17. новембар, 2020

MOGUĆNOSTI ZA POSLOVANJE STRANOG LICA U SRBIJI

Strano pravno ili fizičko lice može da proširi svoje poslovanje i na teritoriji Srbije. Za to ima nekoliko mogućih opcija.

 

 

Pravne forme društva koje strano lice može osnovati i  procedura osnivanja

Kao osnivači društva u Srbiji, pored domaćih se javljaju strana fizička i pravna lica. Stoga se u praksi često javlja pitanje da li strano lice ima ograničenja u pogledu pravne forme društva koje osniva. Odgovor je da ograničenja ne postoje. Ni u odnosu na pravnu formu društva, ni i u odnosu na zemlju porekla osnivača.

Osnivanje svih pravnih formi društva vrši se u Agenciji za privredne registre. Procedura i potrebna dokumentacija za osnivanje zavisi od izbora pravne forme.

Postupak upisa u Registar započinje podnošenjem registracione prijave sa propisanom dokumentacijom i dokazom o uplati propisanih naknada. To se vrši neposredno u sedištu APR u Beogradu ili u nekoj od organizacionih jedinica ili poštom. Kada se prijava podnosi poštom, kao datum i vreme podnošenja prijave uzimaju se datum i vreme prijema prijave u Agenciji. Registracionu prijavu za osnivanje podnosi osnivač ili lice ovlašćeno od strane osnivača, u kom slučaju je potrebno priložiti i punomoćje.

Registrator rešenjem odlučuje o prijavi u roku od pet radnih dana od dana prijema prijave. Ako je elektronska prijava podneta neradnog dana, smatra se da je podneta prvog narednog radnog dana od kada počinje da teče rok.

Za osnivanje privrednih subjekata potrebno je priložiti odgovarajuću registracionu prijavu osnivanja u zavisnosti od pravne forme subjekta koji se osniva. Potrebna je i prateća dokumentacija, koja je u nastavku prikazana, u zavisnosti od pravne forme društva.

Za poslovanje je nakon osnivanja neophodno:

  1. izvršiti overu OP obrasca kako bi se otvorio poslovni račun u banci i
  2. podneti poresku prijavu nadležnoj jedinici Poreske uprave.

Postupak otvaranja računa firme koju je u Srbiji osnovalo pravno lice je komplikovaniji, jer pored navedene, zahteva podnošenje dodatne dokumentacije. To podrazumeva prilaganje dokaza o identitetu krajnjeg vlasnika pravnog lica, osnivača firme, u vidu izvoda iz registra nadležnog organa i osnivačkog akta osnivača firme.

Pravne forme društva koje nerezident može osnovati, a o kojima ćemo dati detaljnije instrukcije su:

  • Ortačko društvo
  • Komanditno društvo
  • Društvo ograničene odgovornosti
  • Akcionarsko društvo

Naknada za registraciju osnivanja privrednog subjekta koji se  registruje u Registar privrednih subjekata, iznosi 4.900,00 dinara. Prilikom podnošenja registracione prijave za osnivanje privrednog društva  uplaćuje se i naknada za registraciju i objavljivanje osnivačkog akta. Visina iznosa je 1.000,00 dinara. Naknada za osnivanje jednočlanih i višečlanih DOO elektronskim putem iznosi 4.500,00 dinara.

 

 

 

Kako registrovati preduzetnika

Kako bi strano lice osnovalo preduzetničku radnju neophodno je da zahtev podnese Agenciji za privredne registre. Za to postoje dva načina.

Visina naknade za registraciju osnivanja preduzetnika iznosi 1.500,00 dinara. Visina naknade za podnošenje elektronske prijave osnivanja preduzetnika iznosi 1.000,00 dinara.

 

Šta predstavlja ogranak stranog pravnog lica i procedura njegovog osnivanja

 Ogranak stranog privrednog društva je izdvojeni organizacioni deo stranog privrednog društva na teritoriji Republike Srbije. Preko njega društvo obavlja delatnost u skladu sa zakonom.

Govoreći o obavljanju delatnosti, pretežna delatnost ogranka može se razlikovati od pretežne delatnosti društva osnivača. Slično tome, zastupnik ogranka i zastupnik društva osnivača ne moraju da budu isto lice, već se mogu razlikovati.

Za razliku od društva osnivača, ogranak nema status pravnog lica. Ogranak ima status organizacione jedinice društva osnivača koja deluje u ime i za račun društva osnivača. Uz to, društvo osnivač upravlja poslovanjem ogranka.

Što se odgovornosti za obaveze tiče, društvo osnivač je neograničeno odgovorno za obaveze svog ogranka prema trećim licima koje proisteknu iz poslovanja ogranka. Navedeno je u skladu sa činjenicom da ogranak ne može imati svoju imovinu, već koristi imovinu društva osnivača.

Ogranak se osniva donošenjem Odluke o osnivanju ogranka, koju donosi skupština društva osnivača. Nakon toga je potrebno je podneti registracionu prijavu za osnivanje ogranka Agenciji za privredne registre Republike Srbije. APR nakon toga donosi rešenje o registraciji ogranka i registruje ga u Registru privrednih društava.

Društvo osnivač nije ograničeno u pogledu broja ogranaka koje želi da osnuje u Srbiji. Drugim rečima, može osnovati jedan ili više ogranaka. Ogranak stranog privrednog društva nema svojstvo pravnog lica, ali u poreskom smisli ima status rezidenta.

Agencija za privredne registre je nadležna i za registraciju promena registrovanih podataka o ogranku, kao i za registraciju brisanja ogranka. Naknada za registraciju osnivanja ogranka stranog privrednog društva iznosi 4.900 dinara. U nastavku je prikazana dokumentacija koju je neophodno podneti prilikom osnivanja ogranka stranog privrednog društva.

 

 

Šta predstavlja predstavništvo stranog pravnog lica i procedura njegovog osnivanja

 

Predstavništvo stranog privrednog društva je njegov izdvojeni organizacioni deo. Predstavništvo može obavljati prethodne i pripremne radnje u cilju zaključenja pravnih poslova tog društva. Predstavništvo nema svojstvo pravnog lica i može zaključivati samo pravne poslove u vezi svog tekućeg poslovanja.

Kao i u slučaju ogranka, društvo osnivač odgovara za obaveze prema trećim licima koje nastanu u okviru poslovanja njegovog predstavništva. Predstavništvo se osniva na osnovu odluke nadležnog organa društva osnivača.

Nakon usvajanja pomenute odluke, neophodno je registrovati predstavništvo kod Agencije za privredne registre putem podnošenja registracione prijave Agenciji. Nakon toga Agencija donosi rešenje o registraciji predstavništva i registruje ga u Registru privrednih društava. Naknada za registraciju osnivanja predstavništva stranog privrednog društva iznosi 4.900 dinara. U nastavku je prikazana dokumentacija koju je neophodno podneti prilikom osnivanja ogranka stranog privrednog društva.

 

Nerezidentni bankovni račun

Ukoliko želite samo da se bavite vašim poslovanjem bez osnivanja neke od prethodno nabrojanih pravnih entiteta, možete se opredeliti za poslovanje preko vašeg nerezidentnog računa.

Zakon o deviznom poslovanju pod srpskim rezidentima smatra:

  • pravno lice koje je registrovano i ima sedište u Republici;
  • preduzetnik – fizičko lice koje je registrovano u Republici i koje radi sticanja dobiti, u vidu zanimanja, obavlja zakonom dozvoljenu delatnost;
  • ogranak stranog pravnog lica upisan u registar kod nadležnog organa u Republici;
  • fizičko lice koje ima prebivalište u Republici, osim fizičkog lica koje ima boravak u inostranstvu duži od godinu dana;
  • fizičko lice – strani državljanin koji na osnovu dozvole za boravak, odnosno radne vize boravi u Republici duže od godinu dana, osim diplomatsko-konzularnih predstavnika stranih zemalja i članova njihovih porodica;
  • korisnici sredstava budžeta Republike Srbije, korisnici sredstava organizacija za obavezno socijalno osiguranje i korisnici sredstava budžeta lokalne vlasti, kao i drugi korisnici javnih sredstava koji su uključeni u sistem konsolidovanog računa trezora;
  • diplomatsko, konzularno i drugo predstavništvo u inostranstvu koje se finansira iz budžeta Republike i domaći državljani zaposleni u tim predstavništvima, kao i članovi njihovih porodica.

Sa druge strane, lica koja ne spadaju u navedene kategorije smatraju se nerezidentima u skladu sa Zakonom o deviznom poslovanju. Nerezidenti mogu da otvore svoje lične dinarske i devizne račune u Srbiji.

Kako bi to uradili, moraju da podnesu zahtev za otvaranje bankovnog računa u banci po svom izboru. Neophpdno je popunjavanje pratećih bankovnih obrazaca. Pri tome, zaključuje se okvirni ugovor o platnim uslugama između banke i korisnika računa. Ovaj ugovor reguliše uslove za otvaranje, vođenje i zatvaranje bankovnog računa.

Procedura otvaranja nerezidentnog bankovnog računa nije ni malo jednostavna zbog samog obima dokumentacije. Banka ovo zahteva kako bi procenila nivo rizika klijenta. Na ovaj način oni donose odluku da li će odobriti otvaranje bankovnog računa i pod kojim uslovima.

 

 

Šta je Apostille

Prilikom registracije privrednog društva, za stranca koji je osnivač kao dokaz o identitetu podnosi se fotokopija pasoša ili fotokopija lične karte, ukoliko je izdata strancu.

Ovim dokumentom stranac dokazuje identitet i tokom ostalih postupaka. Npr. tokom overe osnivačkog akta i OP obrasca u sudu, opštini ili pred javnim beležnikom (notarom). Ukoliko su dokumenta koja se overavaju sačinjena na srpskom jeziku, a službenik koji vrši overu utvrdi da stranac ne razume srpski jezik, zahteva se prisustvo tumača. To se čini kako bi se osiguralo da strano lice bude upoznato sa sadržinom dokumenta koji potpisuje i koji se overava.

Osnivačke akte moguće je overiti i u stranoj zemlji, ukoliko je zbog odsustva osnivača to nemoguće sprovesti u Srbiji.

Uz dokumentaciju koja je sačinjena na stranom jeziku, obavezno se dostavlja prevod na srpski jezik. On mora biti overen od stalnog sudskog tumača prilikom predaje dokumentacije za osnivanje privrednog društva Agenciji za privredne registre.

Ukoliko je zakonom predviđeno da se uz registracionu prijavu dostavlja overena dokumentacija – to podrazumeva overu od strane organa nadležnog za overu potpisa.

Napomena: Od 1. marta 2017. za overu dokumentacije nadležni su samo notari. Ovo ne važi za jedinice lokalne samouprave gde nema notara. Tamo se overa i dalje može vršiti u sudu ili opštini.

Dokumentacija, koja je overena od strane organa nadležnog za overu potpisa u inostranstvu, postaje strana javna isprava i mora sadržati Apostille – ukoliko je reč o zemlji koja je potpisnica Haške konvencije o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava, osim ako između konkretne strane zemlje i Republike Srbije nije zaključen bilateralni sporazum o međusobnom priznavanju javnih isprava bez legalizacije. Dokument overen ovim štambiljem oslobođen je bilo kakve dalje overe. Podoban je za upotrebu u svim državama potpisnicima Haške konvencije.

Ukoliko konkretna strana zemlja nije potpisnica Haške konvencije i nema zaključen bilateralni sporazum sa Republikom Srbijom o međusobnom priznavanju javnih isprava bez legalizacije, potrebna je tzv. „puna“ legalizacija.

 

Izveštavanje Narodnoj banci Srbije

U skladu sa Zakonom o deviznom poslovanju i Odlukom Narodne banke Srbije, privredna društva čiji su osnivači nerezidenti, dostavljaju Narodnoj banci Srbije izveštaj na obrascu DI 1 kvartalno.

Osnivanje privrednog društva od stranog državljanina smatra se direktnom stranom investicijom. Zbog toga su domaća privredna društva kao rezidentni dužna da podnose navedeni obrazac.

Izveštaj se izrađuje i kada nije bilo nikakvih promena na kapitalu. Vrednosti se prikazuju u američkim dolarima, a izveštaj se izrađuje u Excel-u i dostavlja na mail sektora Devizne statistike, a sve u skladu sa uputstvom NBS.

Izveštaj se dostavlja u roku od 10 dana od završetka tromesečja, dakle:

  • za prvi kvartal do 10. aprila
  • za drugi kvartal do 10. jula
  • za treći kvartal do 10. oktobra i
  • za poslednji kvartal do 10. januara.

 

Posebne dozvole

Dozvole za rad regulisane su posebnim zakonima za pojedine delatnosti. Privredni subjekt koji u Registar Agencije za privredne registre upiše delatnost koja se može obavljati samo na osnovu prethodnog odobrenja/dozvole ili saglasnosti nadležnog organa, dužno je da ovakvo odobrenje dostavi prilikom registracije (npr. proizvodnja i promet naročito opasnih hemikalija, poslovi banaka, poslovi osiguravajućih društava). Upis je moguć tek po dobijanju odobrenja.

Neke od delatnosti za čije obavljanje su neophodne posebne dozvole:

  • Banke
  • Osiguravajuća društva
  • Zastupanje u carinskom postupku
  • Prevoz u drumskom saobraćaju
  • Ispitivanje proizvoda
  • Proizvodnju električne energije ukupne instalisane snage preko 1 MW
  • Proizvodnju električne i toplotne energije u elektranama– toplanama (kombinovanim procesima proizvodnje) instalisane snage preko 1 MW
  • Prenos električne energije
  • Upravljanje prenosnim sistemom
  • Organizovanje tržišta električne energije
  • Trgovinu električnom energijom radi snabdevanja tarifnih kupaca
  • Distribuciju električne energije
  • Upravljanje distributivnim sistemom za električnu energiju
  • Trgovinu na malo električnom energijom za potrebe tarifnih kupaca
  • Trgovinu električnom energijom na tržištu električne energije
  • Proizvodnju derivata nafte
  • Transport nafte naftovodima
  • Transport derivata nafte produktovodima
  • Skladištenje nafte i derivata nafte
  • Trgovinu naftom i derivatima nafte
  • Trgovinu na malo derivatima nafte (stanice za snabdevanje gorivom motornih vozila)
  • Transport prirodnog gasa
  • Upravljanje transportnim sistemom za prirodni gas
  • Skladištenje prirodnog gasa
  • Upravljanje skladištem prirodnog gasa
  • Distribuciju prirodnog gasa
  • Upravljanje distributivnim sistemom za prirodni gas
  • Trgovinu na malo prirodnim gasom za potrebe tarifnih kupaca
  • Trgovinu prirodnim gasom radi snabdevanja tarifnih kupaca
  • Trgovinu prirodnim gasom na slobodnom tržištu
  • Delatnosti proizvodnje toplotne energije, distribucije toplotne energije, upravljanja distributivnim sistemom za toplotnu energiju i trgovinu toplotnom energijom za potrebe tarifnih kupaca
  • Proizvodnja i promet lekova i medicinskih sredstava
  • Proizvodnja i korišćenje naročito opasnih hemikalija
  • Delatnost proizvodnje i prometa duvana
  • Proizvodnja i promet naoružanja i vojne opreme
  • Delatnost geološkog istraživanja i rudarstvo
  • Stručni poslovni prostornog uređenja i urbanizma
  • Delatnosti elektronskih komunikacija
  • Ovlašćeni revizor i ovlašćeni interni revizor
  • Upravljanje otpadom i druge.

 

Stvarni vlasnik

Za samo osnivanje privrednog društva kada je vlasnik strano pravno lice, APR zahteva samo izvod iz matičnog registra za to pravno lice. Ovde pažnja treba da se obrati na primenu Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma. Primena podrazumeva da će banka, računovođa, pa i APR kroz Registar stvarnih vlasnika zahtevati da ima informaciju o stvarnim vlasnicima (fizičkim licima).

Ponekad te informacije zahtevaju ishodovanje izvoda iz registara za veći broj privrednih društava u vlasničkoj strukturi. Ovo se odnosi i na lične informacije o stvarnim vlasnicima (fizičkim licima). Ukoliko se one ne budu prezentovale, faktičko obavljanje delatnosti će biti nemoguće.

 

 

Izbor poslovnog imena

Poslovno ime je naziv pod kojim privredno društvo posluje. Ono mora biti distinktivno u odnosu na poslovne ime svih registrovanih privrednih društava. Ne sme da izaziva zabunu o privrednom društvu ili o njegovoj delatnosti.

Predlažemo da se pridržavate sledećih uputstava:

  • Ukoliko se naziv sastoji iz samo jedne ili više reči  u pretragu prvo ukucate sve reči zajedno. Zatim pojedinačno. Ukoliko je željeni naziv zauzet dodavanje inicijala osnivača, jednog ili dva simbola (kao što su crtice, slova, razmak) neće biti dovoljno da takav naziv bude registrovan.
  • Vodite računa da se neke reči drugačije pišu, ali se isto izgovaraju, odnosno da se na jedan način pišu na srpskom i na stranom jeziku (npr. MENADŽMENT i MANAGEMENT) tako da je uvek potrebno proveriti da li se upotrebom nekog drugog slova ili rasporeda slova dobija isti rezultat, jer ako se samo drugačije piše, a isto izgovara, to može da izaziva zabunu o privrednom subjektu (npr. KOFI i COFFEE i COFEE).
  • Potrebno je imati u vidu i to da delovi naziva koji se sastoje od reči koje upućuju na delatnost privrednog subjekta kao što su: „komerc“, „trade“, „group“, „company“, „export“, „import“ i slično, nije moguće koristiti kao onaj deo naziva koji pravi distinkciju u odnosu na već postojeći naziv.
  • Ukoliko želimo biti sigurni da će naziv koji želimo da registrujemo biti slobodan možemo rezervisati naziv. To se radi podnošenjem registracione prijave rezervacije određenog naziva i dokaz o uplati naknade za rezervaciju naziva.

 

Osivanje firme u Srbiju ukoliko ste stranac može da  bude komplikovano. Mi smo tu da vam pomognemo. Možete nam pisati na info.bg@unija.com.