ESG izveštavanje o održivosti postaje ključna tema u poslovnom svetu. Sve veći broj kompanija prepoznaje značaj transparentnosti u pogledu ekološkog, društvenog i upravljačkog (ESG) uticaja. Kako regulative postaju strože, a očekivanja potrošača i investitora rastu, izveštavanje o održivosti prelazi iz opcione u obaveznu praksu.
U ovom tekstu istražujemo šta nas čeka u budućnosti ove oblasti.
Izveštavanje o održivosti kroz prizmu ESG kriterijuma
Evropska unija je aprila 2021. usvojila CSRD direktivu, koja određuje okvir u kojem se veći naglasak stavlja na tri oblasti. Ove oblasti odnose se na sve zainteresovane strane (preduzeća): životna sredina, društveno i korporativno upravljanje (engl. ESG: environmental, social, corporate governance).
- Aspekt životne sredine se usredsređuje na sveobuhvatnu procenu uticaja kompanije na okolinu: ugljenični otisak, upotreba opasnih hemikalija u proizvodnim procesima, upravljanje otpadom, vodnim resursima, energijom.
- Društveni aspekt se odnosi na stepen društveno odgovornog poslovanja: kako se kompanija brine o dobrobiti celokupnog društva, kakve odnose ima sa internim i eksternim stejkholderima (kako se ponaša prema zaposlenima, da li ih podstiče na učenje i lični rast, da li im omogućava pristup kanalima komunikacije i drugo).
- Upravljački aspekt se odnosi na to u kojoj meri menadžment kompanije podstiče pozitivne promene, raznolikost i nezavisnost, integritet i drugo. Prema ESG kriterijumima, ocenjujemo kako preduzeće upravlja rizicima i mogućnostima, koji su povezani sa različitim aspektima održivosti.

Izveštavanje o održivosti i njegova uloga u ekonomskoj otpornosti
ESG Izveštavanje o održivosti je isprva imalo zapaženu ulogu na finansijskim tržištima, gde je pozitivno uticalo na opštu tržišnu klimu, koja je pokazala da je održivo upravljanje ključno za otpornost na spoljne šokove. Investicioni fondovi koji prate ESG standarde su među prvim pokazateljima da su kompanije koje se obavezuju na održivo izveštavanje otpornije na ekonomske šokove. To dodatno ukazuje na važnost izveštavanja o održivosti. ESG izveštavanje o održivosti kompanijama omogućava da se što bolje prilagode volatilnosti i poboljšaju svoje šanse za uspeh. Primećujemo da usvajanje ESG standarda i izveštavanja tako postaje sve važnije, jer kompanije sa ovakvim pristupom mogu postati otvorenije i prilagodljivije na različite spoljašnje faktore, što ubuduće povećava šanse za uspeh.
U skladu sa usvojenom direktivom, predviđa se postepeno proširenje obaveze izveštavanja na sve poslovne subjekte. Svaka kompanija će morati da, u prikupljanje podataka za izveštavanje, uključi i svoje poslovne partnere, što znači da će i druge kompanije morati indirektno da prikupljaju i dostavljaju podatke o svom uticaju na životnu sredinu, društvo i upravljanje.
ESG izveštavanje u Srbiji
Sve domaće kompanije koje su velika pravna lica, odnosno imaju više od 500 zaposlenih, u okviru svojih godišnjih izveštaja o poslovanju, moraju da objavljuju i nefinansijske izveštaje.
Podsećamo da je 2019. godine, usvajanjem izmena Zakona o računovodstvu, Srbija uvela i izveštavanje o održivosti. To je izveštavanje o aktivnostima koje se tiču:
- zaštite životne sredine,
- socijalnih pitanja i
- korporativnog upravljanja.
Preciznije, uvela je izveštavanje u oblasti ESG.
Dakle, pravni okvir u našoj zemlji sada obuhvata samo velike kompanije (500+ zaposlenih). Za sada se ne očekuje se da se krug obveznika u neko skorije vreme proširi. Prvenstveno zbog svesti samog zakonodavca o kompleksnosti ovakvog izveštavanja, a onda i zbog cene istog, koju mala i srednja preduzeća teško mogu snositi.
Ukoliko želite a pročitate više na temu ESG u Srbiji to možete učiniti OVDE.
Prilagođavanje ESG strategija i njihov uticaj na poslovanje
Treba naglasiti da će ESG pristupi morati da budu prilagođeni kompanijama pojedinačno. Ne postoji univerzalni pristup koji bi odgovarao svima. Različiti faktori, poput geografske lokacije, vrste industrije (proizvodne ili uslužne delatnosti) i specifičnih tržišnih uslova, utiču na to kako kompanije mogu i treba da implementiraju ESG strategije.
Na primer, kompanije u energetskom sektoru će imati drugačije ESG prioritete (smanjenje emisije gasova) u odnosu na IT firme (upravljanje digitalnim otpadom i cyber bezbednost).
U budućnosti, sve firme će biti podvrgnute proceni usklađenosti sa ESG kriterijumima, što znači da će biti proveravane da li zaista primenjuju mere održivosti koje su najavile ili samo deklarativno govore o njima (tzv. greenwashing – lažno prikazivanje ekološke odgovornosti).

Zato će vremenom sva preduzeća u određenoj meri biti podvrgnuta kontroli usklađenosti sa kriterijumima, koja će otkriti koja preduzeća su zapravo sledila zacrtane održive ciljeve i uvela neophodne promene (sprečavanje greenwashinga). Usklađenost sa ESG standardima može značajno uticati na poslovanje preduzeća:
- Kreditna sposobnost – banke i investitori sve više koriste ESG podatke prilikom odobravanja kredita. Kompanije sa lošim ESG praksama mogu imati otežan pristup finansiranju.
- Konkurentnost – firme koje se ne prilagođavaju ESG standardima mogu izgubiti tržišni udeo jer potrošači i partneri sve više favorizuju održive kompanije.
- Privlačenje talenata – mladi stručnjaci i kvalifikovani radnici sve češće biraju poslodavce koji vode računa o društvenoj odgovornosti i održivosti.
U suštini, kompanije neće moći da ignorišu ESG standarde, jer će neuspeh u njihovoj primeni imati direktne posledice na njihovu finansijsku stabilnost, tržišnu poziciju i sposobnost privlačenja kvalitetne radne snage.
Ključni trendovi u EGS izveštavanju o održivosti
Pored regulativa, sve je veći pritisak javnosti, medija i organizacija civilnog društva da kompanije proaktivno pristupe ESG izveštavanju o održivosti. Prema istraživanju Global Reporting Initiative (GRI), 92% najvećih svetskih kompanija sada izveštava o održivosti. Ovo ukazuje na rastući trend obavezne transparentnosti u svim sektorima privrede.
Još jedan značajan trend jeste integracija ESG podataka u analize finansijskog rizika. Investitori i kreditne institucije sve više koriste ESG informacije prilikom donošenja odluka. Ovo znači da će preduzeća sa slabim ESG performansama imati otežan pristup kapitalu.
Izazovi i rešenja u sprovođenju ESG izveštavanja o održivosti
Iako su prednosti ESG izveštavanja jasne, postoje i izazovi koji se tiču:
- Usklađenosti sa različitim regulatornim okvirima – kompanije koje posluju na više tržišta moraju da usklade svoje ESG izveštavanje sa različitim standardima (GRI, SASB, TCFD, CSRD).
- Prikupljanja tačnih podataka – mnoge kompanije nemaju adekvatne sisteme za merenje i izveštavanje o ESG kriterijumima.
- Obuka zaposlenih – ESG izveštavanje zahteva stručnost u oblasti održivosti, što znači da kompanije moraju ulagati u obuku svojih timova.

Rešenja za izazove u sprovođenju ESG izveštavanja o održivosti
Iako ESG izveštavanje nosi sa sobom određene izazove, postoje konkretna rešenja koja mogu pomoći kompanijama da ih prevaziđu i postignu usklađenost sa globalnim standardima.
Usklađivanje sa različitim regulatornim okvirima
Rešenje: Kompanije mogu koristiti integrisane ESG okvire koji omogućavaju lakše usklađivanje sa različitim standardima, kao što su GRI, SASB, TCFD i CSRD.
Prikupljanje tačnih podataka
Rešenje: Digitalizacija i upotreba softverskih rešenja za praćenje ESG performansi može značajno poboljšati tačnost podataka. Automatizovani sistemi omogućavaju kompanijama da u realnom vremenu prikupljaju i analiziraju podatke.
Obuka zaposlenih
Rešenje: Kompanije treba da ulažu u redovne ESG obuke i edukacije zaposlenih kako bi osigurale da svi nivoi organizacije razumeju važnost održivosti i pravilnog izveštavanja.
Kako može pomoći Unija Smart Accounting?
Unija Smart Accounting pruža sveobuhvatnu podršku kompanijama u implementaciji ESG strategija, uključujući:
- Analiza trenutnih ESG praksi, definisanje dugoročnih ciljeva i izrada akcionih planova za održivo poslovanje.
- Saradnja sa vašim timom na integraciji ESG principa u ključne poslovne procese i edukacija zaposlenih o njihovoj primeni.
- Izrada transparentnih i verodostojnih izveštaja o održivosti u skladu sa međunarodnim standardima kao što su GRI, SASB i TCFD.
Implementacija ESG strategije traje od šest meseci do godinu dana. Dug je ovo put, ali donosi dugoročne koristi poput:
- jačanja konkurentnosti,
- poboljšanja pristupa kapitalu i
- jačanja reputacije među investitorima, partnerima i potrošačima
Da li ste znali? Unija može da se pohvali statusom pionira u ESG poduhvatima. Zato ne čekajte, već na našoj ESG stranici odmah pogledajte kolikim znanjem raspolažemo i kako možemo da vam pomognemo.
Zaključak: Budućnost EGS izveštavanja o održivosti
Tema održivosti već postaje važan deo dnevnog reda u kompanijama, ali je predviđeno da se njen značaj u budućnosti dodatno ojača. Možemo očekivati da izveštaji o održivosti tokom vremena postanu jednako važan deo ocene uspešnosti poslovanja, kao što su dosad bili finansijski izveštaji.
S obzirom na sve veću regulaciju i rastuće interesovanje javnosti, EGS izveštavanje o održivosti postaće nezaobilazni element strategije svake kompanije. Ovo naravno važi za one komapnije koje žele da ostanu relevantne i konkurentne na globalnom tržištu.
