Regres je jedno od materijalnih prava radnika, odnosno jednokratna novčana pomoć prije korištenja godišnjeg odmora, kojeg poslodavac ima obvezu isplatiti samo ako je to propisano kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Zakon o radu ne propisuje to pravo radnika. Ako je izvorom radnog prava koji obvezuju poslodavca različito uređeno pravo na regres, primjenjuje se najpovoljnije pravo za radnika.
Ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drugačije uređeno, tada radnicima koji rade u nepunom radnom vremenu poslodavac plaću i druga materijala prava, u ovom slučaju regres, utvrđuje i isplaćuje razmjerno ugovorenom radnom vremenu. Nadalje, ako u izvoru prava nisu propisani posebni uvjeti za isplatu regresa, tada pravo na regres imaju svi radnici poslodavca u istom iznosu.
Visina regresa uređuje se izvorom radnog prava i može se utvrditi na više načina. Može biti navedena u fiksnom iznosu, može biti navedena u postotku od najvišeg neoporezivog iznosa utvrđenog prema važećim propisima o porezu na dohodak (npr. za zaštitarsku djelatnost) i može biti utvrđena u visini zadnje isplate uz mogućnost pregovaranja (npr. za službenike u državnim i javnim službama).
Vrijeme isplate regresa također se uređuje izvorom radnog prava. Najviši neoporezivi dio regresa kojeg poslodavac može isplatiti je 3.000,00 kn. U taj iznos ulaze sve prigodne nagrade – uskrsnica, božićnica i sl., stoga kod isplate regresa treba voditi računa o iznosima isplata i drugih prigodnih nagrada tijekom godine do propisanog neoporezivog iznosa od 3.000,00 kn.
Konkretno, ako iznos regresa u zbroju s drugim nagradama ne prelazi neoporezivi dio, može se isplatiti bez obračunavanja poreza na dohodak. Ukoliko primici prigodnih nagrada prelaze neoporezivi iznos od 3.000,00 kn, tada se oni oporezuju kao i plaća.
Također, bitno je znati da u tekućem poreznom razdoblju samo za regres postoji mogućnost neoporezive isplate za prethodna porezna razdoblja. Znači, u tekućem poreznom razdoblju, tj. u 2021., moguće je neoporezivo isplatiti i regres za 2020. godinu kao i regres za tekuću godinu. Dakle, ukoliko se u 2021. isplaćuje regres za 2020. godinu, on bi se mogao isplatiti bez obračunavanja poreza na dohodak.
Neoporezivu isplatu regresa za 2021. godinu poslodavac treba prikazati i na obrascu JOPPD putem šifre 22 (prigodne nagrade do propisanog iznosa), ukoliko se radi o isplati regresa za tekuće porezno razdoblje. Ukoliko se radi o isplati regresa za 2020. godinu, odnosno za prethodno porezno razdoblje, tada bi na JOPPD obrascu koristio šifru 61 (prigodne nagrade do propisanog iznosa za prethodna porezna razdoblja).
Ukoliko se regres isplaćuje zajedno s plaćom, obje isplate treba iskazati na jednom nalogu za plaćanje, a pritom koristiti šifru 100. Ukoliko se regres isplaćivao odvojeno od plaće, neki drugi dan, tada se isplata na nalogu za plaćanje mora označiti sa šifrom 260.
Prilikom isplate oporezivog regresa, ako se ne iskazuje u istom retku s plaćom na stranici B obrasca JOPPD, tada se u polju 6.2. oznaka primitka za oporezivi iznos upisuje oznaka 0021 – ostali primici koji se isplaćuju uz plaću.
Isplaćeni oporezivi regres ne uključuje se u osnovicu za izračun naknade za godišnji odmor jer on ne predstavlja naknadu za obavljeni rad te ne utječe na visinu osnovice od koje se izračunava naknada plaće.
