12. март, 2020

Ko mora da ima fiskalnu kasu?

Iako svakodnevno svi idemo u kupovinu i znamo da je neophodno da za pruženu uslugu dobijemo fiskalni račun Zakon ipak kaže nešto drugo.  Za neke kupovine i usluge fiskalni račun nije neophodan. Zakon koji uređuje ova pravila je Zakon o fiskalnim kasama („Sl. glasnik RS“, br. 135/2004 i 93/2012).

Ovaj Zakon uređuje promet svakog pojedinačno ostvarenog prometa robe na malo, odnosno svake  pojedinačno izvršene usluge fizičkom licu.

Šta je fiskalna kasa?

Fiskalna kasa je uređaj za registrovanje podataka o vrednosti prodatog dobra i izvršene usluge. Fiskalni dokumenti koji nastaju “kucanjem” prometa su:

  • fiskalni isečak,
  • dnevni izveštaj,
  • periodični izveštaj i
  • presek stanja.

Da bi promet ostao zapisan fiskalna kasa ima svoju programsku, operativnu i fiskalnu memoriju.

Ko je u obavezi da poseduje i koristi fiskalnu kasu?

Fiskalnu kasu obavezni  su da poseduju i koriste oni subjekti koji vrše promet građanima, potrošačima. Evidentiranje prometa preko fiskalne kase  obavezno je nezavisno od načina plaćanja (gotovina, ček, kartica ili bezgotovinska plaćanja).

Ovo je precizirano članom 3. Zakona o fiskalnim kasama koji glasi:

Lice koje je upisano u odgovarajući registar i koje obavlja promet dobara na malo, odnosno pruža usluge fizičkim licima, dužno je da vrši evidentiranje svakog pojedinačno ostvarenog prometa preko fiskalne kase.

Obaveza iz stava 1. ovog člana postoji i u slučaju kada se usluga pruža fizičkom licu, a naknadu za pružene usluge snosi pravno lice, odnosno preduzetnik, i to nezavisno od načina plaćanja (gotovina, ček, kartica i bezgotovinsko plaćanje).

Ko nije u obavezi da poseduje fiskalnu kasu?

Subjekti  koji vrše prodaju drugim privrednim subjektima (preduzetnicima, privrednim društvima) i drugim pravnim licima nisu u obavezi da registruju podatke na kasi.

Obaveza  registrovanja prometa putem fiskalne kase i posedovanja iste ne odnosi se na:

  • poljoprivrednog proizvođača koji na pijačnim tezgama i sličnim objektima prodaje proizvode,
  • preduzetnici paušalci koji se bave proizvodnom delatnošću,
  • bankarske organizacije,
  • osiguravajuće organizacije,
  • PTT i
  • javna preduzeća koja naknadu za prodata dobra i izvršene usluge ispostavljaju račune fizičkim licima o obračunu potrošnje preko mernih instrumenata(grejanje, gas, telefon, električna struja, voda…).

Vlada Republike Srbije donela je 2010. godine Uredbu o određivanju delatnosti kod čijeg obavljanja ne postoji obaveza evidentiranja prometa preko fiskalne kase („Službeni glasnik RS“, br. 61/10, 101/10, 94/11, 83/12,59/13, 100/14).

U ovoj Uredbi definiše se spisak subjekata, prema delatnostima koje obavljaju, koji nisu u obavezi da evidentiraju promet preko fiskalne kase iako robu i usluge prodaju fizičkim licima.

Kompletan spisak delatnosti možete preuzeti OVDE.

Napomena:  Subjekat koji obavlja više delatnosti u okviru svog poslovanja primenjuje pravila iz Zakona o fiskalnim kasama tako da promet usluga fizičkom licu evidentira preko fiskalne kase dok promet usluga pravnom subjektu ne evidentira.  Promet preko fiskalne kase su obavezi da evidentiraju subjekti u sistemu PDV-a i van sistema PDV-a.

Obaveza čuvanja dokumenata

Promet preko fiskalne kase povezan je sa serverom Poreske uprave gde se beleži ostvareni promet. Štampanje fiskalnih dokumenata vrši se na srpskom jeziku, gde odštampani podaci moraju da se poklapaju sa podacima na kontrolnoj traci. Obveznik je dužan da fiskalna dokumenta i kontrolnu traku čuva 3 godine.