Porezni tretman kriptovaluta u Republici Hrvatskoj
7. listopada, 2022

Porezni tretman kriptovaluta u Republici Hrvatskoj

Što je to virtualni novac?

Porez se mora platiti. Tu nažalost nema iznimke. Jedino pitanje je pod kojim uvjetima ćete ga platiti i koliko. Kako bi utvrdili postupak za oporezivanje kriptovaluta ili virtualnih valuta, prvo trebamo definirati što je to virtualni novac.

Virtualni novac, prema definiciji, mora zadovoljavati sljedeće uvjete:

  • mora biti sredstvo razmjene,
  • mora biti jedinica za mjeru vrijednosti,
  • mora služiti za pohranjivanje vrijednosti, ali nije službeno sredstvo plaćanja niti u jednoj državi.

Virtualni novac razlikuje se od pojma elektronički novac jer je elektronički novac samo digitalni oblik fiat-valute (zakonsko sredstvo plaćanja određene države) koje se koristi u elektroničkom prijenosu.

Primjerice, Europsko bankarsko tijelo kriptovalute definira kao digitalni prikaz vrijednosti koji nije povezan s konvencionalnom valutom, ali ga fizičke i pravne osobe prihvaćaju kao sredstvo razmjene. Može ih se prenositi, pohranjivati i trgovati njima elektroničkim putem, a vrijednost jedinica se mjeri temeljem ponude i potražnje.

Bitcoin, kao i Ethereum, Ripple XRP i dr., su kriptovalute koje se stvaraju i pohranjuju isključivo digitalnim putem. Sama riječ ‘kripto’ dolazi od riječi ‘kriptiranje’ ili šifriranje, što znači matematički pristup zaštite informacija.

Kriptovalute su digitalni zapisi o određenim vrijednostima pohranjenim u digitalnim bazama. Ili, jednostavnije, kriptovalute su digitalni novac, kreiran u digitalnom obliku kao sredstvo digitalne razmjene. Postoje samo digitalno na internetu, ne postoje u tiskanoj verziji i nije ih izdala, niti ih nadzire središnja banka ili država. Upravo zato što ih ne nadzire središnja banka, formalno nisu novac.

Umjesto toga kriptovaluta koristi decentralizirani sustav za evidentiranje transakcija i upravljanje izdavanjem novih jedinica, a oslanja se na kriptografiju radi sprečavanja krivotvorenja i lažnih transakcija. Nedavno je Salvador počeo s korištenjem bitcoina kao službene valute, no radi se o malom i ranjivom gospodarstvu te nije sigurno hoće li taj eksperiment opstati.

Virtualne transakcije obično se kronološki bilježe u javnoj decentraliziranoj knjizi, koja se često naziva i „Blockchain“. Knjiga se sastoji od “blokova” koji sadrže algoritamske zapise o prošlim transakcijama. Održava ju zajednica tzv. rudara koji obrađuju transakcije i održavaju sustav. Također stvaraju nove jedinice kriptovaluta čija nabava se drži pod kontrolom zahvaljujući upotrebi kriptografskih algoritama.

Kako se mogu steći kriptovalute?

Iako povijest kripotovaluta seže još u početke 90-ih godina prošloga stoljeća, pravi početak kriptovaluta kakve poznajemo danas je 2009. godina. Tada su se kriptovalute počele širiti svijetom, mnogi su počeli rudariti, trgovati, kupovati i prodavati.

Dakle, kriptovalute se mogu steći na tri načina:

  • kupoprodajnim ugovorom,
  • ugovorom o zamjeni, nasljeđivanju i sl. i
  • rudarenjem

Rudarenje je postupak provjere svake transakcije kriptovalutama, tako da se rješavaju složeni algoritmi u zamjenu za novostvorene kriptovalute. Rudar (miner) jest osoba koja na takav način stekne vlasništvo nad novonastalom kriptovalutom.

Sve veći broj ljudi uviđa mogućnosti investiranja i velike zarade u svijetu kriptovaluta, pa su države bile primorane regulirati tržište. Naravno, kada se nešto kupuje i prodaje, država odmah postavlja pitanje – a jeste li platili porez?

Države nemaju utjecaja na samo tržište kriptovaluta i mjenjačnice, međutim porez na kriptovalute uvodi sve više država. Kako sama definicija kriptovalute još uvijek nije globalno definirana, fiskalna struka pokušava pronaći odgovore na koji način oporezivati iste. Primjerice, u Singapuru se definiraju kao usluga, u SAD-u kao kapitalno dobro, a u Njemačkoj privatnim novcem.

Bitcoin je vjerojatno najpoznatija decentralizirana, distribuirana, anonimna platna mreža, a ujedno i virtualna valuta koju ta platna mreža koristi. Zbog svoje anonimnosti, trenutno je bitcoin po svojim značajkama usporediv plaćanju u gotovu novcu premda zapravo nije novac.

Dakle, bitcoin odnosno kriptovalute nisu novac. Ako nisu novac, onda se na njihovo držanje i trgovanje ne može platiti porez. Međutim, trgovanje kriptovalutama smatra se financijskom transakcijom!

Za početak treba reći da Hrvatska nema Zakon o kriptovalutama, no to ne znači da trgovanje kriptovalutama nije regulirano. Postojeći Zakon o porezu na dohodak kriptovalute tretira kao oblik investicije.

Stav Republike Hrvatske o kriptovalutama, prema Zakonu o Porezu na dohodak, je takav da su kriptovalute definirane kao dohodak od kapitala te se svrstavaju u dohodak od ostale financijske imovine. Stoga, ne oporezuje se posjedovanje kriptovaluta kao financijske imovine, već zarada ostvarena otuđenjem te imovine.  Sukladno navedenom, kriptovalute ne spadaju niti pod jednu zakonom reguliranu kategoriju sredstava plaćanja te prema Zakonu o Hrvatskoj narodnoj banci (članak 21.) i Zakonu o deviznom poslovanju (članak 4.) kriptovalute ne predstavljaju novac, niti sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj. Hrvatska narodna banka kaže da, s obzirom na to da vrijednost bitcoina ne odražava vrijednost novca koji je za njega primljen, bitcoin ne može biti niti elektronički novac u smislu članka 2. točke 2. Zakona o elektroničkom novcu. Kriptovalute se mogu smatrati prenosivim instrumentom u smislu Zakona u PDV-u pa su same transakcije oslobođene plaćanja PDV-a.

Porez se plaća na razliku između nabavne i prodajne cijene umanjenu za možebitne troškove trgovanja.

No ako trgujete kriptovalutama, i tim istim kriptovalutama kupujete i prodajete iste ili duge kriptovalute, NE plaćate nikakav porez.

Ako želite u jednome trenutku kupljene kriptovalute prodati za pravi novac (kune, dolari, euri, bilo koji u svijetu priznati novac, osnosno fiat valute), čak ni tada NE MORATE platiti porez ako je od trenutka kupnje do trenutka zamjene za pravi novac prošlo najmanje DVIJE GODINE.

Trgovina kriptovalutama podliježe obračunu poreza na dohodak od kapitala (10%) uvećano za prirez (ovisno o gradu / općini stanovanja). Ovakav porezni tretman definiran je presudom Suda EU iz 2015. godine, te detaljno objašnjen u mišljenju Ministarstva financija iz 2018. godine.

Tko je obveznik plaćanja poreza na dohodak od kapitala iz transakcija sa kriptovalutama?

Sve osobe koje trguju kriptovalutama i imale su otuđenja (prodaju) kriptovaluta u razdoblju kraćem od dvije (2) godine obveznici su plaćanja poreza na dohodak od kapitala po stopi od 10% uvećano za prirez.

Kako obračunati porez na dohodak od kapitala za trgovinu kriptovalutama?

Prilikom obračuna poreza na dohodak od kapitala za trgovinu kriptovalutama ključno je izraditi pomoćnu evidenciju, koja će biti osnova za utvrđivanje:

  • koje su transakcije oporezive (sve transakcije kraće od dvije godine), te
  • izračuna dobitka / gubitka po svakoj oporezivoj transakciji primjenom metode FIFO (First In First Out).

Oporeziva osnovica utvrđuje se kao razlika između kupovine cijene i prodajne cijene (umanjena za troškove trgovanja). Podsjećamo da ostvareni gubici od prodaje umanjuju dobitke od prodaje u godini u kojoj se utvrđuje porez. Isti se ne mogu prenositi u naredne godine.

BITNO! Prilikom izračuna dobitka / gubitka od prodaje kriptovaluta bitno je da svaka kupovina i prodaja moraju biti dobro dokumentirane vjerodostojnim ispravama (npr. potvrde on-line platforme decentralizirane burze i sl.).

Kako podnijeti prijavu poreza na dohodak za kriptovalute?

Porezni obveznici koji su trgovali sa kriptovalutama u obvezi su podnijeti JOPPD izvješće do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu (tj. do 28.02.2023. godine u obvezi su predati JOPPD izvještaj za obračun dohotka po kriptovalutama za 2022. godinu). Ovako plaćeni porez na dohodak od kapitala smatra se konačnim obračunom, što podrazumijeva da se ne uključuje u godišnji obračun poreza na dohodak.

Ovaj JOPPD obrazac moguće je samostalno predati ukoliko posjedujete elektronsku osobnu iskaznicu (eOI).