Prijenos porezne obveze u graditeljstvu

Ideja koja stoji iza ovakvog načina obračunavanja PDV-a je smanjenje poreznog opterećenja u građevinskoj djelatnosti – građevinar kao izvođač radova bit će oslobođen plaćanja PDV-a, a investitor (na kojega je prenešena obveza PDV-a) će u istoj prijavi PDV-a iskazati obvezu za PDV i pretporez u istom iznosu.

Propisi koji definiraju prijenos porezne obveze u graditeljstvu su članak 75., stavci 2. i 3. Zakona o PDV-u, odredbe članka 152. Pravilnika o PDV-u i Dodatak II. Pravilnika o PDV-u.

Prema navedenim propisima, porezni obveznik koji je registriran za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj obvezan je platiti PDV kada su mu obavljene građevinske usluge kojima se smatraju usluge u svezi s izgradnjom, održavanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem građevina, uključujući usluge popravka i čišćenja. Isto se odnosi i na ustupanje osoblja ako ustupano osoblje obavlja građevinske usluge.

Prema tome, do prijenosa porezne obveze dolazi ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

• porezni obveznici upisani u registar obveznika PDV-a,
• građevinske usluge definirane člankom 152. stavka 1. Pravilnika i Dodatka. Važno je napomenuti kako PPO nije opcija, nego se on mora primijeniti onda kada su ispunjena oba uvjeta.

Prijenos porezne obveze može se obavljati sve dok su naručitelji radova, podizvođači prvi, drugi i svi ostali u nizu porezni obveznici, no u trenutku kada se u tome lancu pojavi osoba koja nije porezni obveznik, prijenos porezne obveze staje i toj se osobi dalje zaračunava PDV po stopi od 25%. Ako ta osoba (fizička ili pravna) koja nije obveznik PDV-a te usluge dalje zaračunava nekoj trećoj osobi, tada na njih ne obračunava PDV jer nije porezni obveznik i poziva se na odredbu čl. 90. st. 2. Zakona o PDV-u kao „mali“ porezni obveznik.

Postupak prijenosa porezne obveze primjenjuje se na svakog poreznog obveznika upisanog u registar obveznika PDV-a neovisno o tome što porezni obveznik, primatelj građevinskih usluga, uz oporezivu djelatnost obavlja i djelatnost oslobođenu od PDV-a.

Poreznom obvezniku koji PDV obračunava prema primljenim ili naplaćenim naknadama, kojem se obavljaju građevinske usluge, obveza za obračun PDV-a i pravo na odbitak nastaje kao i poreznim obveznicima koji PDV obračunavaju prema izdanim računima.

Pojam građevinske usluge detaljno je razrađen člankom 152. i Dodatkom II Pravilnika o PDV-u. Građevinskim uslugama se smatraju radovi u okviru građenja (izgradnja, održavanje, rekonstrukcija i uklanjanje građevinskog objekta ili njegovih dijelova).

S ciljem olakšavanja pri utvrđivanju primjene tuzemnog prijenosa porezne obveze na određenu isporuku, na internetskim stranicama Ministarstva financija – Porezne uprave objavljen je čitav niz mišljenja i Uputa.

Budući kako je pojam građevinskih usluga dosta složen, preporuka je prvo obaviti provjeru jesu li oba poduzetnika obveznici PDV-a, a zatim provjeriti radi li se o građevinskoj usluzi budući kako su oba uvjeta nužna da bi se primijenio prijenos porezne obveze.

Ako je izvršitelj radova ugradnje ujedno i dobavljač dobara koja će biti ugrađena (npr. cement, šljunak…), tada se prijenos porezne obveze primjenjuje i na isporuku dobara i njihovu ugradnju. Međutim ako se obavlja isporuka dobara bez usluge ugradnje, prijenos porezne obveze se ne primjenjuje – radi se o „najobičnijoj“ prodaji dobara (šljunka, cementa…) Ako prijevoznik doveze materijal na gradilište, radi se o usluzi prijevoza dobara, a ne o građevinskoj usluzi. Međutim, ako izvođač radova sam doveze taj materijal na gradilište, dopremanje materijala i svega ostalog što je potrebno za izvođenje građevinskih radova jest sastavni dio građevinske usluge.

Ukoliko se PPO ne primjenjuje, obveza obračuna PDV-a nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojem je ovjerena građevinska situacija od strane nadzornog tijela. Ako nadzorno tijelo ne ovjeri obračunsku situaciju, smatra se kako je porezna obveza nastala u onom dijelu u kojem su radovi obavljeni najkasnije istekom obračunskog razdoblja koje slijedi nakon razdoblja u kojem je ispostavljena obračunska situacija. U graditeljskoj djelatnosti pretporez se može odbiti u obračunskom razdoblju u kojem je ovjerena situacija od strane nadzornog tijela.

Za građevinske usluge na koje se primjenjuje prijenos porezne obveze, obveza obračuna i pravo na priznavanje pretporeza nastaje u obračunskom razdoblju u kojemu su radovi obavljeni, neovisno o ovjeri nadležnog tijela.

Ovjera obračunske situacije od strane naručiteljeva nadzornog inženjera može izazvati komplikacije ako obračunsku situaciju ispravi nadzorni inženjer, tj. ne prizna sve situirane radove. To će izazvati potrebu naknadnog ispravka obračuna ako je ovjera nastala nakon 20. u sljedećem mjesecu iza mjeseca u kojem je obračunska situacija izdana. Zbog toga je preporuka da se situiraju oni obavljeni radovi za koje je realno očekivati ovjeru nadzornog inženjera. Idealno bi bilo da se obračunske situacije ovjere u istom obračunskom razdoblju s kojim su i izdane.

Kod prijenosa porezne obveze, izvođač radova na računu (odnosno privremenoj situaciji) mora navesti: „Prijenos porezne obveze prema čl. 75. st. 3. t. a) Zakona o PDV-u“. Tako izdani račun, odnosno situacija, evidentira se u redovitoj knjizi I-RA u stupcu 7. i na poziciji I.1. obrasca PDV-a, prema datumu situacije, odnosno datumu računa, neovisno o tome je li nadzorni inženjer ovjerio radove.

Naručitelj će situaciju/račun evidentirati u svojim knjigama U-RA, odnosno u obrascu PDV pod II/4 i III/4, također prema datumu računa (situacije). Naknadne se ispravke provode u razdoblju kad nastanu.

Na primljene predujmove za građevinske usluge, PDV također obračunava investitor, odnosno naručitelj radova. To znači da je primatelj predujma, odnosno izvođač radova, obavezan naručitelju izdati račun za predujam i pri tome se pozvati na prijenos porezne obveze. Izdani račun za predujam za građevinske usluge koje se isporučuju uz prijenos porezne obveze također treba uvrstiti u „redovnu knjigu“ I-RA u stupac 7. i u obrazac PDV na poziciju I.1. Po izdavanju računa/situacije za isporučene građevinske usluge, ukupna svota iz računa/situacije treba se iskazati u „redovnoj knjizi“ I-RA u stupcu 7 (kao i račun za predujam), a nakon toga se kroz knjigu I-RA treba provesti „storno“ iskazane svote po računu za predujam u istom stupcu. U računu nakon toga treba iskazati obračun plaćenog predujma kako bi se definirala moguća razlika koju naručitelj radova treba platiti.