25. lipnja, 2024

Kibernetička sigurnost – sve što trebate znati o cyber sigurnosti

Cyber sigurnost skup je tehnoloških, proceduralnih i organizacijskih mjera koje se primjenjuju za zaštitu podataka, mreža i korisnika od cyber prijetnji, napada i neovlaštenog pristupa. Ova disciplina uključuje sve aktivnosti usmjerene na očuvanje cjelovitosti, dostupnosti, povjerljivosti i autentičnosti informacija u digitalnom okruženju.

Cyber sigurnost predstavlja i širok spektar aktivnosti i tehnologija, uključujući:

  • Identifikacija i autentifikacija: procesi koji omogućuju prepoznavanje i provjeru identiteta korisnika, uređaja ili sustava kako bi se osiguralo da samo ovlaštene osobe imaju pristup resursima.
  • Enkripcija: Korištenje kriptografskih tehnika za zaštitu podataka od neovlaštenog pristupa tijekom prijenosa ili pohranjivanja, čime se osigurava povjerljivost informacija.
  • Sigurnost mreže: Provedba mjera za zaštitu mrežne infrastrukture od napada kao što su DDoS (Distributed Denial of Service) ili krađa identiteta.
  • Sigurnost krajnjih točaka: Zaštita krajnjih točaka (kao što su računala, mobilni uređaji, IoT uređaji) od zlonamjernog softvera, ransomwarea i drugih cyber prijetnji.
  • Upravljanje identitetom i pristupom: Procesi i tehnologije za upravljanje korisničkim pravima pristupa informacijama i resursima, kako bi se osiguralo da svaki korisnik ima potrebne privilegije.
  • Sigurnost aplikacije: Implementacija sigurnosnih mjera tijekom razvoja i korištenja softverskih aplikacija za sprječavanje napada kao što su SQL Injection, XSS i ranjivosti u softveru.
  • Upravljanje incidentima: Procesi i procedure za identifikaciju, analizu i odgovor na kibernetičke incidente kako bi se smanjila šteta i spriječili budući napadi.
  • Trening korisnika i podizanje svijesti: Obrazovanje o sigurnosnim rizicima i najboljim praksama u korištenju digitalnih tehnologija za smanjenje uspjeha napada temeljenih na ljudskom faktoru.

Tipovi pretnji po cyber sigurnost

Malware

Slika prikazuje upozorenje o malware softveru, što je često viđeno u kontekstu cyber sigurnosti. Na slici su prikazani prozori s upozorenjima, istaknuti žutim trokutima i natpisom "MALWARE" na pozadini digitalnog koda.
Ova slika ilustrira važnost zaštite i opreza u digitalnom okruženju kako bi se spriječile zlonamjerne aktivnosti koje mogu ugroziti sigurnost podataka i sustava.

Zlonamjerni softver, skraćenica za “malicious software”, predstavlja širok raspon softverskih programa dizajniranih da oštete ili dobiju neovlašteni pristup računalnim sustavima ili korisničkim podacima. Ovi programi mogu biti namijenjeni za različite svrhe, uključujući krađu podataka i ometanje računalnih sustava. Oni također mogu preuzeti kontrolu nad sustavima za izvođenje zlonamjernih aktivnosti. Postoji nekoliko vrsta zlonamjernog softvera, a ovo su neki od najčešćih oblika:

  • Virusi
  • Crvi
  • Trojanski konji (Trojanci)
  • Spyware
  • Adware
  • Ransomware
  • Botnet malware…

Ransomware

Ransomware je vrsta zlonamjernog softvera koji kriptira podatke na računalu žrtve, čineći ih nedostupnima vlasniku. Ovaj zlonamjerni softver potom zahtijeva plaćanje otkupnine (otkupnine) kako bi dekriptirao podatke i ponovno ih učinio dostupnima korisniku računala. Ovo je vrlo destruktivan oblik cyber napada koji može imati ozbiljne posljedice za pojedince, tvrtke i organizacije.

U nastavku Vam donosimo neke od ključnih karakteristika ransomware-a:

  • Enkripcija podataka: Ransomware šifrira datoteke na žrtvinom računalu pomoću jakih kriptografskih algoritama. Žrtva više ne može pristupiti svojim podacima, jer su oni zaključani lozinkom koju zna samo napadač.
  • Zahtjev za otkupninom: Nakon što su podaci šifrirani, napadač šalje obavijest ili poruku žrtvi tražeći isplatu određenog iznosa novca (obično u kriptovaluti kao što je Bitcoin).
  • Prijetnje i pritisak: Ransomware često dolazi s prijetnjama da će podaci biti trajno uništeni ili da će se otkupnina povećati ako se plaćanje ne izvrši u određenom roku. To vrši pritisak na žrtvu da brzo djeluje i plati otkupninu.
  • Metode širenja: Ransomware se može širiti putem zlonamjernih privitaka u e-pošti, preko zaraženih web stranica ili preuzimanjem zaraženog softvera. Napadači također mogu koristiti ranjivosti u sustavima za infiltraciju u računala.
  • Dugoročne posljedice: Ako žrtva odluči ne platiti otkupninu ili ne može vratiti svoje podatke čak ni nakon plaćanja, gubitak podataka može imati ozbiljne posljedice za poslovanje, privatnost ili operativne procese.

Zaštita od ransomwarea uključuje redovito ažuriranje sustava i softvera te korištenje pouzdanih antivirusnih programa. Edukacija korisnika o kibernetičkoj sigurnosti i redovito sigurnosno kopiranje podataka ključni su koraci u sprječavanju takvih napada. Organizacije i korisnici trebaju biti svjesni mogućih prijetnji i poduzeti odgovarajuće sigurnosne mjere kako bi smanjili rizik od ransomwarea.

Phishing

Phishing napadi oblik su društvenog inženjeringa u kojem napadači pokušavaju prevariti korisnike da otkriju osjetljive informacije kao što su lozinke, financijski podaci ili osobni podaci. Ovi napadi često uključuju lažnu e-poštu ili web stranice koje izgledaju legitimne kako bi se prevarili korisnici.

Najpoznatija vrsta phishing napada je phishing je email phishing. Krađa identiteta putem e-pošte oblici su napada u kojima napadači koriste elektroničku poštu kao glavni kanal za prijevaru i krađu podataka.

Slika prikazuje hrpu kreditnih kartica postavljenih na tipkovnicu prijenosnog računala, s ribarskom udicom pričvršćenom za njih. To simbolizira phishing napad, uobičajenu prijevaru u cyber sigurnosti gdje napadači pokušavaju prevariti ljude da otkriju svoje osobne informacije.

Ispod je nekoliko karakteristika i strategija koje se često koriste u email phishing napadima:

  • Lažni identitet pošiljaoca: Napadači često falsifikuju informacije o pošiljaocu kako bi izgledalo da email dolazi iz pouzdane organizacije ili poznate osobe. To može uključivati korištenje lažnih adresa e-pošte koje liče na legitimne račune sa stvarnih domena.
  • Uvjerljiv sadržaj: Phishing e-mailovi često sadrže uvjerljive scenarije, kao što su obavještenja o problemima sa računom, promocijama ili nagradama i slično.
  • Linkovi ka lažnim veb stranicama: Napadači u emailovima često uključuju linkove koji vode ka lažnim web stranicama koje izgledaju kao originalne. Ove stranice mogu biti dizajnirane da prikupljaju osjetljive informacije kada ih korisnici unesu.
  • Prilozi sa zlonamjernim softverom: Phishing emailovi mogu sadržavati priloge kao što su dokumenti ili izvršni fajlovi koji, kada se otvore, mogu instalirati zlonamjerni softver na korisnički računar. Ovaj softver može omogućiti napadaču pristup računaru ili šifrirati podatke za otkup (ransomware).
  • Socijalno inženjerstvo: Napadači koriste tehnike socijalnog inžinjeringa kako bi manipulisali ljudskom psihologijom i naveli žrtve da brzo reaguju bez razmišljanja.
  • Spear phishing: Napredniji oblik phishing napada, spear phishing, cilja specifične osobe ili organizacije koristeći personalizovane informacije i detalje kako bi poruka djelovala autentično.

Kako bi se zaštitili od email phishing napada, korisnici trebaju biti obučeni u prepoznavanju sumnjivih emailova i izbjegavati klikanje na linkove ili otvaranje priloga iz nepoznatih ili sumnjivih izvora. Korištenje tehnologije za filtriranje spamova i zaštitu od zlonamjernog softvera je ključno u prevenciji ovakvih napada.

Insajderske prijetnje

IT insajderske prijetnje su situacije gdje interni zaposlenici ili drugi ovlašteni korisnici namjerno ili nenamjerno predstavljaju rizik za informacijsku sigurnost organizacije. Ove prijetnje mogu biti posebno problematične, jer osobe iz unutarnjeg kruga imaju pristup osjetljivim podacima i resursima organizacije.

Donosimo nekoliko glavnih tipova IT insajderskih prijetnji:

  • Zlouporaba ovlaštenja: Zaposlenici koji zlouporabljavaju svoja ovlaštenja ili pristupne privilegije. Ovi čine kako bi pristupili podacima ili resursima koje inače ne bi trebali imati. Primjeri uključuju neovlašteno pregledavanje ili krađu osjetljivih informacija.
  • Krađa podataka: Zaposlenici koji namjerno kradu ili izvoze osjetljive podatke. Cilj im je da ih prodaju, iskoriste u konkurenciji ili objave javnosti.
  • Sabotaža: Zaposlenici koji svjesno ili nenamjerno sabotiraju IT sustave ili podatke organizacije, na primjer brisanjem važnih podataka ili destrukcijom sustava.
  • Phishing i socijalno inženjerstvo: Insajderi koji koriste tehnike društvenog inženjeringa ili phishinga kako bi došli do lozinki, pristupnih podataka ili drugih osjetljivih informacija.
  • Nepažljivi ili neoprezni radnici: Zaposlenici koji nepravilno rukuju osjetljivim informacijama, poput dijeljenja lozinki ili pristupnih podataka s neovlaštenim osobama, ili klikanje na sumnjive poveznice u e-mailovima.
  • Slučajni incidenti: Nenamjerni postupci zaposlenih koji mogu rezultirati gubitkom podataka ili narušavanjem sigurnosti. U to spada slanje osjetljivih podataka pogrešnim primateljima ili izgubljene USB uređaje s osjetljivim informacijama.

Zaštita od IT insajderskih prijetnji zahtijeva kombinaciju tehnoloških mjera kao što su kontrola pristupa, praćenje aktivnosti i enkripcija podataka. Također, uključuje organizacijske prakse poput obuke zaposlenika o sigurnosnim rizicima i uspostavljanja politika sigurnosti. Važno je izgraditi kulturu sigurnosti unutar organizacije kako bi se smanjio rizik od insajderskih prijetnji. Redovito ažuriranje sigurnosnih politika i proaktivno nadgledanje aktivnosti zaposlenika su ključni u prevenciji i detekciji ovih prijetnji.

Društveni inženjering

Društveni inženjering je tehnika manipuliranja ljudskim ponašanjem i psihologijom s ciljem obmanjivanja osobe ili organizacije. Ove se metode koriste za otkrivanje osjetljivih informacija, dobivanje pristupa računalnim sustavima ili postizanje drugih ciljeva zlonamjernog napada. Na taj način napadači uspijevaju ostvariti svoje štetne namjere. Ova se tehnika često koristi u kibernetičkim napadima i može biti iznimno učinkovita jer se fokusira na ljude, a ne na tehničke ranjivosti.

Ispod su neki ključni aspekti društvenog inženjeringa:

  • Korištenje psiholoških trikova: Napadači koriste različite psihološke tehnike, kao što su stvaranje hitnosti, povjerenja, izazivanje straha ili sramote, kako bi manipulirali žrtvama. Ove metode ih navode da preduzmu željene akcije koje idu u korist napadača.
  • Metode komunikacije: Društveni inženjering može uključivati različite načine komunikacije kao što su telefonski pozivi, e-mailovi, SMS poruke, društvene mreže ili čak osobni kontakt. Napadači mogu prilagoditi svoj pristup i metode komunikacije u skladu sa ciljem i kontekstom napada.
  • Ciljane žrtve: Napadači često ciljaju specifične pojedince ili organizacije koristeći prikupljene informacije o njihovim navikama, interesima i ulogama. Ovo se naziva i “spear phishing” kada je u pitanju cyber napad putem e-maila.
  • Faze napada: Društveni inženjering može uključivati nekoliko faza, uključujući prikupljanje informacija o žrtvi u fazi osmatranja, izgradnju povjerenja u fazi angažiranja i konačno prevaru ili manipulaciju u fazi iskorištavanja. Ove faze omogućavaju napadačima da postepeno pridobiju povjerenje žrtve i iskoriste ga za svoje ciljeve.
  • Ciljevi napada: Ciljevi društvenog inženjeringa mogu uključivati krađu korisničkih imena i lozinki, pristup osjetljivim informacijama, preuzimanje kontrole nad računarskim sistemima ili čak krađu identiteta.

Prevencija društvenog inženjeringa zahtijeva edukaciju zaposlenih i korisnika o opasnostima i metodama prepoznavanja ovakvih napada. Osnovne mjere prevencije uključuju obuku o sigurnosnim praksama i pažljivo provjeravanje identiteta osoba sa kojima se komunicira. Također, budite oprezni pri klikanju na sumnjive linkove ili otvaranju priloga, te uspostavite politike sigurnosti koje ograničavaju pristup osjetljivim informacijama.

Zbog čega nam je bitna cyber sigurnost?

Kibernetička sigurnost je ključna u današnjem digitalnom dobu iz nekoliko razloga:

  • Zaštita podataka: Kibernetička sigurnost omogućava zaštitu osjetljivih podataka poput osobnih informacija, financijskih podataka, poslovnih tajni i intelektualnog vlasništva. Očuvanje povjerljivosti i integriteta ovih podataka ključno je za očuvanje privatnosti i poslovne konkurentnosti.
  • Prevencija financijskih gubitaka: Ransomvera, krađe identiteta i financijskih prevara mogu prouzrokovati značajne financijske gubitke pojedincima, poduzećima i čak cijelim ekonomijama. Kibernetička sigurnost pomaže u sprečavanju ovih napada i minimalizaciji štete koja može nastati.
  • Očuvanje poslovne reputacije: Incidenti vezani za očuvanje podataka i kibernetičke napade mogu ozbiljno narušiti reputaciju organizacija. Gubitak povjerenja korisnika i klijenata može imati dugoročne posljedice po poslovanje, uključujući gubitak tržišnog udjela i smanjenje prihoda.
  • Zaštita kritične infrastrukture: Kibernetička sigurnost igra ključnu ulogu u zaštiti kritične infrastrukture poput elektroenergetskih sistema, telekomunikacijskih mreža, transportnih sustava i zdravstvenih ustanova. Oštećenje ili prekid rada ovih sustava može imati ozbiljne posljedice po javnu sigurnost i ekonomiju.
  • Sprječavanje špijunaže i sabotaže: Napadi poput špijunaže, industrijske špijunaže i sabotaže mogu nanijeti veliku štetu organizacijama i državama. Kibernetička sigurnost pomaže u otkrivanju i sprečavanju ovih aktivnosti, čime se štiti nacionalna sigurnost i ekonomska stabilnost.
  • Smanjenje rizika od regulacijskih sankcija: Postoji zakonska obaveza za organizacije da zaštite osobnih podataka svojih korisnika i klijenata. Nepoštovanje ovih zakonskih zahtjeva može rezultirati visokim novčanim kaznama i drugim regulacijskim sankcijama.
  • Poboljšanje konkurentnosti: Organizacije koje efikasno upravljaju kibernetičkom sigurnošću mogu izgraditi reputaciju pouzdanog partnera i dobavljača. Klijenti i partneri sve više traže da njihovi poslovni partneri imaju sigurnosne mjere kako bi zaštitili njihove podatke i interese.

Kako poboljšati kibernetičku sigurnost?

Promicanje cyber sigurnosti zahtijeva sveobuhvatan pristup koji obuhvaća tehnološke, organizacijske i ljudske resurse.

Ključni koraci za cyber sigurnost

U nastavku donosimo nekoliko ključnih koraka koje organizacije i pojedinci mogu poduzeti kako bi unaprijedili svoju kibernetičku sigurnost:

  • Snažne lozinke i dvofaktorska autentifikacija: Koristite kompleksne i jedinstvene lozinke za svaki nalog kako biste smanjili mogućnost neovlaštenog pristupa. Također, omogućite dvofaktorsku autentifikaciju (2FA) gdje god je to moguće za dodatni sloj sigurnosti
  • Ažuriranje softvera i sustava: Redovno ažuriranje operativnih sistema, aplikacija i antivirusnih programa pomaže u zaštiti od poznatih ranjivosti i zlonamjernog softvera.
  • Firewall i sigurnosne politike: Upotreba firewall-a i uspostavljanje jasnih sigurnosnih politika za kontrolu i ograničenje pristupa mrežnim resursima i podacima.
  • Obuka i svijest zaposlenih: Redovna obuka zaposlenih o sigurnosnim rizicima, kao što su phishing napadi, društveni inženjering i pravilno rukovanje osjetljivim podacima, ključna je za smanjenje unutrašnjih prijetnji.
  • Sigurnosne kopije podataka: Redovno pravljenje sigurnosnih kopija važnih podataka i čuvanje kopija na sigurnim mjestima ključno je za brz oporavak u slučaju gubitka podataka. Ove mjere pomažu u zaštiti od napada ransomware-a i drugih incidenata, osiguravajući kontinuitet poslovanja.
  • Monitoring i detekcija: Implementacija alata za nadgledanje mreže i detekciju incidenata koji mogu ukazati na neovlašten pristup ili aktivnost zlonamjernog softvera.
  • Politike zaštite podataka: Uspostavljanje jasnih politika zaštite podataka koje reguliraju pristup, skladištenje, obradu i dijeljenje osjetljivih informacija unutar organizacije.
  • Suradnja sa kompetentnim partnerima: Saradnja s kompetentnim partnerima koji imaju tim IT security stručnjaka prepoznatih na lokalnim i inozemnim tržištima može značajno unaprijediti kibernetičku sigurnost. Ovi stručnjaci ili konzultanti pomažu organizacijama koje nemaju interne resurse za potpunu zaštitu.
  • Reagiranje na incidente: Razvijanje planova za reagiranje na incidente koji definiraju korake za brzu identifikaciju, rješavanje i oporavak od kibernetičkih napada ili incidenata.
  • Kultura sigurnosti: Promoviranje kulture sigurnosti unutar organizacije gdje se sigurnost informacija smatra odgovornošću svakog zaposlenog i prioritetom u svim aktivnostima poslovanja.
Ruke koje tipkaju lozinku na tipkovnici prijenosnog računala, s naglašenim poljem za unos lozinke koje prikazuje skrivene znakove. Slika ilustrira važnost zaštite lozinki i cyber sigurnosti.

Implementacija ovih koraka može značajno poboljšati kibernetičku sigurnost organizacije i smanjiti rizike od cyber napada ili propusta sigurnosti.

Kada su vam potrebni stručnjaci za cyber sigurnost?

S razvojem tehnologije razvija se i cyber kriminal, stoga ne čudi kako su cyber rizici prema Svjetskom Ekonomskom forumu već drugu godinu zaredom svrstani među najveće globalne rizike.  Sukladno navedenom, javlja se i potreba za sve većim angažmanom IT security stručnjaka.

Evo nekoliko ključnih razloga zašto je njihova uloga sve važnija:

  • Zaštita od sofisticiranih napada: Kako se napredne tehnologije poput umjetne inteligencije, IoT uređaja i Cloud tehnologija sve više usvajaju, tako i napadi postaju sofisticiraniji. IT security stručnjaci su neophodni za identifikaciju, analizu i odbranu od ovakvih napada.
  • Zaštita osjetljivih podataka: U digitalnom dobu, podaci su jedan od najvrjednijih resursa. IT security stručnjaci se brinu da ovi podaci budu zaštićeni od krađe, zloupotrebe ili neovlaštenog pristupa.
  • Prevencija financijskih gubitaka: Cyber napadi mogu imati ozbiljne financijske posljedice po organizacije, uključujući troškove oporavka, gubitak poslovanja i reputacije. Stručnjaci za cyber sigurnost pomažu u smanjenju ovih rizika.
  • Održavanje usklađenosti sa regulativama: Sa sve strožim regulativama o zaštiti podataka kao što su GDPR, CCPA i druge, organizacije moraju osigurati da poštuju ove propise. IT security stručnjaci igraju ključnu ulogu u implementaciji odgovarajućih sigurnosnih mjera i praćenju usklađenosti.
  • Brza reakcija na incidente: Čak i sa najboljim preventivnim mjerama, incidenti se ponekad dogode. IT security stručnjaci su zaduženi za brzu reakciju na incidente, minimiziranje štete i oporavak sustava.
  • Kontinuirano obrazovanje i prilagođavanje: Cyber napadi se konstantno razvijaju, stoga je važno da IT security stručnjaci ostanu informirani o najnovijim trendovima i tehnologijama u ovlasti cyber sigurnosti.

Zaključak

U svjetlu ovih izazova, IT security stručnjaci su postali ključni članovi timova za IT sigurnost u organizacijama svih veličina i ovlasti djelovanja. Njihov rad je od vitalnog značaja za zaštitu digitalnih resursa i očuvanje povjerenja korisnika i partnera.

Potrebno je naglasiti da je kibernetička sigurnost, u suštini, ključna za očuvanje stabilnosti, integriteta i sigurnosti u digitalnom okruženju. Investiranje u kibernetičku sigurnost nije poslovna obaveza, već i imperativ za održavanje konkurentnosti, povjerenja i održivog razvoja u digitalnom dobu. Za više informacija budite slobodni da se obratite našim IT stručnjacima.