17. ožujka, 2021

Rad umirovljenika

Zakon o radu i Zakon o mirovinskom osiguranju dopuštaju mogućnost sklapanja ugovora o radu s umirovljenikom. Korisniku mirovine koji se zaposli, ili započne sa obavljanjem djelatnosti temeljem koje postoji obveza uplate osiguranja, isplata mirovine se obustavlja. Od ovog zakonskog pravila postoje sljedeće iznimke kada se umirovljeniku u radnom odnosu koji prima plaću mirovina ipak ne obustavlja:

  • korisniku starosne i prijevremene mirovine koji je ostvario starosnu mirovinu i nastavio raditi do polovice punog radnog vremena uz izmijenjeni ugovor o radu i koji je ostvario starosnu mirovinu i koji se tijekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena te korisniku prijevremene starosne mirovine koji se tijekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena.
  • korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad i korisniku invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti
  • korisniku koji obavlja sezonske poslove u poljoprivredi
  • korisniku koji ostvaruje drugi dohodak, odnosno obavlja drugu djelatnost (npr. primici prema ugovoru o djelu, primici za rad u skupštinama i nadzornim odborima, sudskog tumača, konzultanta i slično).

 

Drugi korisnici mirovine

Osim toga i drugim korisnicima mirovine (osim korisnika obiteljske mirovine – djeci koja su na redovitom školovanju) koji su upisani u registar poreznih obveznika po osnovi obavljanja domaće radinosti i sporednog zanimanja, djelatnosti poljoprivrede i šumarstva I ostale samostalne djelatnosti ne obustavlja se isplata mirovine za vrijeme obavljanja tih djelatnosti.

Korisnici mirovine (starosne, starosne temeljem dugogodišnjeg osiguranja te prijevremene starosne mirovine) mogu nastaviti raditi kod dosadašnjeg poslodavca do polovice punog radnog vremena (može i manje od polovice, ali ne više) ili se zaposliti kod novog poslodavca. Pritom, ako umirovljenik, korisnik starosne mirovine ili starosne temeljem dugogodišnjeg osiguranja, nastavlja raditi kod istoga poslodavca, poslodavac može s tom osobom sklopiti aneks ugovoru o radu ili izmijenjeni ugovor o radu prema kojem će umirovljenik nastaviti raditi do polovice punog radnog vremena u kojem slučaju ne dolazi do prestanka u osiguranju.

Korisnik prijevremene mirovine koji namjerava raditi mora biti barem na jedan dan odjavljen iz sustava osiguranja, a nakon što sklopi novi ugovor o radu s nepunim radnim vremenom, ponovno ga se prijavljuje u osiguranje. Korisnik prava na starosnu mirovinu, starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, odnosno prijevremenu starosnu mirovinu koji je navršio najmanje godinu dana staža osiguranja, može ostvariti pravo na ponovni izračun mirovine.

Korisnici invalidske mirovine

Korisniku invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad, odnosno potpunog gubitka radne sposobnosti koji se zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje isplata mirovine se obustavlja i podliježe obveznom kontrolnom pregledu. Ako se na kontrolnom pregledu utvrdi da invalidnost ne postoji jer se zdravstveno stanje poboljšalo, osoba gubi pravo na mirovinu.

Korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, odnosno djelomičnog gubitka radne sposobnosti koji se zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje isplata mirovine se ne obustavlja, ali se određuje nova svota mirovine koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja. Visina mirovine određena je u umanjenom iznosu primjenom mirovinskog faktora 0.667 umjesto uobičajenog umanjenja s primjenom mirovinskog faktora 0.8.  U slučaju rada na poslovima na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem navedenim se osobama taj staž neće računati s povećanim trajanjem osim izuzetka, a to su osobe s invaliditetom.

 

Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata

Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata, korisniku starosne mirovine i starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, koji ostvari pravo na starosnu mirovinu ili starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika prema Zakonu o mirovinskom osiguranju uz primjenu Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji te nastavi raditi do polovice punog radnog vremena uz izmijenjeni ugovor o radu, ili koji se tijekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena, isplata mirovine se ne obustavlja niti se mirovina smanjuje. Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata, korisniku invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti (opće nesposobnosti za rad), ostvarene prema Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ako se zaposli na manje od 3,5 sati dnevno, invalidska mirovina se ne obustavlja i ne podliježe kontrolnom pregledu, i to, ni nakon zaposlenja, ni nakon prestanka zaposlenja.

Korisniku starosne mirovine ostvarene prema posebnim propisima o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba i propisa o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja koji se tijekom korištenja mirovine zaposli do polovice punog radnog vremena – isplaćuje mu se puna mirovina (100%) te koji se zaposli s punim radnim vremenom – isplaćuje mu se 50% mirovine.

U slučaju rada prema ugovoru o djelu ne dolazi do gubitka prava na isplatu mirovine. Predmet ugovora o djelu mogu biti određeni poslovi koji nemaju karakter stalnosti, već jednokratnosti, koji se obično sastoje u izvršenju nekog fizičkog ili intelektualnog rada određene količine i kakvoće, do određenog roka i uz određenu naknadu, a uglavnom ne u prostorijama naručitelja posla.

Sezonski radnik u poljoprivredi

Sezonski radnik u poljoprivredi može biti korisnik mirovine koji temeljem ugovora o sezonskom radu obavlja privremene odnosno povremene sezonske poslove u poljoprivredi najduže do 90 dana tijekom jedne kalendarske godine. Na sezonskog radnika u poljoprivredi ne primjenjuju se propisi koji uređuju prestanak isplate mirovine. Umirovljenik koji ima interesa ostvariti dodatnu zaradu obavljanjem djelatnosti koje se prema Zakonu o obrtu mogu obavljati kao obrtničke, može registrirati domaću radinost ili sporedno zanimanje i u tom slučaju ne stječe status obveznog osiguranika i neće mu se obustaviti isplata mirovine. Važno je samo da mu primici od domaće radinosti ili sporednog zanimanja ne premaše svotu od deset prosječnih plaća ostvarenih u razdoblju siječanj – kolovoz prethodne godine.

Ako umirovljenik – član uprave nije zaposlen, mora biti osiguran kao član uprave te plaća doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje na osnovicu koju čini prosječna plaća Republici Hrvatskoj u razdoblju siječanj – kolovoz prethodne godine. Ako je umirovljenik zaposlen, a ujedno je i član uprave, poslodavac mora obračunavati doprinose na isplaćenu plaću, odnosno ako je ta plaća manja od osnovice propisane za člana uprave tada doprinose obračunava na razmjerni dio propisane osnovice.

Korisnici obiteljskih mirovnina

Korisnici obiteljskih mirovina ne mogu raditi i primati mirovinu. Ako se zaposle na bilo koji opseg tjednoga radnog vremena ili započnu obavljati djelatnost za koju je propisana obveza osiguranja, obustavlja im se isplata mirovine. To se odnosi na udovicu, udovca, djecu i druge osobe koje su korisnici obiteljske mirovine. Nije moguće primati punu mirovinu i raditi kao obrtnik ili slobodno zanimanje.

Korisnicima najniže mirovine za vrijeme zaposlenja ne pripada najniža mirovina, nego mirovina određena prema stažu i plaći. Nakon prestanka zaposlenja može se ponovno odrediti najniža mirovina ako je povoljnija.