Ugovori van radnog odnosa i zakonska regulativa
12. мај, 2022

Ugovori van radnog odnosa

Prava po osnovu ugovora van radnog odnosa

Prava po osnovu ugovora van radnog odnosa definisana su Zakonom o radu, ali se još bliže uređuju i Zakonom o porezu na dohodak građana, Zakonom o socijalnim doprinosima i pratećim pravilnicima koji regulišu poreski tretman ovih ugovora, odnosno plaćanje poreza, doprinosa i eventualne obaveze zapošljavanja po osnovu sklapanja ovih ugovora. Rad van radnog odnosa predstavlja angažovanje lica za obavljanje:

  • privremenih i povremenih poslova,
  • poslova po osnovu ugovora o delu,
  • ugovora o dopunskom radu i
  • ugovora o stručnom osposobljavanju i usavršavanju.

Ugovori van radnog odnosa se sklapaju kako bi se definisale sve važnije teme za poslodavca i radnika. Ukoliko se radnik angažuje po nekom od ovih ugovora, on nema status zaposlenog. To znači da nema prava koja inače imaju zaposleni iz radnog odnosa. Ovo se odnosi na korišćenje godišnjeg odmora, primanja u slučaju bolesti, slobodne dane i ostale beneficije. Obveznik uplate doprinosa je naručilac posla, ukoliko se radi o pravnom licu ili preduzetniku. Ukoliko naručilac posla nije obveznik uplate i obračunavanja doprinosa, izvršilac posla je dužan da sam obračuna i uplati doprinose.

Poslodavac svakako ima mogućnost da zaposlenom van radnog odnosa obezbedi naknadu troškova prevoza za odlazak i dolazak na posao, naknadu za obrok na poslu i sl. Ovome upravo služe ugovori van radnog odnosa.  Samim ugovorom o angažovanju lica van radnog odnosa,  mogu biti predviđeni uslovi i razlozi usled kojih poslodavac može otkazati ovaj ugovor i pre isteka roka na koji je zaključen.

Ugovor o privremenim i povremenim poslovima

Ovakvi poslovi ne traju duže od 120 radnih dana u kalendarskoj godini. Ukoliko je na određenim poslovima bilo angažovano lice po osnovu ovakve vrste ugovora, poslodavac u toku te godine ne može angažovati isto ili drugo lice na osnovu tog ugovora i tog posla. Po završetku ovakvog ugovora, poslodavac može ponovo da zaključi ugovor sa istim licem, ali  za obavljanje drugog posla. Izvršilac posla može i nakon isteka ugovora da radi isti posao o privremenim i povremenim poslovima kod drugog poslodavca.

Kod ovakve vrste poslova, ugovorom se regulišu visina naknade koja se isplaćuje radniku, radno vreme i rokovi za isplatu naknade.

Specifičnosti ugovora o provremenim i povremenim poslovima

Ugovor o privremenim i povremenim poslovima sadrži:

  • vrstu i opis poslova,
  • trajanje poslova,
  • mesto i način izvršenja posla,
  • visinu same naknade.

Lica sa kojima se može zaključiti ugovor o privremenim i povremenim poslovima su:

  • nezaposlena lica,
  • zaposlena lica sa nepunim radnim vremenom do punog radnog vremena,  
  • korisnici starosne penzije i prevremene penzije,
  • kao i lica koje su članovi studentske zadruge, a ne  starija od 30 godina.
  • lica koja su korisnici porodične penzije.

Napomena: Korisnik porodične penzije bi trebalo da ostvaruje naknadu koja je niža od najniže mesečne osnovice doprinosa. Razlog je kako ne bi izgubilo pravo na naknadu porodične penzije prilikom prijave na obavezno socijalno osiguranje.

Ovakve vrste ugovora se ne mogu zaključiti sa:

  • zaposlenim licima koja rade puno radno vreme,
  • preduzetnicima,
  • poljoprivrednicima koji su obavezno osigurani na osnovu poljoprivredne delatnosti,
  • licima koja rade kod drugog poslodavca prema ugovoru o privremenim i povremenim poslovima i
  • osnivačima privrednog društva koja su obavezno osigurani na osnovu rada u svom privrednom društvu.

Ovakve vrste ugovora se mogu zaključiti i radi zamene privremeno odsutnog radnika, zbog povećanog obima posla koji je u delatnosti ili van delatnosti firme i za radna mesta sa povećanim rizikom, ali samo ukoliko lice ispunjava posebne uslove propisane za rad na tom radnom mestu.

Doprinosi

Na osnovu ovakvih ugovora, fizičko lice, kome se uplaćuje naknada, takođe ima pravo na doprinose za penzijsko i invalidsko  osiguranje, kao i doprinose za zdravstveno osiguranje i osiguranje u slučaju nezaposlenosti. Naknadu na osnovu rođenja i nege deteta, lice može da ostvari i ukoliko je u trenutku rođenja deteta  bilo nezaposleno, ali je u periodu od 18 meseci pre rođenja deteta ostvarilo prihode na osnovu ugovora o privremenim i povremenim poslovima, pod uslovom da ne ostvaruje pravo na novčanu naknadu za vreme  nezaposlenosti.  

Ugovor o privremenim i povremenim poslovima se može otkazati pre ugovorenog roka, pod uslovima koji su utvrđeni samim ugovorom.

Ugovor o delu

Ugovor o delu se zaključuje sa određenim licem, radi obavljanja određenih poslova koji nisu u delatnosti poslodavca. To mogu biti poslovi na izradi ili opravci stvari, izvršenju nekog fizičkog ili intelektualnog rada. Kod ovakvih ugovora je bitno utvrditi koji će se posao obaviti i u kom vremenskom periodu. Za zaključenje ovakvih ugovora nije bitno da li se radi o nezaposlenom licu, studentu, korisniku starosne penzije ili o licu koje je u radnom odnosu kod tog ili drugog poslodavca.

Napomena: Ukoliko dođe do zaključenja ugovora sa korisnikom invalidske penzije, može doći do pokretanja postupka za procenu radne sposobnosti. U tom sličaju postoji rizik od gubitka prava na invalidsku penziju.

Kod korisnika porodične penzije je isti slučaj kao kod ugovora o privremeno povremenim poslovima. Porodična penzija se ne ukida, samo u slučaju kada korisnik ostvaruje naknadu na mesečnom nivou, koja je niža od najniže mesečne osnovice doprinosa.

Ovakve vrste ugovora se mogu zaključiti i sa nerezidentima Republike Srbije. Ako se posao obavlja na teritoriji Republike Srbije, potreban je utvrditi, da li je sa državom, čiji je rezident to fizičko lice zaključen ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja. Ukoliko nije, u tom slučaju fizičko lice mora da dostavi potvrdu o rezidentnosti od strane nadležnog organa države čiji je rezident. U ovom slučaju se ne plaćaju porezi na druge prihode, kao ni doprinosi za obavezno socijalno osiguranje, jer nema ni oporezivih prihoda.

Ukoliko nerezidentno fizičko lice obavlja posao u inostranstvu, prihod koji je to lice ostvarilo, nije predmet oporezivanja u Republici Srbiji, te nije potrebno  ni dostaviti potvrdu o rezidentnosti.

Ugovor o dopunskom radu

Zaposleni koji radi puno radno vreme kod poslodavca, može da zaključi ugovor o dopunskom radu. To može učiniti najviše do jedne trećine punog radnog vremena sa drugim poslodavcem. Zaposleni ovakav ugovor može da zaključi bez obaveštenja i saglasnosti poslodavca kod kojeg je zaposlen na puno radno vreme. Uslov za zaključenje jednog ovakvog ugovora je da lice koje bi trebalo da bude izvršilac posla, dostavi dokaz da je kod drugog poslodavca zaposlen na puno radno vreme. Razlog za ovo je zato što ugovor ne može da zaključi:

  • lice koje nije zaposleno na puno radno vreme,
  • lice koje uopšte nije zaposleno i
  • penzionisano lice.

Pored naknade po osnovu dopunskog rada, ugovorom se mogu ugovoriti i druga primanja, kao što su: naknada prevoza za dolazak i odlazak na posao, dnevnice za službena putovanja, naknada za ishranu i sl. Sve što se ugovori ima karakter naknade na koju se plaćaju porezi i doprinosi kao na ugovorenu naknadu za rad.

Ugovor o stručnom osposobljavanju

Ovakva vrsta ugovora može da se zaključi ukoliko je predviđeno da fizičko lice mora da obavlja pripravnički staž, odnosno polaganje stručnog ispita, pre nego što stupi u samostalan rad u struci. Pripravnički staž može trajati najduže godinu dana, osim ukoliko je posebnim zakonom drugačije određeno.

Ugovor o stručnom usavršavanju

Ovakva vrsta ugovora se zaključuje radi usavršavanja i sticanja sposobnosti i znanja za rad u struci. Ovaj ugovor se može zaključiti samo kada je obaveza stručnog osposobljavanja propisana posebnim propisom, pri čemu poslodavac mora da ima program stručnog usavršavanja. Trajanje ovakve vrste ugovora nije predviđeno zakonom. Zbog toga je potrebno da se definiše samim ugovorom, mada je uobičajeno da ne traje duže od godinu dana.

Ugovor o stručnom osposobljavanju i usavršavanju se može zaključiti sa naknadom ili bez naknade. Novčana naknada koju lice može da ostvaruje na osnovu ugovora o stručnom osposobljavanju i usavršavanju ne smatra se zaradom, već ova naknada predstavlja drugi prihod.