s invaliditetom automatski priznaje u kvotu
- nepravodobna prijava i praćenje statusa u očevidniku
- nepoznavanje alternativnih načina ispunjenja obveze
- propuštanje rokova za dostavu dokumentacije vezane uz zamjensku kvotu.
Ako tvrtka želi sustavnije upravljati obvezama i internim procesima, korisna može biti i dodatna HR podrška za poslodavce.
Što preporučujemo poslodavcima?
Kako bi izbjegli nepotrebne troškove i administrativne pogreške, poslodavcima preporučujemo da:
- redovito prate broj zaposlenih i promjene koje mogu utjecati na status obveznika
- provjere ulaze li svi radnici doista u osnovicu za izračun kvote
- utvrde jesu li zaposlene osobe s invaliditetom pravilno evidentirane u očevidniku
- razmotre mogućnosti zamjenskog ispunjenja kvote
- povremeno revidiraju internu usklađenost s važećim propisima.
Pravodobna provjera obveze koju propisuje kvotno zapošljavanje osoba s invaliditetom može spriječiti dodatne financijske obveze, pogrešan obračun i nepotrebne administrativne komplikacije. Poslodavcima koji žele pravodobno pratiti evidencije, status zaposlenih i administrativne obveze može pomoći kvalitetno vođena obračun plaća i administracija ljudskih resursa.
Q&A – najčešća pitanja u praksi
Kada poslodavac postaje obveznik kvotnog zapošljavanja?
Kada zapošljava 20 ili više radnika.
Moraju li svi poslodavci zaposliti osobu s invaliditetom?
Ne. Postoje i alternativni načini ispunjenja kvote, ovisno o poslovnom modelu i mogućnostima poslodavca.
Računaju li se radnici zaposleni na nepuno radno vrijeme?
Da, ako rade najmanje 20 sati tjedno.
Postoji li iznimka za nove tvrtke?
Da. Novoosnovani poslodavci nemaju obvezu tijekom prvih 24 mjeseca od osnivanja.
Imate pitanja o obvezi kvotnog zapošljavanja u praksi?
Ako niste sigurni je li vaša tvrtka obveznik kvotnog zapošljavanja, kako pravilno izračunati kvotu ili koje su mogućnosti ispunjenja obveze, naš tim vam može pomoći.
Za dodatne informacije i stručnu podršku obratite nam se putem niže navedenih poveznica:
