19. ožujka, 2020

Poslovanje u doba Koronavirusa

U toku  novonastale situacije vezane uz širenje COVID – 19 (koronavirus), na dnevnoj bazi se uvode izmjene, dopune i izvanredne mjere za sva poduzeća.

Koje su mogućnosti poslodavca u slučaju izmijenjenih okolnosti uslijed epidemije bolesti?

U situacijama poremećaja poslovnih aktivnosti poslodavca uzrokovanih epidemijom, poslodavac bi u svrhu očuvanja zaposlenosti i radnih mjesta te provođenja mjera zaštite od širenja virusa, u skladu sa Zakonom o radu mogao:

  • uvesti nejednaki raspored radnog vremena
  • promijeniti raspored radnog vremena radnika
  • radno vrijeme preraspodijeliti
  • s radnikom ugovoriti skraćivanje radnog vremena (s punog na nepuno radno vrijeme) – aneks, izmjena ugovora  ili putem otkaza s ponudom izmijenjenog ugovora o radu
  • donijeti odgovarajuću odluku koja bi imala utjecaj na organizaciju radnog vremena (npr. uvođenje smjenskog rada, organizacija rada u timovima i sl.)
  • koristiti mogućnost u određivanju odmora i dopusta te godišnji odmor

U okviru Zakonom o radu propisanih prava na odmore, poslodavac može donijeti odnosno prilagoditi raspored korištenja godišnjih odmora radnika novonastaloj situaciji.

Pri tome i nadalje postoji obveza primjene Zakona o radu u pogledu savjetovanja i obavješćivanja radnika o istom.

Neplaćeni dopust

Neplaćeni dopust koji podrazumijeva mirovanje radnog odnosa radnika, poslodavac bi mogao  utvrditi, ali na zahtjev radnika.

Iako u navedenom slučaju nema obveze uplate doprinosa za obvezna osiguranja, poslodavac ih može, ne odjavljujući radnika, uplaćivati na najnižu osnovicu sukladno posebnom propisu

Prekid rada

U skladu sa člankom 95. stavkom 3. Zakona o radu, radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran. Ako samim Zakonom o radu, drugim zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini prosječne mjesečne plaće koja mu je isplaćena u prethodna tri mjeseca.

Uzimajući u obzir posebne okolnosti, odnosno odluku ministra zdravstva o proglašenju epidemije COVID-19 sukladno Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (Narodne novine, br. 79/07, 113/08, 43/09, 130/17) te preporuke stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, a u svrhu sprečavanja širenja epidemije, mišljenja smo kako bi poslodavac mogao na temelju tih propisa i utvrđenih mjera donijeti odluku temeljem koje radnici ne bi bili u obvezi rada, sve dok su takve mjere na snazi, ali bi poslodavac imao obvezu isplate plaće tim radnicima u punom iznosu.

Može li poslodavac odrediti rad od kuće?

U daljnjem razvoju takve izvanredne situacije, poslodavac bi, postupajući u skladu s odredbom članka 7. stavka 2. Zakona  o radu, mogao pobliže odrediti mjesto i način obavljanja rada u prostoru koji nije prostor poslodavca, već neko drugo mjesto, ali isključivo samo dok traju navedene okolnosti.

U slučaju rada od kuće, radnik ostvaruje pravo na svoju ugovorenu plaću, za razliku od situacije u kojima ne radi, pa stoga ostvaruje pravo na naknadu plaće.

Zaštita na radu – rad od kuće

Stan, kuća ili drugi prostor u kojem radnik obavlja poslove s malim rizicima za poslodavca, nije objekt namijenjen za rad već stambeni objekt ili objekt druge namjene, pa se stoga ne može zahtijevati ispunjenje svih sigurnosnih zahtjeva za mjesto rada u smislu propisa zaštite na radu pa će se odredbe propisa zaštite na radu primjenjivati u mjeri u kojoj je to moguće, uz brigu o tome da sigurnost i zdravlje radnika ne budu ugroženi.

Može li poslodavac zbog nastalih poteškoća u poslovanju, svojeg radnika uputiti na rad kod drugog poslodavca („posuditi“ ili premjestiti)

Prema Zakonu o radu ne postoji mogućnost jednostrane odluke poslodavca o premještaju radnika ili upućivanju na rad kod drugog poslodavca.

Dakle, bez obzira na postojanje činjenice da je proglašena epidemija bolesti COVID -19, ustupanje radnika bi bilo moguće samo ako se radi o povezanim poslodavcima u smislu Zakona o trgovačkim društvima.

Može li poslodavac radnika uputiti na korištenje slobodnih dana umjesto isplate prekovremenih sati?

Mogućnost odobravanja slobodnog dana radniku umjesto isplate povećane plaće za prekovremeni rad nije regulirano Zakonom o radu, već isto može biti predmet uređenja kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, kao što se na jedan od navedenih načina propisuje i visina povećanja plaće za otežane uvjete rada iz članka 94. Zakona.

Zakonsko pravo radnika koji je radio prekovremeno isključivo je pravo na povećanu plaću. Stoga korištenje slobodnog dana umjesto isplate povećane plaće za prekovremeni rad, pod uvjetom da je na prethodno opisani način uređena takva mogućnost, može doći u obzir isključivo ako na to pristane sam radnik.

Naknada za radnike u (samo)izolaciji – 100% na teret HZZO-a

Osiguranik kojemu je utvrđena (samo)izolacija, odabranog doktora kontaktira telefonski ili putem e-maila

  • Ukoliko osiguranik dogovori s poslodavcem rad od kuće – ne može primati naknadu na teret HZZO-a, a o tome obavještava izabranog doktora.

Tada se ne izdaje privremena nesposobnost i ne izdaje izvješće o privremenoj nesposobnosti

  • Postupak traženja naknade HZZO-a:

Osiguranik u izolaciji podnaša zahtjev za naknadu plaće putem e-maila: izolacija@hzzo.hr na način da traži naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti s podacima: ime i prezime, OIB ili MBO (matični broj osigurane osobe), kontakt telefon te broj tekućeg računa na koji će se izvršiti isplata naknade plaće. Iznimno se daje mogućnost podnošenja zahtjeva bez Izvješća doktora (HZZO će podatke sam preuzeti sa CEZIH-a, ukoliko je po osnovi uzroka D0), te ukoliko osiguranik nije u mogućnosti priložiti niti Potvrdu o plaći izdanu od poslodavca, HZZO će istu zatražiti poslodavca službenim putem.

Od prvog dana izolacije ili samoizolacije naknadu plaće obračunava i isplaćuje HZZO za svo vrijeme trajanja bolovanja za dane, odnosno sate, koje za koje bi imao pravo na plaću da radi prema popisima o radu

 

Izvor:

  • RRiF
  • HZZO
  • https://www.koronavirus.hr/
  • Ministarstvo financija, gospodarstva i ostale vladine stranice