27. април, 2022

Igre na sreću i kako ih Zakon definiše

Različiti modeli loyalty programa i nagradnih igara u Republici Srbiji postali su jedan od glavnih modela aktivnog marketinga kompanija iz različitih privrednih grana. Primarni cilj ovih davanja kupcima je promocije različitih brendova na tržištu u Srbiji.

Posledično, privredna društva u okviru redovnog poslovanja često organizuju nagradne igre u cilju sopstvene promocije i marketinga.

Cilj ovog teksta je prezentacija modela oporezivanja igre na sreću koje organizuje privredna društva kojima to ne predstavlja osnovnu delatnost.

Zakonska definicija igara na sreću

Važno je proveriti koja su vaša prava i obaveze pre organizovanja igre na sreću

Igre na sreću su definisane Zakonomo igrama na sreću. Preporuka je da se pre otpočinjanja organizacije nagradne igre treba informisati o tome šta potpada pod oporezivanje. Ovo je definisano Zakonom o igrama na sreću.

Igre na sreću u skladu sa Zakonom su igre u kojima se učesnicima pruža mogućnost da ostvare dobitak u zavisnosti od slučaja ili nekog neizvesnog događaja, bez obzira da li su nagrade u novcu, robi ili uslugama. U skladu sa Zakonom kompanije imaju mogućnost da organizuju samo četiri nagradne igre u toku kalendarske godine. Po osnovu organizacije nagradne igre plaća se naknada Upravi za igre na sreću u visini od 25% nagradnog fonda. Za organizovanje nagradnih igara u skladu sa Zakonompotrebno je dobiti i saglasnost Uprave za igre na sreću Republike Srbije.

S druge strane, nagradna takmičenja, konkursi i kvizovi znanja u kojima učesnici ostvaruju dobitak pri takmičenju u znanju i veštini ne smatraju se igrama na sreću. Zbog toga nije potrebna dozvola Uprave za igre na sreću za organizovanje. Dodatno, ne postoji ni ograničenje broja nagradnih takmičenja koje privredna društva mogu organizovati u toku kalendarske godine

Na osnovu prethodno navedenog zaključujemo da Privredno društvo pre otpočinjanja organizacije ovakvih događaja treba opredeliti sam način i ishod postizanja dobitka (pravila na osnovu kojih učesnici ostvaruju pravo na nagrade u robi, uslugama ili novcu).

U daljem delu teksta ćemo detaljnije proći kroz temu oporezivanja nagradnih:

  • takmičenja
  • kvizova i
  • konkursa

Ove detalje ćemo analizirati saaspekta

  • Zakona o porezu na dodatu vrednost,
  • Zakona o porezu na dohodak građana i
  • Zakona o porezu na dobit pravnih lica.

Poraz na dodatu vrednost

Kvizovi znanja ne smatraju se igrama na sreću

Nagrade po osnovu takmičenja, kvizova i konkursa ne potpadaju pod igre na sreću u skladu sa važećom zakonskom regulativo. Novčana nagrada po osnovu nagradnih takmičenja, kvizova i konkursa nije oporeziva sa aspekta Zakona o porezu na dodatu vrednost.

Robna nagrada potpada pod opseg Zakona o porezu na dodatu vrednost. U nastavku vam iznosimo dve mogućnosti oporezivanja prilikom dodela robnih nagrada.

Nabavka u slučaju daljeg poklanjanja

Ukoliko društvo nabavlja konkretna dobra u cilju daljeg poklanjanja po osnovu organizovanog kviza, takmičenja i konkursa nema pravo na odbitak prethodnog PDV-a. Razlog je zato što nabavka konkretnih dobara nije nastala u cilju obavljanja delatnosti. Sa druge strane pri poklanjanju ovih dobara nema obaveze obračuna PDV-a.

Poklanjanje iz sopstvenog asortimana

U praksi se često dešava i drugačija situacija od navedene. Dešava se da je nagradni fond društva u sopstvenoj robi ili proizvodima. Ukoliko se poklanjanje vrši iz sopstvenog asortimana proizvoda privredna društvo koristi pravo na odbitak PDV-a. Razlog je zato što konkretna dobra nisu nabavljena u cilju poklanjanja. Privredno društvo je dobra nabavilo za obavljanje delatnosti i u trenutku nabavke nije moglo znati da će ista dobra biti predmet poklona. S obzirom da je u ovoj situaciji društvo iskoristilo pravno na odbitak prethodnog PDV-a po osnovu poklanjanja dobara će biti u obavezi da obračuna PDV-a. U trenutku obračuna osnovica za obračun PDV-a biće cena košta ili nabavna cena dobra.

Nagrada u vidu pružanja usluge dobitnicama takođe podleže oporezivanju sa aspekta PDV. Smatramo da poreski obveznik ima pravo na odbitni PDV koji je u vezi sa predmetnim usluga s obzirom da su obično usluge po osnovu nagrada na takmičenjima, kvizovima i konkursima iz opusa usluga društva koje vrši poklanjanje. Sa druge strane, pružanje usluge pobednicima takmičenja bi se smatralo prometom bez naknade. Ipak smatramo da ne postoji obaveza obračunavanja PDV-a s obzirom da je usluga izvršena u cilju povećanja prihoda organizatora takmičenja.

Porez na dohodak građana

Zakon o porezu na dohodak građana različito propisuje oporezivanje:

  • dobitaka po osnovu igara na sreću u odnosu na
  • dobitke fizičkih lica koji se ostvaruju po osnovu učešća u kvizovima znanja, nagradnim takmičenjima, konkursima i sl.

Nagrade fizičkim licima po osnovu takmičenja, konkursa ili kviza

Konkretno, nagrada fizičkom licu po osnovu takmičenja, konkursa ili kviza ne spada u igre na sreću. Skladno tome ne oporezuju se u skladu sa modelom oporezivanja dobitaka po osnovu učestvovanja u igrana na sreću u skladu sa Zakonom o igrama na sreću (član 73. Zakona o porezu na dohodak).

S obzirom da ovakva vrsta prihoda nije posebno definisana navedenim Zakonom predmetne nagrade se podvode pod druge prihode. Za njih je propisano oporezivanja po stopi od 20% uz pravo na normirane troškove 20%.

Ono što u praksi dovodi privredna društva u zabunu kod obračuna poreza na druge prihode po osnovu nagrada jeste da li društvo koje je isplatilac prihoda ima pravo na neoporezivi iznos po osnovu navedenih nagrada u skladu sa odredbom Zakona u kojoj se navodi da se oporezuju nagrade i druga slična davanja fizičkim licima koja nisu zaposlena kod isplatioca, a koja proizlaze iz rada ili druge vrste doprinosa delatnosti isplatioca, u iznosu preko neoporezivog iznosa na godišnjem nivou (oko EUR 110), ostvarena od jednog isplatioca. Naime, definitivno je da se davanja odnose na nagradu, ali ono što ostaje kao otvoreno pitanje da li se mogu smatrati doprinosom delatnosti isplatioca.

Poštovanje Zakona pri organizovanju i sprovođenju igara na sreću je veoma važno

Mišljenje Ministarstva finansija

Ukoliko bi Društvo nagradu po osnovu takmičenja, kviza ili konkursa isplatilo licu zaposlenom u Društvu, Ministarstvo finansija je izašlo sa mišljenjem da bi se po predmetnoj isplati obračunavali porezi sa pripadajućim doprinosima, odnosno predmetna naknada bi se poistovetila sa primanjem po osnovu zarade za rad. Ukoliko se društvo odluči za organizaciju nagradnog konkursa na kome se učestvuje po osnovu npr. fotografija, slika, književnog dela i sl koje će društvo kasnije dalje koristi u svom poslovanju (npr logo), nagrada koju dodeli po ovom osnovu smatrala bi se naknadom za autorsko delo u smislu oporezivanja dohotka građana. U slučaju isplate prihoda po osnovu autorske naknade oporezivanje se vrši primenom stope od 20% na brutiran iznos, dok se visina normiranih troškova određuje u skladu sa vrstom autorskog dela.

Napomena: U slučaju nagrade po osnovu navedenog autorskog dela pored poreza na dohodak građana obračunavaju i plaćaju i doprinosi  za penzijsko i invalidsko osiguranje. U slučaju da lice nije zdravstveno osigurano po drugom osnovu ovakav prihod podleže i  toj vrsti doprinosa.

Porez na dobit pravnih lica

Društva organizuju takmičenja, kvizove i konkurse u cilju promocije sopstvenih proizvoda i usluga. Zbog toga troškovi nastali po osnovu organizacije navedenih događaja su poreski priznati za potrebe sastavljanja poreskog bilansa u skladu sa opštim uslovima definisanim Zakonom o porezu na dobit pravnih lica.