Isplata plaće temeljem sudske presude
U slučajevima kada radnik u sudskom postupku temeljem pravomoćne sudske presude utuži neisplaćenu plaću za protekla porezna razdoblja poslodavac je dužan, bez obzira isplaćuje li je izravno ili prisilno u ovršnom postupku, utvrditi sva javna davanja te o tome izvijestiti Poreznu upravu na propisanom Obrascu JOPPD prema propisima koji su bili na snazi kada je plaća trebala biti isplaćena.
Plaće utvrđene u sudskom postupku ponajviše se odnose na prijašnja porezna razdoblja ili razdoblja u osiguranju, stoga se i primjenjuju propisi važeći u tim razdobljima. Budući da se plaća prema Zakonu o radu smatra bruto plaćom i prema poreznim propisima pri obračunu javnih davanja utuženi iznos smatra se bruto plaćom, osim kada se izrijekom navodi drugačije.
Javnim davanjima smatraju se porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, doprinosi iz plaće – doprinos za mirovinsko osiguranje ( I. i II. stup) te doprinosi na plaću – doprinos za zdravstveno osiguranje, te se utvrđuju one stope i vrste doprinosa koje su bile na snazi prema propisima kada je plaća trebala biti isplaćena.
Naime, prema odredbama čl. 25. st. 6. Zakona o porezu na dohodak predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada po osnovi primitka (plaće), ostvarenog u proteklim poreznim razdobljima, a koji se isplaćuje po sudskoj presudi, nagodbi u tijeku sudskog postupka, nagodbi sklopljenoj s nadležnim državnim odvjetništvom u postupcima za mirno rješenje spora ili nagodbi sklopljenoj u postupku mirenja u individualnim radnim sporovima prema zakonu kojim je uređen postupak mirenja, kao i u postupcima pred nadležnim službeničkim sudovima, iznimno obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatitelj primitka prema propisima koji su važili na dan kada je isplata trebala biti obavljena.
Obračun poreza se vrši na razini poreznog razdoblja tj. godine što znači da se temeljem dostavljenih podataka od Porezne uprave o iskorištenom iznosu osobnog odbitka i primijenjenim poreznim stopama na godišnjoj razini, primjenjuje godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada i prireza porezu na dohodak.
S druge strane, sukladno Zakonu o doprinosima obveza plaćanja doprinosa vezana je uz određeno razdoblje provedeno u osiguranju i uz osnovu u osiguranju te se stoga i obvezni doprinosi obračunavaju prema propisima važećima za razdoblje osiguranja na koje se obveza odnosi.
Isplata plaće temeljem izvansudske nagodbe
Ako poslodavac radniku ili bivšem radniku ne isplati novčano potraživanje na koje radnik ima ili je imao pravo temeljem ZR-a, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili drugog propisa o radu, radnik i poslodavac sklapaju sporazum kojim rješavaju međusobni nesporazum (sklapaju izvansudsku nagodbu).
Institut izvansudske nagodbe je prepoznat Zakonom o obveznim odnosima, a u slučajevima
sporova u radnom odnosu između poslodavca i radnika primjenjuju se odredbe čl. 8. st. 4. ZR-a.
Izvansudskom nagodbom poslodavac i radnik sklapaju ugovor (sporazum) kojim su se dogovorili oko pitanja međusobnog prijepora.
Nagodba kojom stranke radnog odnosa između kojih postoji spor ili prijepor o nekom pravnom odnosu, prekidaju spor odnosno postižu dogovor o načinu rješavanja pitanja oko kojeg se spore.
Poslodavac i radnik nagodbom utvrđuju iznos primitka odnosno plaće, razlike plaće, naknade plaće ili drugog novčanog prava koje je radniku trebalo biti isplaćeno, u bruto ili neto iznosu, kao i iznos eventualne zatezne kamate zbog zakašnjenja u ispunjavanju novčanih obveza.
Porezni tretman pojedinog primitka koji se radniku ili bivšem radniku isplaćuje po osnovi radnog odnosa ovisi o propisima o porezu na dohodak i doprinosima i to: Zakonu o porezu na dohodak, Pravilniku o porezu na dohodak, Zakonu o doprinosima i Pravilniku o doprinosima.
Porezni tretman ovisit će o tome podliježe li taj primitak obvezi plaćanja doprinosa i poreza na dohodak, po kojim stopama ih treba obračunati s obzirom na izmjene propisa, dospijeću javnih davanja kojima podliježe utuženi primitak što je vezano i za eventualnu obvezu plaćanja zateznih kamata zbog zakašnjenja plaćanja istih te sukladno utvrđenom i obračunatom izvješćivanje Porezne uprave o isplatama primitaka.
Prema navedenim propisima svi primici koji se u poreznom smislu smatraju plaćom podliježu obvezi plaćanja obveznih doprinosa i poreza na dohodak bez obzira pod kojim je nazivom isplaćen i temeljem kojeg akta. Pritom se na primitke koji ne podliježu obvezi plaćanja poreza na dohodak ne plaćaju ni obvezni doprinosi.
Plaća i naknada plaće koju radnik potražuje smatraju se plaća i naknada plaće u bruto iznosu. Dakle, plaća za razdoblje rada smatra se iznosom koji uključuje doprinose iz plaće, porez na dohodak i neto iznos plaće, a na taj bruto iznos plaće poslodavac je dužan obračunati i doprinose na plaću.
Naknada plaće odnosi se na isplate primitaka za razdoblja u kojima iz opravdanih razloga radnik nije radio te se u poreznom smislu smatra plaćom, a u nekim slučajevima je neoporeziva. Primjerice, naknade plaće koje isplaćuje poslodavac na svoj teret je oporeziva (naknada plaće za godišnji odmor, bolovanje do 42. dana i sl.) dok naknade plaće koje isplaćuje poslodavac na teret državnih institucija nije oporeziva te podliježe plaćanju samo doprinosa za mirovinsko osiguranje individualne kapitalizirane štednje (II stup) koje te državne institucije imaju obvezu i platiti (bolovanje od 43. dana, zbog ozljede na radu i sl.). Nadalje, naknade troškova, nagrade i potpore isplaćuju se kao neoporezivi primitak prema uvjetima iz čl. 8. i 9. Zakona i do visine propisane čl. 7. Pravilnika, što znači da ako nisu ispunjeni uvjeti ili su iznosi viši od propisanih, isti se u poreznom smislu smatraju plaćom.
Dakle, primici po osnovi nesamostalnog rada iz čl. 21. Zakona koje poslodavac isplaćuje radniku podliježu oporezivanju, obračunu i plaćanju doprinosa za obvezna osiguranja, osim neoporezivih primitaka tj. primitaka koji ne podliježu obvezi poreza na dohodak sukladno čl. 8. i 9. Zakona. Predujam poreza obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) iz čl. 21. Zakona, prilikom svake isplate prema propisima koji važe na dan isplate (čl. 24. st. 1.i 2. Zakona).
Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se od porezne osnovice koju čini iznos svih primitaka od nesamostalnog rada ostvarenih tijekom jednog mjeseca, umanjen za izdatke prema čl. 23. Zakona koji su uplaćeni i umanjen za iznos mjesečnog osobnog odbitka: za rezidenta uskladu s čl. 14. st. 3. i 4. Zakona, odnosno za nerezidenta u skladu s čl. 16. st. 1. Zakona, a na temelju porezne kartice iz čl. 26. Zakona.
