5. јун, 2021

Zdravstveno osiguranje za zaposlene

Postoji veliki broj benefita koje poslodavci mogu obezbediti svojim zaposlenima. To može biti službeni automobil, mobilni telefon,  edukacija i slično.

Svesni smo toga i da je zdravlje jako važno, a u doba pandemije postali smo veoma osetljivi na ovu temu. Posebno mesto među benefitima, zauzima dodatno odnosno dobrovoljno privatno osiguranje.  Pri tom visoko mesto na listi zauzima upravo dobrovoljno zdravstveno osiguranje.

 

Šta je privatno zdravstveno osiguranje

Privatno (dobrovoljno) zdravstveno osiguranje osiguraniku obezbeđuje zdravstvenu zaštitu i daje mu mogućnost da koristi usluge privatnih ordinacija i laboratorija. Reč je o dodatnom nivou zdravstvene zaštite pojedinca i može se zaključiti nezavisno od obaveznog zdravstvenog osiguranja.

Dobrovoljno (privatno) zdravstveno osiguranje je pogodnost. Ova vrsta osigiranja ne predstavlja obavezu poslodavca. Uplata dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja ne oslobađa poslodavca od obaveze plaćanja doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje.

Zakonom o porezu na dohodak građana i Zakonom o socijalnim doprinosima predviđena su određena oslobođenja kada su u pitanju premije za privatno zdravstveno osiguranje.

Poslodavci se najčešće odlučuju za osnovni paket dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja. Ovaj paket uključuje preglede lekara opšte prakse, laboratorijske analize i sistematski pregled za zaposlene. Privatnim zdravstvenim osiguranjem poslodavac pokazuje brigu o svojim zaposlenima. Svakako da se na ovaj način obezbeđuje veća lojalnost i efikasnost, pri  čemu se smanjuje broj odsustva zbog bolovanja.

 

Premija dodatnog dobrovoljnog penzijskog i invalidskog osiguranja

Pored obaveznog socijalnog osiguranja zaposlenih, postoje i vidovi osiguranja koji su na dobrovoljnoj osnovi. Ovde se postavlja pitanje poreskog tretmana plaćene premije za takve oblike osiguranja zaposlenih. Zakonom o dobrovoljnim penzijskim fondovima i penzijskim planovima propisana je mogućnost dobrovoljnog privatnog penzijskog osiguranja.

Fizička lica, koja bi da obezbede dodatne prihode u poznim godinama, pored uobičajene redovne penzije, mogu samostalno ili posredstvom poslodavca, uplaćivati doprinose u dobrovoljni penzijski fond. Poslodavac nema obavezu plaćanja premije dobrovoljnog osiguranja za zaposlene. Ipak je odredbama člana 119.stav 5 Zakona o radu propisano da poslodavac može zaposlenima da uplaćuje premije za dobrovoljno dodatno penzijsko osiguranje. Potrebno je da poslodavac ovo pravo zaposlenog definiše opštim aktom odnosno ugovorom o radu.

U skladu sa odredbama člana 105, stav 3 Zakona, plaćena premija dobrovoljnog osiguranja se ne smatra zaradom. Zbog toga se na nju ne obračunavaju i ne plaćaju doprinosi za socijalno osiguranje, ukoliko drugim zakonom nije drugačije uredjeno.

Medjutim, Zakonom o porezu na dohodak gradjana i Zakonom o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje propisan je drugačiiji način uređivanja dobrovoljnog osiguranja.

 Članom 14b stav 1. Zakona o porezu na dohodak građana zaradom se smatraju i premije svih vidova dobrovoljnog osiguranja. To uključije i penzijski doprinos u dobrovoljni penzijski fond, koje poslodavac plaća za zaposlene – osiguranike uključene u dobrovoljno osiguranje, odnosno za zaposlene – članove dobrovoljnog penzijskog fonda, u skladu sa zakonom koji uređuje dobrovoljno osiguranje, odnosno dobrovoljne penzijske fondove i penzijske planove.

Šta se ne smatra zaradom

  1. premija osiguranja koju poslodavac plaća za sve zaposlene kod neživotnog kolektivnog osiguranja od posledica nezgode, uključujući osiguranje od povreda na radu i profesionalnih oboljenja i kolektivno osiguranje za slučaj težih bolesti i hirurških intervencija, kao i premija kolektivnog osiguranja života za slučaj smrti zaposlenog usled bolesti, koje poslodavac plaća za sve zaposlene. Od januara 2018.godine premija kolektivnog osiguranja, za slučaj smrti zaposlenog usled bolesti, ne smatra se zaradom.
  2. premija dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja odnosno penzijski doprinos u dobrovoljni penzijski fond, koje poslodavac plaća za zaposlene – osiguranike, odnosno članove dobrovoljnog penzijskog fonda, u skladu sa propisima kojima se uređuju navedene oblasti, do iznosa oslobođenog plaćanja doprinosa u skladu sa zakonom kojim se uređuju doprinosi za obavezno socijalno osiguranje.

 

Poreski tretman premija dobrovoljnog osiguranja

Odredbama člana 21a Zakona o porezu na dohodak propisano je izuzimanje iz oporezivanja porezom na zarade za:

  • premiju za dobrovoljno zdravstveno osiguranje, koju poslodavac obustavlja i plaća iz zarade zaposlenog odnosno osiguranika uključenog u dobrovoljno zdravstveno osiguranje, u skladu sa zakonima kojima se uređuje dobrovoljno zdravstveno osiguranje;
  • penzijski doprinos u dobrovoljni penzijski fond koji poslodavac obustavlja i plaća iz zarade zaposlenog odnosno člana dobrovoljnog penzijskog fonda, prema zakonu kojim se uređuju doborovoljni penzijski fond i penzijski planovi.

Ukoliko poslodavac, u skladu sa ugovorom o osiguranju, uplati premiju u celini i odjednom za period od 12 meseci, ima pravo da po tom osnovu koristi mesečni neoporeziv iznos. On je 6.062 dinara (12 meseci x 6.062 dinara).

Prema odredbama člana 13.stav 3 Zakona o doprinosima, osnovica doprinosa za zaposlene i za poslodavce je iznos koji predstavlja zbir premije za dobrovoljno zdravstveno osiguranje. Nju poslodavac na teret sopstvenih sredstava plaća za zaposlene odnosno osiguranike uključene u dobrovoljno zdravstveno osiguranje u Republici. Poslodavac ovo čini u skladu sa propisima kojima se uređuje dobrovoljno zdravstveno osiguranje i penzijskog doprinosa u dobrovoljni penzijski fond koji poslodavac na teret sopstvenih sredstava plaća za zaposlene odnosno članove dobrovoljnog penzijskog fonda u skladu sa propisima kojima se uređuju dobrovoljni penzijski fondovi i penzijski planovi, umanjeni za iznos od 6.062 dinara mesečno.

 

Opcija 1 – Poslodavac plaća premiju dobrovoljnog osiguranja u svoje ime, a za račun zaposlenog

Poslodavac može da ugovori dodatno osiguranje za svoje zaposlene. U tom slučaju sa osiguravajućom kućom sklapa ugovor u svoje ime, od osiguravajuće kuće dobija račun, a sam račun ima tretman poslovnog troška.

U slučajevima kada poslodavac na teret sopstvenih sredstava plaća premije dobrovoljnog osiguranja za zaposlenog (u svoje ime, a za račun zaposlenog) porez i doprinosi se ne plaćaju do iznosa od 6.062 dinara mesečno.

Ukoliko poslodavac plaća premije dobrovoljnog osiguranja preko neoporezivog iznosa od 6.062 dinara, iznos premije koji prelazi ovaj neopreziv iznos predstavlja zaradu zaposlenog. Na nju se plaćaju porezi i doprinosi na obavezno socijalno osiguranje.

Opcija 2 – Poslodavac plaća premiju dobrovoljnog osiguranja u ime i za račun zaposlenog

Ukoliko poslodavac u ime i za račun zaposlenog vrši plaćanje premija za dobrovoljno osiguranje, porez na zarade se ne plaća na iznos od 6.062 dinara mesečno. Doprinosi za obavezno socijalno osiguranje plaćaju se na ukupno plaćenu premiju za dobrovoljno osiguranje.

Može se zaključiti, da je uopšteno povoljnija opcija da poslodavac ugovori osiguranje. U prvom slučaju premije, porez i doprinosi se ne plaćaju do određenog iznosa. U drugom slučaju, na premije se ne plaća porez do određenog iznosa, ali se plaćaju doprinosi za obavezno socijalno osiguranje.

 

Kolektivno osiguranje zaposlenih od posledica nesrećnog slučaja

Članom 53. Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu definisana je obaveza poslodavca da osigura zaposlene od povreda na radu, profesionalnih oboljenja i oboljenja u vezi sa radom na radnom mestu i radnoj okolini, radi obezbeđivanja naknade štete.

Zakon o porezu na dohodak gradjana, predviđa u članu 14b stav 2. tačka 1) da se zaradom ne smatra premija koju poslodavac plaća za sve zaposlene kod kolektivnog osiguranja od posledica nezgode, uključujući osiguranje od povreda na radu i profesionalnih oboljenja i kolektivnog osiguranja za slučaj težih bolesti i hirurških intervencija, kao i kolektivno osiguranje za slučaj smrti usled bolesti. Na ovu premiju ne plaća se porez na dohodak građana.

 Odredbama člana 119. Zakona o radu, poslodavac može zaposlenima uplaćivati premiju kolektivnog osiguranja od posledica nezgoda i kolektivno osiguranje za slučaj težih bolesti i hirurških intervencija. Pri  čemu uplaćena premija neće predstavljati zaradu zaposlenog (član 105.  stav 3. Zakona o radu). Na uplaćenu premiju kolektivnog osiguranja zaposlenih ne plaćaju se doprinosi za obavezno socijalno osiguranje.

Osiguranje od posledica nezgode, uključujući osiguranje od povreda na radu i profesionalnih oboljenja spada u neživotna osiguranja  (član 9. stav 1. tačka 1 Zakona o osiguranju).

Dakle, obaveza poslodavca je da osigura zaposlene od povreda na radu i profesionalnih oboljenja, što je uključeno u osiguranje od posledica nezgode (neživotna osiguranja ), a na uplaćenu premiju kolektivnog osiguranja zaposlenih po tom osnovu ne plaćaju se porez i doprinosi.

Kada kolektivno osiguranje zaposlenih ima poreski tretman zarade?

U slučaju da poslodavac ne uplati osiguranje svim zaposlenima, već samo za određene kategorije zaposlenih, plaća premiju kod kolektivnog osiguranja od posledica nezgode, uključujući osiguranje od povreda na radu i profesionalnih oboljenja, kao i kolektivnog osiguranja za slučaj težih bolesti i hirurških intervencija, plaćena premija ima poreski tretman zarade saglasno odredbama čl. 13. i 14. Zakona o porezu na dohodak građana.

  1. Takođe, ukoliko bi se kolektivno osiguranje od posledica nezgode ugovorilo kao dopunsko osiguranje uz životno osiguranje zaposlenih, ne mogu se primeniti odredbe kojima je propisano da se porez i doprinos ne plaćaju na kolektivno osiguranje zaposlenih od posledica nezgoda. Odredbama člana 8. stav 1. tačka 4) podtačka Zakona o osiguranju, kao vrsta životnog osiguranja propisano je dopunsko osiguranje od posledica nezgode, te se ukupan iznos premije za životno osiguranje tretira kao zarada, na koju se obračunavaju porez i doprinosi.

 

 

 

Plaćanje premije životnog osiguranja za zaposlene

U slučajevima kada poslodavac ugovori životno osiguranje samo za određene zaposlene (u skladu sa Zakonom o osiguranju) i plaća premiju osiguravajućem društvu, plaćena premija životnog osiguranja za te zaposlene imala bi tretman zarade. Propisima nije predviđena obaveza poslodavca da ugovara ovu vrstu osiguranja za zaposlene. Zbog toga nije propisan ni neoporeziv iznos ove premije.

Počev od 1.januara 2018.godine, ne plaća se porez na premiju kolektivnog osiguranja života za slučaj smrti zaposlenog usled bolesti, koju poslodavac plaća za sve zaposlene.

Poslodavac može da plaća životno osiguranje samo za određene zaposlene. Međutim time ih stavlja u povoljniji položaj u odnosu na ostale zaposlene i tada se plaćena premija smatra zaradom. U ovom slučaju, na plaćenu premiju životnog osiguranja određenog zaposlenog, poslodavac bi imao obavezu da obračuna i uplati porez na zarade i doprinose za obavezno socijalno osiguranje na teret zaposlenog i na teret poslodavca.

Saglasno odredbama člana 9. Zakona o porezu na dobit pravnih lica, uplaćena premija životnog osiguranja, obzirom da predstavlja zaradu zaposlenog, predstavlja poreski priznat rashod u poreskom bilansu.