Potreba za zapošljavanjem sezonskih radnika najčešće traje samo određeno vremensko razdoblje, a najveća potreba je u sektoru turizma, nešto manje u sektoru poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, graditeljstva i trgovine. Ugovori o radu za obavljanje poslova u sezoni mogu se sklopiti:
- Ugovor o radu na određeno vrijeme za sezonske poslove
- Ugovor o radu na neodređeno za stalne sezonske poslove
Ugovori o radu na neodređeno za stalne sezonske poslove – prilikom sklapanja ugovora radnik i poslodavac mogu dogovoriti međusobna prava i obveze za vrijeme privremenog prekida obavljanja sezonskih poslova i to može biti:
→ radnik nije u obvezi obavljati poslove za vrijeme prekida sezone, a poslodavac nije u obvezi isplate plaće, odnosno naknade plaće, radnik se ne odjavljuje iz obveznog osiguranja i za to razdoblje radniku se obračunavaju i plaćaju doprinosi prema posebnom propisu.
→ za vrijeme privremenog prekida sezonskog rada može doći do mirovanja radnog odnosa stalnog sezonskog radnika, poslodavac odjavljuje radnika iz obveznog osiguranja. (Radnik za vrijeme mirovanja radnog odnosa može sklopiti ugovor s drugim poslodavcem)
Ugovori o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske radnike – poslodavac je dužan u ugovorenom roku radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova u narednoj sezoni. Radnik se prijavljuje na produljeno mirovinsko osiguranje, obveznik je obračunavanju i plaćanju mirovinskih doprinosa nakon prestanka tog ugovora. Iznimno ako su poslodavac i radnik sklopili pisani sporazum (na zahtjev radnika), poslodavac nije obveznik prijave na produljeno mirovinsko osiguranje, ni obveznik obračunavanja i plaćanja mirovinskih doprinosa nakon prestanka ugovora. Ugovor o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove mora sadržavati i dodatne podatke:
– o uvjetima i vremenu za koje će poslodavac obračunavati i isplaćivati doprinose za produženo mirovinsko osiguranje
– roku u kojem je poslodavac dužan radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljane poslova u idućoj sezoni
– roku u kojem je radnik dužan izjasniti se o navedenoj ponudi, a koja ne može biti kraća od 8 dana
– podmirivanju troškova smještaja (ako oni postoje)
Osiguraniku s osnove produljenog mirovinskog osiguranja prema propisima o mirovinskom osiguranju plaćaju se doprinosi za mirovinsko osiguranje na najnižu mjesečnu osnovicu za plaćanje doprinosa a koja iznosi za 2024 godinu 519,53 €., te se doprinosi moraju platiti do 15. u mjesecu.
Oznaka na Joppd obrascu P6.2 (Oznaka primitka/obveza doprinosa) treba biti 0091 (Obračun obveze doprinosa (produženo mirovinsko osiguranje) za mjesec osiguranja.
Radno vrijeme sezonskih radnika – može se preraspodijeliti tako da u jednom razdoblju može trajati dulje, a u drugom razdoblju kraće. Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno ne smije trajati duže od 48 sati tjedno, uključujući i prekovremeni rad. Iznimno, preraspodijeljeno radno vrijeme može trajati i duže od 48 sati, ali ne može duže od 60 sati tjedno i to pod uvjetom da je to predviđeno kolektivnim ugovorom i ako radnik dostavi pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.
Dnevni odmor sezonskog radnika, ako radi u dva navrata tijekom radnog dana mora imati osigurani dnevni odmor u trajanju najmanje 8 sati neprekidno.
Bolovanje sezonskih radnika – stalni sezonci za vrijeme radnog odnosa u slučaju privremene nesposobnosti za rad, imaju pravo na naknadu za bolovanje pod istim uvjetima kao i ostali radnici koji su u radnom odnosu.
Neoporezivi primici sezonskih radnika – sezonski radnici mogu ostvariti pravo na isplatu neoporezivih primitaka ako je to utvrđeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu ili kolektivnim ugovorom.
Potpora Hrvatskog zavoda za zapošljavanje- mjera stalni sezonac
Republika Hrvatska pruža financijsku potporu sezonskom zapošljavanju kroz mjeru stalni sezonac. Cilj mjere stalni sezonac je financijska podrška radnicima – sezoncima u razdoblju kada ne rade. Poslodavac može koristiti mjeru stalni sezonac za radnike koji su radili u kontinuitetu najmanje 6 mjesec, a ne duže od 9 mjeseci (kod istog poslodavca) i koji će kod istog poslodavca raditi još najmanje 6 mjeseci. Poslodavac mora zavodu dostavi određenu dokumentaciju kako bi ostvario subvenciju.
Visina subvencije za poslodavca iznosi 100% troška produženog mirovinskog osiguranja za prva 3 mjeseca, a naredno razdoblje u najdužem trajanju od 3 mjeseca je 50% troška produženog mirovinskog osiguranja. Poslodavci koji nemaju zaposlenih radnika na neodređeno vrijeme ne mogu koristiti mjeru stalni sezonac. Poslodavac može mjeru koristiti za onaj broj stalnih sezonaca koji odgovaraju broju zaposlenih na neodređeno vrijeme kod istog poslodavca.
Radniku se novčana pomoć isplaćuje za najviše 6 mjeseci produženog mirovinskog osiguranja u iznosu utvrđenom na temelju izračuna novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti (novčana pomoć za prvih 90 dana korištenja iznosi 60%, a za preostalo vrijeme korištenja 30% od utvrđene osnovice, a najviše u visini 70%, a za preostalo vrijeme korištenja 35% iznosa prosječne neto plaće isplaćene po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske u prethodnoj godini.
