Razdoblje za prijavu dodatnog poreza na dobit započelo je s 1.1.2023. godine te je u tu svrhu objavljen Pravilnik potrebe provedbe Zakona o dodatnom porezu na dobit. Pravilnik je objavljen i stupa na snagu s 14. veljače 2023. godine. Pravilnik propisuje postupak utvrđivanja oporezive dobiti i visine prihoda te utvrđuje kriterije za dodatnog poreza na dobit.
Obveznici poreza su svi porezni obveznici koji su u poreznom razdoblju ostvarili prihode iznad 300.000.000,00 kuna te su prema Pravilniku, utvrđene obveze dodatnog poreza na dobit i solidarnog doprinosa obvezni podnositi na DPD obrascu, odnosno obrazac za prijavu o dodatnog poreza na dobit/solidarnog doprinosa. Porezni obveznik neće utvrđivati oporezivu dobit u poreznom razdoblju ukoliko prilikom utvrđivanja porezne obveze uz primjenu ispravaka prihoda ili poreznih obveza, prihodi iznose manje od 300.000.000,00 kuna. Nadalje, DPD obrazac neće podnijeti porezni obveznik čiji je porez na dobit negativna ili jednaka nuli.
Naime, postupak umanjenja obveze za dodatni porez na dobit povezan je s poticanjem ulaganja te se utvrđena obveza dodatnog poreza a dobit može umanjiti iznosom koji se dobije množenjem te obveze s utvrđenim postotkom umanjenja obveze poreza na dobit za porezno razdoblje prema posebnom propisu o poticanju ulaganja.
Nadalje, ako je porezni obveznik dodatnog poreza na dobit tijekom 2022. godine nastao kao produkt spajanja ili pripajanja, odnosno ako su se dva ili više društava spojila bez postupka likvidacije te formirala novo društvo isto društvo se ne smatra novoosnovanim te ako su kriteriji ispunjeni, obveznik je poreza na dodanu vrijednost. Prihodi i imovina pravnog slijednika novog društva se zbrajaju te porezna osnovica se utvrđuje na način kao da su sva društva spojena od početka poreznog razdoblja u 2022. godini, te će se isto smatrati i za prethodna porezna razdoblja 2018., 2019., 2020. i 2021. godine. Zbirni iznosi će se prikazati u DPD obrascu uz koji će se priložiti i privitak u kojemu se prikazuju podaci razrađeni po pojedinom pravnom predniku.
Prema Pravilniku, prilikom utvrđivanja oporezive dobit iz kalkulacije može se izuzeti sljedeće:
Prihode koji su rezultat otpisa obveze vjerovnika u predstečajnim i stečajnim postupcima
- prihode u stečajnom postupku koji su rezultat prodaje imovine radi namirenja vjerovnika
- prihode ili dobitak od prodaje ili drugog načina otuđenja dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine koja je korištena u procesu proizvodnje i pružanja usluga povezanoj osobi pod uvjetom da je prodaja ili drugi način otuđenja proveden do 31. listopada 2022. godine
- dobit ili gubitak od prodaje dionica i udjela trgovačkog društva u kojima ima 20% udjela u kapitalu prodanih ili otuđenih nakon dvije godine od stjecanja, a u slučaju prodaje ili drugog načina otuđenja povezanim osobama pod uvjetom da je prodaja ili drugi način otuđenja proveden do 31. listopada 2022. godine
- nerealizirane gubitke financijske imovine čija se promjena fer vrijednosti priznaje kroz račun dobiti i gubitka, a za koje je povećana porezna osnovica na rednom broju 22. Prijave poreza na dobit, osim zajmova i potraživanja.
Pravilnikom se propisuje da su obveznici plaćanja solidarnog doprinosa propisanog uredbom Vijeća EU 2022/1854 svi obveznici poreza na dobit koji obavlja djelatnosti u sektorima sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija, ako ostvaruje najmanje 75 % svojeg prometa od gospodarskih djelatnosti u području vađenja, rudarenja, rafiniranja nafte ili proizvodnje proizvoda koksnih peći, kako je navedeno u Uredbi (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća. Obveza solidarnog doprinosa utvrđuje se neovisno o visini ostvarenih prihoda te se sve odredbe Pravilnika utvrđivanja i prijave doprinosa primjenjuju na isti način kako i za obveznike dodatnog poreza na dobit.
Utvrđena obveza dodatnog poreza na dobit i solidarnog doprinosa plaća se na poseban uplatni račun koji je propisan posebnim propisom.
