Savet stranih investitora (FIC) je i ove godine visokim državnim zvaničnicima uputio preporuke za unapređenje poslovanja u Republici Srbiji. Između ostalih, one se umnogome tiču poreskog sistema i radnog prava.
Šta treba promeniti u poreskom sistemu?
Kada je reč o oporezivanju ličnog dohotka, zaključak FIC-a je da poreski sistem u Srbiji treba modernizovati. Naime, on je zasnovan na principu cedularnog oporezivanja, kojeg su mnoge napredne poreske jurisdikcije napustile. Zbog toga što je nejasan i nepravedan. A umesto njega, preporučen je sintetički model.
U nastavku navodimo najznačajnija zapažanja.
Analitičari su još jednom skrenuli pažnju na sporno mišljenje Ministarstva finansija. I to u vezi sa poreskim tretmanom i dokumentovanjem naknade troškova prevoza zaposlenih za dolazak i odlazak sa posla. Ukazali su na to da je neophodno staviti ga van snage ili izmeniti. Kao i izmeniti zakon, tako da se zahtev dokumentovanosti ukine ili uskladi s ranijom presudom Vrhovnog kasacionog suda.
Dalje, kako se ističe u izveštaju FIC-a, cedularni sistem oporezivanja prihoda građana je još uvek u primeni. To ostaje problem srpskog sistema oporezivanja fizičkih lica. Stoga, Vlada Srbije treba da razmotri uvođenje sintetičkog sistema oporezivanja. On je prisutan u mnogim razvijenijim zemljama.
Preporuka se odnosi i na blagovremeno donošenje odgovarajućeg podzakonskog akta, koji će detaljno regulisati pitanje dnevnica za službena putovanja i nadoknade troškova.

U analizi dodatno stoji: “Smatramo da je nužno uspostaviti saradnju između Ministarstva finansija i Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, kako bi se na ispravan način obezbedila upotreba relevantnih propisa. Odnosno, da se naknada štete za neiskorišćen godišnji odmor tretira kao naknada štete, kakvom je Zakon o radu i poznaje. A ne kao zarada.“
Da li je radno pravo po meri investitora?
Prava iz socijalnog osiguranja predstavljaju jedno od osnovnih socijalnih i ekonomskih prava zaposlenih, odnosno angažovanih lica. Pa iz FIC-a ukazuju na značaj usklađivanja pojedinih odredbi propisa. U stvari, time bi bilo omogućeno da domaći državljani zaposleni kod stranih poslodavaca budu prijavljeni na obavezno socijalno osiguranje. Ali i strana lica upućena na rad u Srbiju bez zasnivanja radnog odnosa.
Prema tome, napravljen je osvrt na međunarodne ugovore.
Napomenuto je da bi Srbija trebalo da proširi mrežu međunarodnih ugovora koji regulišu pitanje socijalnog osiguranja. Sve u cilju izbegavanja dvostrukog plaćanja doprinosa.
Dakle, trebalo bi pratiti trend potpisivanja Ugovora o izbegavanju dvostrukog oporezivanja. Zato što sada imamo situaciju u kojoj zaposleni upućeni iz nekih zemalja nisu u obavezi da plaćaju porez, uz ispunjenje određenih uslova iz UIDO s tom državom. Ali jesu doprinose. I to od prvog dana rada u Srbiji.
Pohvaljen je napredak koji je ostvaren na polju oporezivanja frilensera. Odnosno, usklađivanje fiskalnog opterećenja kojem ovi obveznici podležu sa onim kojem podležu obveznici koji su ostvarili iste vrste prihoda od isplatilaca u smislu zakona.

A rečeno je da je potrebno nastaviti sa daljim pozitivnim razvojem propisa, kako iz poreskog tako iz radnog prava. Da bi se adekvatno uredio položaj fizičkih lica koja, u skladu s propisima jurisdikcije entiteta koji ih je angažovao, imaju punovažne ugovore o radu sa inostranim poslodavcima.
Zaključak
Neophodno je jasno definisati sledeće:
- da li je i u kojim slučajevima obavezno obračunavanje i plaćanje poreza i doprinosa na najnižu osnovicu po osnovu ugovora o pravima i obavezama direktora kada ne primaju naknadu za rad u društvu i kada su zaposleni kod drugog poslodavca, ili su nerezidentna lica.
U analizi Zakona o porezu na dohodak građana, oni zaključuju:
- Preporuka je da se jasno precizira da li postoji obaveza utvrđivanja naknade u tim slučajevima;
- Ako postoji, da se utvrdi minimalan iznos naknade za direktore društava koji su zaključili ugovor van radnog odnosa i ne primaju naknadu za rad u društvu (na primer, najniže osnovice doprinosa);
- Bilo bi dobro i da Poreska uprava revidira i uskladi šifre vrste prihoda za prihode fizičkih lica van radnog odnosa, u skladu sa Zakonom o socijalnim doprinosima.
Unija Smart Accounting je u svojim tekstovima i ranije ukazivala na neke od ovih izazova. Ostaje nam da se nadamo da će se razvoj poreske prakse i pravne regulative nastaviti u pozitivnom smeru.
Naš stručni tim je tu da Vam pomogne i odgovori na sva Vaša pitanja. Pošaljite nam upit na info.bg@unija.com.