Pregled izmjena i dopuna poreznih zakona glede uvođenja eura

S 1.1.2023. godine euro će postati zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj. Sukladno tome,
Hrvatski sabor je donio potrebne izmjene i dopune zakona, odnosno prilagodio je zakonski okvir
uvođenju nove valute kao zakonskog sredstva plaćanja. U nastavku će se pobliže obrazložiti i navesti
usvojene promjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost, Zakona o porez na dobit, Zakona o porezu
na dohodak te općeg poreznog Zakona.

Izmjene i dopune Zakona o porezu na dodanu vrijednost

Izmjene Zakona o PDV-u koje stupaju na snagu 1. siječnja 2023. godine odnose se na prilagodbu
zakonskog okvira implementaciji eura, odnosno propisane vrijednosti iskazane u kunama su
zamijenjene protuvrijednostima u eurima. Slijedom toga, u nastavku se navode sljedeće izmjene:

• Ukupna vrijednost praga stjecanja dobara unutar Europske unije tijekom tekuće kalendarske
  godine nije veća od 10.000,00 eura što je do sada iznosilo 77.000,00 kuna.
• Dozvoljena vrijednost poklona male vrijednosti u eurima će iznositi 21,24 eura umjesto
  dosadašnjih 160 kuna.
• Kod prodaje dobara na daljinu uvezenih iz trećih područja ili trećih zemalja, iznos unutarnje
  vrijednosti pošiljke iznositi će 150 eura umjesto 1.135,00 kuna.
• Umjesto 77.000,00 kuna , iznos praga za porezne obveznike koji isporučuju
  Telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene
  usluge osobama koje nisu porezni obveznici te prag prema kojem se određuje mjesto
  oporezivanja prodaje dobara na daljinu unutar EU iznositi će 10.000,00 eura.
• Kada su elementi za utvrđivanja porezna osnovice kod uvoza dobara u EU utvrđeni u stranoj
  valuti, za preračun vrijednosti u euru koristiti će se srednji tečaj Hrvatske narodne banke na
  dan nastanka obveze obračuna PDV-a.
• Zahtjev za Oslobođenje plaćanja PDV-a u putničkog prometa za nerezidentne EU primjenjuje
  se kada je ukupna vrijednost isporuke veća od 98,21 eura uključujući PDV, što je do sada
  iznosilo 740,00 kuna.
• Ispravak odbitka pretporeza kod gospodarskih dobara nije potrebno obavljati ako pretporez
  koji bi se trebao ispraviti iznosi manje od 132,72 eura (prethodno 1.000,00 kuna) po jednom
  gospodarskom dobru.
• Povrat PDV-a poreznim obveznicima koji nemaju sjedište na području Europske unije, a koji
  se odnosi na razdoblje povrata kraće od jedne kalendarske godine, ali ne kraće od tri
  mjeseca, može se podnijeti ako iznos PDV-a za koji se traži povrat nije manji od 400,00 eura
  što je prethodno iznosilo 3.100,00 kuna. Dok se zahtjev za povrat PDV-a koji se odnosi na
  razdoblje povrata od jedne kalendarske godine, može se podnijeti ako iznos za povrat nije
  manji od 50,00 eura što je prethodno iznosilo 400,00 kuna.
• Za ostvarenje povrata PDV-a u tuzemstvu porezni obveznik koji nema sjedište u tuzemstvu
  podnosi elektronički zahtjev za povrat putem elektroničkog portala države članice u kojoj ima
  sjedište najkasnije do 30. rujna kalendarske godine koja slijedi nakon razdoblja povrata, u
  zahtjevu za povrat za svaki račun ili uvozni dokument mora se navesti porezna osnovica i
  iznos PDV-a izražen u eurima.
• Kod obveznog sadržaja računa, Porezni obveznik za obavljene isporuke dobara i usluga može
  izdati pojednostavljeni račun ako iznos nije viši od 100,00 eura, što je prethodno iznosilo
  700,00 kn.
  • Iznosi na računima će se iskazivati u eurima te uz to mogu biti iskazani u bilo kojoj valuti pod
  uvjetom da je iznos PDV-a koji treba platiti ili koji se usklađuje iskazan u eurima uz primjenu
  srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke na dan nastanka obveze obračuna PDV-a.
• Za razdoblje oporezivanja, iznos praga za tromjesečni obračun PDV-a iznositi će 106.178,25
  eura umjesto 800.000,00 kuna.
• Propisani iznos praga obveznog upisa u registar obveznika PDV-a iznositi će 39.816,84 eura
  umjesto 300.000,00 kuna.
• Podrazumijeva se da će se iznosi u prijavi PDV-a iskazivati u eurima te će se uplata također
  izvršavati u eurima.
• Prag za obračun i plaćanje PDV na temelju naplaćenih naknada za obavljene isporuke u
  prethodnoj kalendarskoj godini će iznositi 2.000.000,00 eura bez PDV-a, umjesto
  15.000.000,00 kuna bez PDV-a.
• Novčane kazne za prekršaje biti će iskazane u eurima

Izmjene i dopune zakona o porezu na dobit

Na sjednici 23. rujna 2022. godine, Hrvatski sabor je donio izmjene Zakona o porezu na dobit kojima
se zakonski okvir prilagođava uvođenju eura. Donesene izmjene stupaju na snagu sa službenim
danom uvođenja eura kao zakonske valute plaćanja u RH.

Donesene su sljedeće izmjene:

• Obveznik poreza na dobit je fizička osoba koja je u prethodnom poreznom razdoblju od
  samostalne djelatnosti ostvarila ukupni primitak veći od 995.421,06 eura umjesto
  dosadašnjih 7.500.000,00 kuna te ako ostvareni prihodi nisu bili veći od 995.421,06 eura,
  poreznu osnovicu može utvrditi prema novčanom načelu ili paušalnom iznosu.
• Reprezentacijom se neće smatrati proizvodi i roba iz asortimana s oznakom “nije za prodaju“
  ili drugi reklamni predmeti s nazivom tvrtke ( kao što su privjesci, olovke, rokovnici, upaljači i
  sl.) ako njihova pojedinačna vrijednost bez PDV-a vrijedi do 21,24 eura umjesto 160,00 kuna.
• Otpis potraživanja, od nepovezanih osoba obveznika poreza na dobit ili poreza na dohodak
  po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti, će se priznati ako su potraživanja zastarjela i ako
  u svakom pojedinom poreznom razdoblju ne prelaze 663,61 euro (prethodno 5.000,00 kuna)
  po pojedinačnom dužniku. Nadalje, otpis zastarjelih potraživanja od nepovezanih fizičkih
  osoba čiji dug nije nastao po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti će se priznati ako
  ukupno utvrđeno potraživanje po pojedinoj osobi na zadnji dan poreznog razdoblja ne prelazi
  26,54 eura umjesto 200,00 kuna.
• Kod amortizacije, dugotrajnom materijalnom i nematerijalnom imovinom smatraju se stvari i
  prava čiji je vijek trajanja duži od godinu dana i pojedinačni trošak nabave veći od 464,53
  eura umjesto 3.500,00 kuna. Nadalje, amortizacija za osobne automobile i druga sredstva za
  osobni prijevoz priznavati će se do 53.089,12 eura troška nabave po jednom sredstvu što je
  do sada iznosilo 400.000,00 kuna.
• Glede porezne stope poreza na dobit, 10% će se plaćati na ostvareni prihod od 995.421,06
  eura umjesto 7.500.000,00 kuna, a 18% na ostvarene prihode veće ili jednake 995.421,06
  eura, prethodnih 7.500.000,00 kuna.
• Sve prekršajne odredbe biti će iskazane u protuvrijednostima u eurima.

Izmjene i dopune zakona o porezu na dohodak

Ministarstvo financija, 29. rujan 2022. godine predložilo je Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i
dopunama Zakona o porezu na dohodak u kojem se iskazane vrijednosti u kunama zamjenjuju
iznosima u eurima. Predložene su sljedeće izmjene:

• Neoporezivi iznos premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja koji poslodavac uplaćuje u
  korist svojeg radnika iznositi će do 66,37 eura mjesečno umjesto 500,00 kuna, odnosno do
  796,44 eura godišnje što je do sada iznosilo 6.000,00 kuna.
• Primicima se neće smatrati otpis tražbina od nepovezanih osoba koje su zastarjele te koje u
  svakom pojedinom poreznom razdoblju i pojedinom dužniku obvezniku poreza na dobit ili
  poreza na dohodak po osnovi samostalne djelatnosti ne prelaze 663,61 euro, odnosno
  5000,00 kuna. Dok se primicima neće smatrati tražbine od nepovezanih fizičkih osoba do
  26,54 eura, što je do sada iznosilo do 200,00 kuna.
• Ostvareni dohodak u stranoj valuti će se preračunavati u protu vrijednost eura po srednjem
  tečaju HNB-a na dan isplate.
• Do sada je osnovica osobnog odbitka iznosila 2.500,00 kuna, što će u eurima iznositi 331,81
  euro.
• Kod utvrđivanja mjesečnog poreza na dohodak, osnovni osobni odbitak iznositi će 530,89
  eura, odnosno 4.000,00 kuna. Rezidenti će moći uvećati osnovni osobni odbitak u visini od:

• Nadalje, kod uvjeta za priznavanje osobnog odbitka do sada su uzdržavani članovi mogli ostvariti godišnje primitke do 15.000,00 kuna, za što je predložena izmjena od šesterostrukog iznosa osnovnog osobnog odbitka od 4.000,00 kuna (530,89 eura), što bi iznosilo 24.000,00 kuna, odnosno 3.185,34 eura. Prema Nacrtu prijedloga, odredba u kunskom iznosu će se primjenjivati od tekuće 2022. godine i nadalje.
• Godišnja porezna stopa poreza na dohodak od 20% plaćati će se na poreznu osnovicu do visine 780,28 eura, umjesto 360.000,00 kuna, dok će se 30% plaćati na poreznu osnovicu iznad 47.780,28 eura.
• Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se po stopi od 20% od mjesečne porezne osnovice do visine 3.981,69 eura umjesto 000,00 kuna te po stopi od 30% na poreznu osnovicu iznad 3.981,69 eura​.
• Neovisno o uvođenju eura, dohodak od samostalne djelatnosti definirati će se kao dohodak od obrta, s obrtom izjednačenih djelatnosti, dohodak od slobodnih zanimanja i dohodak od poljoprivrede i šumarstva i dohodak od djelatnosti proizvodnje električne energije.

Tako će fizičke osobe po osnovi djelatnosti poljoprivrede i šumarstva biti obveznici poreza na dohodak, ako su po toj osnovi obveznici poreza na dodanu vrijednost prema posebnom zakonu ili ako po toj osnovi u poreznom razdoblju ostvare ukupni godišnji primitak veći od 10.684,19 eura umjesto 80.500,00 kuna.

• Neovisno o uvođenju eura, predlaže se dopuna članka 29 sa stavkom 4 koja bi glasila:

„(4) Djelatnošću proizvodnje električne energije smatra se djelatnost proizvodnje električne energije od strane krajnjih kupaca s vlastitom proizvodnjom električne energije uz ispunjenje ostalih uvjeta propisanih propisom kojim se uređuje preuzimanje električne energije od krajnjih kupaca s vlastitom proizvodnjom ili korisnika postrojenja za samoopskrbu. Ako fizičke osobe, proizvođači električne energije koje kao krajnji kupci s vlastitom proizvodnjom, a koje su prethodno bile proizvođači električne energije kao korisnici postrojenja za samoopskrbu, ostvare ukupan godišnji primitak veći od četverostrukog iznosa osnovice osobnog odbitka iz članka 14. stavka 1. ovoga Zakona obveznici su poreza na dohodak.“.

• Kod izdataka samostalne djelatnosti, poslovnim izdacima smatrati će se proizvodi i roba iz asortimana poreznog obveznika prilagođeni za te svrhe s oznakom »nije za prodaju« te drugi reklamni predmeti s nazivom tvrtke, proizvoda i drugog oblika reklame (čaše, pepeljare, stolnjaci, podmetači, olovke, rokovnici, privjesci i slično) ako se daju potrošačima i ako je njihova pojedinačna vrijednost bez poreza na dodanu vrijednost do 21,24 eura umjesto 160,00 kuna.
• U popis dugotrajne imovine unositi će se stvari i prava ako su njihove nabavne cijene, odnosno troškovi proizvodnje (nabavna vrijednost) veći od 464,53 eura umjesto 3500,00 kuna.
• Za porezne obveznike koji ostvaruju dohodak od najma, zakupa iznajmljivanja stanova soba i postelja putnicima i turistima te imovinskih prava, propisati visine paušalnog poreza po krevetu ne mogu biti manje od 19,91 euro (umjesto 150,00 kuna) niti veće od  199,08 eura (umjesto 1500,00 kuna).
• Dohotkom od kapitala po osnovi kamata, između ostalog, smatrati će se primici od kamata na štednju u eurima i deviznu štednju.
• Porezni obveznik rezident koji ostvaruje inozemnu mirovinu plaćati će utvrđeni mjesečni predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak do 13,27 eura umjesto 100,00 kuna.
• Sve prekršajne odredbe će biti iskazane u protuvrijednostima u eurima.
• Nacrtom se propisuje da se tečajne razlike koje nastanu zbog primjene pravila za preračunavanje i zaokruživanje u skladu sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj uključuju u poreznu osnovicu.

Izmjene i dopune Općeg poreznog zakona

Dana 23. rujna 2022. godine na sjednici Hrvatskog sabora donesena je izmjena općeg poreznog
Zakona te odredbe zakona stupaju na snagu s 1.1.2023 godine, odnosno s danom uvođenja eura kao
službene valute u RH. Donesene izmjene se odnose na zamjenu propisanih kunskih iznosa s
protuvrijednostima tih iznosa u eurima te se odnose na sljedeće:

• Obveza čuvanja porezne tajne se neće smatrati povrijeđenom ako Porezna uprava bez
  pristanka poreznog obveznika na svojim Internet stranicama objavi popis dospjelih i
  neplaćenih dugova za fizičke osobe koje obavljaju samostalne djelatnost čiji je ukupni iznos
  duga veći od 13.272,28 eura umjesto 100.000,00 kuna, ako je ukupni iznos duga za pravne
  osobe veći od 39.816,84 eura umjesto 300.000,00 kuna te ako za sve porezne obveznike
  ukupni iznos duga veći od 1990,84 eura umjesto 15.000,00 kuna.
• Kod prodaje ili otpisa poreznog duga iz porezno-dužničkog odnosa, Ministar financija je
  ovlašten raspolagati pravima poreznog tijela kada visina ukupne obveze dužnika prelazi iznos
  od 1.327.228,08 eura što je iznosilo 10.000.000,00 kuna, dok će čelnik poreznog tijela,
  odnosno nadležno tijelo određeno zakonom i drugim propisima utemeljenim zakonom
  raspolagati pravima poreznog tijela kada ukupni iznos duga ne prelazi 1.327.228,08 eura.
• Porezna uprava i Carinska uprava neće provoditi postupak ovrhe na računima ovršenika ako
  je iznos poreznog duga manji od 26,54 eura, što je do sada bilo 200,00 kuna, te se neće
  provoditi pljenidba nad pokretninama, odnosno neće se podnositi prijedlog za ovrhu na
  nekretninama ako je iznos poreznog duga manji od 132,72 eura umjesto 1000,00 kuna.
• Dospjeli porezni dug za svaku pojedinu vrstu poreza će se otpisati ako na dan 31. prosinca u
  tekućoj godini dug ne prelazi iznos od 1,33 eura što je do sada iznosilo deset kuna.
• Kod pljenidbe novčanih sredstava na računima ovršenika, porezno tijelo može podnijeti
  Financijskoj agenciji nalog za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima po računima poreznog
  obveznika , ako porezni obveznik u roku iz rješenja kojim je utvrđena obveza ne uplati
  naznačeni utvrđen iznos porezne obveze do 663,61 eura umjesto 5.000,00 kuna.
• Kod procijene vrijednosti nekretnine, oglasi se moraju objaviti u dnevnom tisku ako je
  procijenjena vrijednost pokretnina koje se javno prodaju veća od 66.361,40 eura što je do
  sada iznosilo 500.000,00 kuna.
• Najmanji iznos troškova ovrhe koji se naplaćuje u postupku ovrhe iznosi 26,54 eura umjesto
  200,00 kuna.
• Sve prekršajne odredbe će biti iskazane u protuvrijednostima u eurima.