Jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja ili posvojitelj djeteta s težim smetnjama u razvoju (dijete s težim tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili težom psihičkom bolesti), na temelju nalaza i mišljenja nadležnog tijela vještačenja prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, ima pravo na dopust za njegu djeteta do navršene 8. godine djetetova života, iznimno i duže ako postoji potreba. Također to pravo može koristiti i kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena tzv. rad u skraćenom radnom vremenu te nastaviti njegovo korištenje i nakon navršene 8. godine djetetova života. Poslodavac ne može uskratiti zaposleniku korištenje prava na skraćeno radno vrijeme.
Ko ima pravo na skraćeno radno vrijeme
Pravo na skraćeno radno vrijeme može koristiti samo jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja ili posvojitelja prema međusobnom dogovoru ili po odluci nadležnog suda. Ovo pravo ne može se koristiti za slučaj da jedan od roditelja djeteta već koristi to pravo za drugo dijete. Ne može se koristiti ni ukoliko jedan od roditelja ima priznat status roditelja njegovatelja. Izuzetak je ako roditelj koji koristi pravo za drugo dijete nije u mogućnosti pružati odgovarajuću njegu za dvoje ili više djece zbog težine njihova mentalnog ili tjelesnog oštećenja, odnosno teže psihičke bolesti.
Pravo može ostvariti i roditelj pod uvjetom da drugi roditelj, koji ima status zaposlene i samozaposlene osobe, nije u mogućnosti zbog svog psihofizičkog stanja pružiti pojačanu brigu i njegu djetetu što utvrđuje liječničko povjerenstvo HZZO-a ili ako kod njega postoje posebne okolnosti (ako je lišen roditeljske skrbi, potpuno lišen poslovne sposobnosti, djelomice lišen poslovne sposobnosti u odnosu na roditeljsku skrb, nestao, nepoznat, nepoznatog prebivališta ili boravka; ako su mu radi zaštite dobrobiti djeteta susreti i druženje s djetetom zabranjeni ili ograničeni ili mu je prema propisima o zaštiti od nasilja u obitelji izrečena zaštitna mjera zabrane približavanja ili je udaljen iz stana, kuće ili nekoga drugoga stambenog prostora u kojem dijete živi; ako je teško bolestan ili je ovisan o pomoći druge osobe radi čega je spriječen u obavljanju roditeljske skrbi).
Napomena: Roditelju ovo pravo prestaje za vrijeme dok je dijete stalno ili tjedno smješteno u zdravstvenoj ustanovi ili ustanovi socijalne skrbi. Ovo važi i ukoliko je dijete smješteno u predškolskoj ustanovi u kojoj ima smještaj svakodnevno duže od osam sati.
Šta su teže smetnje u razvoju
Težim smetnjama u razvoju djeteta podrazumijevaju se teža tjelesna ili mentalna oštećenja ili teže psihičke bolesti. Zboh njih dijete ne može samostalno izvoditi aktivnosti primjerene djetetovoj dobi. Zbog toga ovisi o pomoći druge osobe kod:
- oblačenja i svlačenja,
- obavljanja osnovnih životnih potreba (hranjenje, kontrola mokrenja i stolice),
- pokretanja tijela jer to nije moguće ni uz pomoć ortopedskih pomagala,
- hranjenja putem sonde ili gastrosome,
- samostalnog korištenja lijekova o kojima ovisi održavanje života,
- samostalnog korištenja posebne dijete koju, s obzirom na dob i na pokretljivost, moraju pripremati i davati zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj ili posvojitelj,
- obavljanja svakodnevnih životnih aktivnosti te zbog promjene osobnosti u ponašanju i u reakcijama s progresivnim oštećenjem u intelektualnom, emocionalnom i socijalnom funkcioniranju.
Smetnjama u razvoju djeteta smatraju se:
- oštećenje vida,
- oštećenje sluha,
- oštećenje govorno-glasovne komunikacije,
- oštećenje lokomotornog sustava,
- oštećenje središnjeg živčanog sustava,
- oštećenje perifernog živčanog i mišićnog sustava,
- oštećenje drugih organa i organskih sustava,
- mentalna oštećenja te psihičke bolesti.
Težinu tjelesnog ili mentalnog oštećenja utvrđuje nadležno liječničko povjerenstvo nadležne ustrojbene jedinice HZZO koje donosi nalaz, mišljenje i ocjenu na osnovi podnesenoga pisanog zahtjeva roditelja te se izdaje rješenje u prvostupanjskom upravnom postupku. U slučaju bilo kakve promjene koja utječe na gubitak prava na pojačanu brigu i njegu djeteta, roditelj je obvezan u roku od 8 dana to prijaviti nadležnom područnom uredu HZZO-a. Rješenje o prestanku ili promjeni korištenja prava donosi nadležna ustrojbena jedinica HZZO-a. To čini u roku od 15 dana od dana saznanja za okolnost zbog koje to pravo prestaje ili se mijenja način njegovog korištenja.
Prava roditelja
Zaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju koji koristi pravo na rad s polovicom punog radnog vremena ima pravo na novčanu naknadu. Do veljače 2011. godine zaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju za vrijeme korištenja prava na rad u skraćenom radnom vremenu, imao je pravo na naknadu plaće za preostalo vrijeme do punoga radnog vremena u visini razlike između plaće koju ostvaruje radeći polovicu punoga radnog vremena i plaće koju bi ostvario da radi u punom radnom vremenu.
Od ožujka 2011. godine zaposleni roditelj koji koristi pravom rada u skraćenom radnom vremenu, ostvaruje pravo na naknadu u visini svote isplaćene plaće za rad u polovini radnog vremena, smanjene za obračunane i obustavljene doprinose za mirovinsko osiguranje, porez na dohodak i prirez, a to znači neto-plaću, što je povoljnije za zaposlenog roditelja od ranijeg načina utvrđivanja prava. Samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoj koji koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena ima pravo na novčanu naknadu obračunatu u visini 50% od osnovice za obračun doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje važeće za osnovu po kojoj je roditelj prijavljen na obvezno zdravstveno osiguranje.
Obaveze poslodavca
Poslodavac je dužan pri isplati plaće izdati ovjerenu ispravu o isplaćenoj plaći zaposlenom roditelju. Potvrdu je poslodavac dužan dostaviti mjesno nadležnoj ustrojbenoj jedinici HZZO-a u sjedištu svoga poslovanja. To treba da čini svakog mjeseca. To se čini u roku od dva dana od dana isplate plaće odnosno najkasnije do 20-og u mjesecu u slučaju kada plaća nije isplaćena.
Zaposleni roditelj kojem poslodavac ne izda ovjerenu ispravu o isplaćenoj plaći do 15. u mjesecu za prethodni mjesec, ima pravo na novčanu naknadu za taj mjesec u iznosu od 50% proračunske osnovice. HZZO će korisniku isplatiti razliku između pripadajućeg iznosa za isplatu iskazanu na ispravi poslodavca u roku od 15 dana od dana dostave ovjerene isprave. Zaposlenom ili samozaposlenom roditelju naknada plaće odnosno novčana naknada utvrđena ovim člankom ne može iznositi manje od 50% proračunske osnovice. Budući da se zaposlenicima za čitavo vrijeme korištenja tim pravom priznaje staž u mirovinskom osiguranju, poslodavac je obvezan za te zaposlenike ispostavljati obrazac JOPPD. Samostalni osiguranici koji utvrđuju dohodak na temelju poslovnih knjiga obvezni su sami izvješćivati Poreznu upravu o obračunanim doprinosima Obrasca JOPPD.
Ako zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja prava na rad u skraćenom radnom vremenu koristi godišnji odmor ili bolovanje pripada mu isti iznos naknade plaće kao i u mjesecu koji je prethodio mjesecu u kojem je koristio godišnji odmor ili bolovanje. Osigurana osoba koja ostvaruje pravo na cjelodnevni ili dnevni smještaj uz dijete za vrijeme njegovog bolničkog liječenja može ostvariti pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja zbog njege djeteta.
Kad radniku na temelju kolektivnog ugovora, internih akata ili samom odlukom poslodavca pripada pravo na neku od neoporezivih nagrada, nadoknada i potpora (dnevnice u zemlji i inozemstvu, božićnica, uskrsnica, jubilarna nagrada, regres i sl.), poslodavac takvu isplatu ne unosi u potvrdu o plaći. Ako se radniku isplaćuju oporezive nagrade, naknade i potpore koje se oporezuju u skladu s dohotkom od nesamostalnog rada (kao i plaća), takve se isplate ne unose u obrazac potvrde. U obrazac potvrde o plaći također se ne unose podaci o isplatama u vezi s godišnjim nagradama odnosno bonusima radnicima. U potvrdu o isplati plaće poslodavac unosi samo primitke koji se odnose na isplatu plaće za redovan rad. Plaća se može sastojati od osnovne place uvećane za koeficijente složenosti poslova i dodataka na plaću. To su: rad nedjeljom, rad u drugoj smjeni, uvećanje za ostvareni staž osiguranja i sl.
