Privremena nesposobnost za rad i naknada plaće
Bolovanje, odnosno privremena nesposobnost tj. spriječenost za rad prouzročena je određenim okolnostima predviđenima Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju, kod čijeg je nastupa radnik opravdano onemogućen obavljati svoju obvezu rada u skladu s ugovorom o radu, drugim ugovorom ili aktom te tijekom čijeg trajanja ostvaruje pravo na naknadu plaće. Početak i trajanje privremene nesposobnosti za rad utvrđuje izabrani liječnik opće prakse ili ginekolog na razini primarne zdravstvene zaštite. Za vrijeme privremene nesposobnosti za rad radnik ima pravo na naknadu plaće.
Tko isplaćuje naknadu plaće i na čiji teret
Ako je bolovanje nastupilo uslijed bolesti ili ozljede (ne misli se na ozljedu na radu, već ako je radnik upućen na određeno liječenje ili medicinsko ispitivanje koje se ne može obaviti izvan radnog vremena), tada naknadu plaće do 42 dana isplaćuje poslodavac na svoj teret, a od 43. dana isplaćuje poslodavac, ali će isplaćenu naknadu zatražiti od HZZO-a.
Nadalje, poslodavac će isplaćivati naknadu plaće na teret HZZO-a i to od prvog dana, ako je bolovanje nastupilo radi njege djeteta tj. druge osigurane osobe, zbog pratnje, transplantacije živog tkiva, izolacije ako je osoba izolirana kao kliconoša ili priznate ozljede na radu. U svim tim slučajevima poslodavac nakon isplaćene naknade plaće podnosi zahtjev HZZO-u radi refundacije sredstva. Zavod vrši povrat isplaćenih sredstava poslodavcu u roku od 45 dana od obrade zahtjeva.
Postoje i slučajevi kada HZZO direktno isplaćuje naknadu plaće za period bolovanja i to ako je bolovanje otvoreno radi komplikacija u trudnoći, radi porodiljnog i rodiljinog dopusta, kao i roditeljskog dopusta ili rodiljinog dopusta za slučaj smrti djeteta. HZZO direktno isplaćuje naknadu i radi izolacije, no tu naknadu može isplatiti i poslodavac te zatražiti povrat sredstava.
Visina naknade plaće tijekom bolovanja
Naknada plaće na teret HZZO-a, ako je bolovanje nastupilo uslijed bolesti isplaćuje se u visni:
- 70% od utvrđene osnovice tj. satnice i to od 43. dana bolovanja za prvih 6 mjeseci
- 80% od osnovice nakon isteka šest mjeseci računajući od prvog dana otvaranja bolovanja
- 50% – osnovicu čini posljednja isplaćena naknada bolovanja. Iznimke su bolovanja otvorena radi zloćudnih bolesti, tada se radniku ne isplaćuje 50% od satnice, već se isplaćuje naknada u visini od 80%
Specifičnost kod ovakve vrste bolovanja je ta da unutar otvorenog bolovanja može doći do promjene dijagnoze kada liječnik zatvara prethodno otvoreno bolovanje i otvara novo. Za takvo bolovanje kažemo da je nastavno bez dana prekida te se naknada plaće računa prema osnovici od prvog dana bolovanja, ali se šest ili 18 mjeseci računaju od dana promjene šifre dijagnoze.
Naknada plaće na teret HZZO-a, ako je bolovanje nastupilo radi njege osiguranog člana obitelji, pratnje, izolacije, ozljede na radu ili transplantacije živog tkiva isplaćuje se od prvog dana otvaranja bolovanja i to u visini:
- 100% od utvrđene satnice za njegu djeteta do treće godine starosti, ozljedu na radu, izolaciju ili transplantaciju živog tkiva donora
- 70% za njegu osiguranih članova obitelji osim djeteta do treće godine starosti, pratnje i transplantaciju živog tkiva primatelja
Utvrđivanje osnovice za naknadu plaće
Naknadu plaće za vrijeme bolovanja čini prosječna svota plaće koja je radniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci zaključno s mjesecom koji je prethodio otvaranju bolovanja. U prosječnu svotu plaće ulaze sve ispate koje su ugovorene ugovorom o radu, što znači da ne ulaze isplate koje su isplaćene na temelju odluke uprave društva. Prosječna svota plaće dobiva se tako što se zbroje sve isplaćene redovite mjesečne plaće i podijele s ukupnim brojem sati prethodnih šest mjeseci. Ovdje je važno napomenuti da radnik mora imati zadovoljen uvjet staža i to devet mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednja 24 mjeseca računajući od datuma otvaranja bolovanja.
U slučaju kada radnik iz nekog razloga nema potrebnih šest mjeseci za izračun osnovice, a ima zadovoljen uvjet staža, da bi se naknada mogla izračunati dovoljne su minimalno dvije isplate plaće. Ako radnik nema ni dvije isplate, a ima zadovoljen uvjet staža, osnovica za naknadu plaće računa se na minimalnu osnovicu za uplatu doprinosa i dijeli s fondom sati mjeseca koji je prethodio otvaranju bolovanja.
U slučaju kada radnik nema zadovoljen uvjet staža, naknada plaće se isplaćuje na najniži iznos kojeg HZZO priznaje tj. na iznos od 831,50 kn. taj iznos se uvijek dijeli s fondom sati u kojem se naknada obračunava. Ako je radnik radio kod dva ili više poslodavca, tada se u obračun prosječne svote plaće uračunavaju i isplaćene plaće prethodnih poslodavaca. Važno je napomenuti da naknada za bolovanje ne može biti veća od 4.257,00 kn niti manja od 831,50 kn.
Utvrđivanje osnovice za naknadu plaće kod ozljede na radu
Kod utvrđivanja osnovice za obračun naknade plaće postoji iznimka, a to je kod priznate ozljede na radu. Priznata ozljeda na radu isplaćuje se u punom iznosu utvrđene satnice, što znači da nema ograničenja od 4.257,00 kn. Specifičnost je i ta da radnik ne mora imati zadavljen uvjet staža i da je dovoljna samo jedna isplata u prethodnih šest mjeseci.
Ako radnik nema niti jednu isplatu u prethodnih šest mjeseci, tada se naknada plaće obračunava na ugovorenu plaću, tako što će se iz ugovorene bruto plaće obračunati neto plaća, kao da radnik radi i dijeliti s fondom sati mjeseca u kojem je bolovanje nastupilo. Kod bolovanja radi ozljede na radu, ako se radi o radniku koji je radio kod jednog ili više poslodavaca, u prosječnu svotu plaće ne ulaze isplaćene plaće prethodnih poslodavaca, već samo plaća isplaćena kod poslodavca kod kojeg je bolovanje i nastupilo.
Iz svega gore navedenog možemo zaključiti da prvo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja pripada svakoj zaposlenoj i samozaposlenoj osobi te visina naknade plaće ovisi o nizu okolnosti koje prate konkretan slučaj bolovanja.
