Za preračunavanje kune u euro koristi se isključivo fiksni tečaj konverzije kojeg utvrđuje Vijeće EU, a koji se u većini slučajeva sastoji od šest znamenaka. U slučaju Republike Hrvatske to znači da će se fiksni tečaj konverzije sastojati od cijelog broja iza kojeg slijedi pet decimala. Pri preračunavanju cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti iz kune u euro fiksni tečaj konverzije treba se koristiti u punom brojčanom iznosu. Preračunavanje cijena primjenom skraćene verzije fiksnog tečaja konverzije, primjerice tečaja zaokruženog na dvije decimalne znamenke, neće biti dopušteno.
Preračunavanje se provodi na sljedeći način (kao primjer, za potrebe što vjernijeg prikaza preračunavanja cijena koristi se središnji paritet kune prema euru koji je utvrđen u trenutku uključivanja kune u ERM II):
1 EUR = 7,53450 HRK
Nakon provedenog preračunavanja (tj. konverzije) iz kune u euro primjenom punog brojčanog iznosa fiksnog tečaja konverzije korištenjem pet decimala te u skladu s matematičkim pravilima zaokruživanja, dobiveni rezultat zaokružuje se na dvije decimale s točnošću od jednog centa, a na temelju treće decimale:
- ako je treća decimala manja od pet (broj od 0 do 4), druga decimala ostaje nepromijenjena (iznos u centima ostaje isti);
- ako je treća decimala jednaka ili veća od pet (broj od 5 do 9), druga decimala povećava se za jedan (iznos u centima zaokružuje se na viši cent).
Za iznose koji su uslijed primjene fiksnog tečaja konverzije i pravila za preračunavanje i zaokruživanje manji od jednog centa, taj dio ukupnog duga dužnika prema vjerovniku se otpušta, odnosno taj dio ukupnog potraživanja se otpisuje po službenoj dužnosti kao porezno priznati trošak razdoblja u kojem se otpisuje, sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Uzimajući u obzir prethodno navedeno, prilikom preračunavanja (konverzije) cijena iskazuju se najmanje dvije znamenke nakon zareza.
Preračunavanje valuta ne smije utjecati na povećanje cijene ili na povećanje vrijednosti roba i usluga.
Iznimke od primjene pravila koja se odnose na zaokruživanje
Jedinične cijene roba i usluga – električne energije, komunalnih usluga, naftnih derivata, prirodnog plina, ukapljene nafte i plina i dr.
Za jedinične cijene niske vrijednosti iskazane za obračunske jedinice roba i usluga koje se koriste kao množenik za izračun cijene robe i usluga, kao i druge cijene niskih vrijednosti preračunate iz kune u euro zaokružuju se i iskazuju na više od dvije decimale, a samo se konačni iznos koji se naplaćuje smije zaokružiti na dvije decimale.
Na jedinične cijene roba i usluga koje se ne iskazuju u decimalama ili se iskazuju u jednoj decimali temeljem drugih propisa koji se primjenjuju, prilikom preračunavanja iz kune u euro može se primjenjivati matematičko pravilo zaokruživanja na dvije decimale od kojih je druga decimala uvijek nula pri čemu ako je druga decimala manja od pet, prva decimala ostaje nepromijenjena, a ako je druga decimala jednaka ili veća od pet, prva decimala povećava se za jedan.
Razlike u procesu preračunavanja i zaokruživanja
Prilikom dvojnog iskazivanja cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti, cijene i drugi novčani iskazi vrijednosti iskazani u drugoj valuti koja nije zakonsko sredstvo plaćanja su informativnog karaktera. Drugim riječima, do razlika u preračunavanju iz kune u euro i obrnuto može doći isključivo zbog primjene fiksnog tečaja konverzije i matematičkih pravila za preračunavanje i zaokruživanje. Dakle, do razlike može doći isključivo zbog provođenja matematičkih operacija.
Ako dođe do opravdane promjene cijene u kuni u periodu od 5.9.2022. – 31.12.2022, cijena u kuni se mijenja te se nova utvrđena cijena preračunava u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje.
Ako dođe do opravdane promjene cijene u euru nakon 1.1.2023. cijena u euru se mijenja te se nova utvrđena cijena preračunava u kunu uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje.
Formiranje cijena
Prilikom formiranja cijena poslovni subjekti na dan uvođenja eura, ali i prije i poslije toga dana uvijek mogu cijenu sniziti tj. zaokružiti cijenu na niže. Zabranjeno je u procesu uvođenja eura zaokruživanje na više, suprotno pravilima zaokruživanja, jer bi to bilo suprotno temeljnim načelima iz Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, a osobito načelu zaštite potrošača iz kojega proizlazi kako potrošač ne smije biti u nepovoljnijem financijskom položaju nego što bi bio da euro nije uveden.
Primjerice, ako poslovni subjekt proizvod koji do dana uvođenja eura naplaćuje 12,00 kn (1,59 EUR) od dana uvođenja eura želi taj isti proizvod naplaćivati 1,50 EUR to je ispravno i dopušteno, samo će na cjeniku, regalnoj etiketi ili na drugom načinu iskazivanja cijene tu cijenu morati ispravno preračunati i navesti je i u kuni (11,30 kn). U opisanom slučaju takvo snižavanje cijene ide u korist potrošača i dopušteno je te je štoviše i poželjno jer će ukazati da ne samo da proces uvođenja eura nije iskorišten kako bi se potrošače dovelo u nepovoljniji položaj, već je cijeli proces usmjeren na način koji dovodi do situacije koja je povoljnija za potrošača u odnosu na razdoblje prije uvođenja eura.
„Psihološke cijene“
U pogledu „psiholoških cijena“ možda će biti potrebno utvrditi nove cjenovne pragove. U tom bi pogledu sistematično zaokruživanje naniže bila komercijalna opcija koja bi se mogla koristiti u reklamiranju.
