31. prosinca, 2024

Porezne novosti prosinac 2024

Obavijest Porezne uprave o potpisnom Ugovoru između Republike Hrvatske i Kraljevine Saudijske Arabije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak te sprječavanju porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza

Potpredsjednik Vlade RH i ministar financija Marko Primorac 04. prosinca je u Rijadu potpisao Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu te sprječavanju porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Kraljevine Saudijske Arabije.

Ugovor će pružiti pravni okvir za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja, čime će se olakšati poslovanje hrvatskih i saudijskih poduzeća te omogućiti povoljniji uvjeti za razmjenu dobara, usluga i investicija.

Primjena Ugovora donijeti će niz prednosti, uključujući poboljšanje poslovnog okruženja i jačanje bilateralne suradnje u području poreznih politika. Ugovor će značajno doprinijeti poticanju gospodarskih aktivnosti i otvaranju novih poslovnih prilika za poduzetnike iz obje zemlje.

Porezna reforma 2025.

Novim krugom poreznih reformi od 1. siječnja 2025. godine planiraju se provesti izmjene i dopune šest zakona – o lokalnim porezima, o porezu na dohodak, o doprinosima, Općem poreznom zakonu, Zakonu o Poreznoj upravi te Zakon o PDV-u.

Porez na nekretnine

Kada je riječ o promjenama u sustava oporezivanja nekretnina, ističe se veće oporezivanje nekretnina koje ne služe za stalno stanovanje ili dugotrajan najam. Vlada ističe da je glavni cilj umanjiti neravnoteže na tržištu stambenih nekretnina i stambenog najma povećanjem ponude, te potaknuti ugovaranje dugoročnog najma.

Lokalne jedinice će same moći odlučiti o iznosu unutar definiranog raspona, oporezivat će se stambene nekretnine, a porezni obveznik će biti svaka domaća i strana, pravna i fizička osoba. Posljedično, dolazi do izmjene i dopune Zakona o lokalnim porezima.

Oslobođenje od plaćanja će se odnositi na nekretnine koje služe stalnom stanovanju ili stanovanju najmoprimca, najmanje deset mjeseci godišnje. Također, porez se neće plaćati na nekretnine koje uslijed proglašenja prirodnih nepogoda nisu primjerene za stanovanje, kao i za nekretnine za koje se može utvrditi da je onemogućena njihova stambena namjena.

Ako općina ili grad ne donese odluku o visini poreza na nekretnine:

  • primijenit će se visina poreza na kuće za odmor za 2024. godine
  • primijenit će se najniži iznos od 0,6 eura po m2 ako općina ili grad za 2024. godinu nije odlukom uvela porez na kuće za odmor.

Propisivati će se vrijednosni kriteriji prema kojima općina ili grad propisuje visinu poreza:

  • ovisno o mjestu, ulici, naselju ili zoni gdje se nekretnina nalazi
  • uz mogućnost uvećanja iznosa ovisno o drugim vrijednosnim kriterijima – starost nekretnine i prisutnost sadržaja.

Da li je nekretnina pogodno za stanovanje odnosno da li služi stalnom stanovanju utvrđivati će jedinice lokalne samouprave ili Porezna uprava pri čemu metode i kriteriji nisu objavljeni.

Također, novim krugom reformi želi se ujednačiti porezni tretman dugoročnog i kratkoročnog, odnosno turističkog najma.

Naime, porezno opterećenje dugoročnog najma iznosi 8,4 posto, a prosječno opterećenje kratkoročnog oko 2 posto, što ne uključuje ostale namete kao što su turističke pristojbe ili PDV na posredničke usluge platformi.

Stoga, predlaže se utvrđivanje visine paušalnog poreza prema stupnju indeksa turističke razvijenosti općine ili grada, pri čemu će općine i gradovi donositi odluku o  visini paušalnog poreza u  propisanim granicama. Indeks se utvrđuje na temelju broja dolazaka turista, broja noćenja, broja postelja, broja zaposlenih u djelatnostima povezanih s turizmom. On će iznosit između 100 i 300 eura za najrazvijenije jedinice, za one u drugoj skupini od 70 do 200, trećoj od 30 do 150, a u najnerazvijenijim turističkim područjima od 20 do 100 eura po krevetu.

Porez na dohodak

Od 01. siječnja 2025. povećava se osnovni osobni odbitak s 560 eura na 600 eura, povećava se osobni odbitak za uzdržavane članove i invalidnost.

Povećava se iznos određenih neoporezivih primitaka koji se izračunavaju pomoću koeficijenta osnovnog osobnog odbitka (otpremnine, naknada za odvojeni život, nagrada za radne rezultate i sl.), ali novi Pravilnik o porezu na dohodak u ovom trenutku još uvijek nije objavljen.

Također, podiže se prag za primjenu više stope poreza na dohodak s 50.400 na 60.000 eura. Smanjuje se maksimalna visina niže i više stope s ciljem dodatnog rasterećenja dohotka.

Uvodi se i oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak po osnovi plaće u razdoblju od 5 godina za porezne obveznike koji su neprekidno boravili u inozemstvu najmanje 2 godine. Oslobođenje kreće od 01. siječnja nakon godine u kojoj su ispunjeni uvjeti kroz godišnji obračun poreza na dohodak. Povrat poreza provodit će se u pravilu bez podnošenja posebnog zahtjeva.

Zakon o doprinosima

Poslodavcima se ukida oslobođenje od obveze doprinosa za zdravstveno osiguranje mladih zaposlenika. Olakšicu za mlade, po ugovorima sklopljenim do kraja godine, poslodavci će nastaviti koristiti do isteka razdoblja od 5 godina:

Redefinira se postojeća olakšica za prvo zapošljavanje:

  • olakšicu će koristiti poslodavci za osobe, uključujući mlade, koje se prvi puta zapošljavaju na neodređeno vrijeme
  • upisan staž (na određeno ili na temelju druge osnove) nije zapreka za korištenje ove olakšice
  • razdoblje korištenja godinu dana.

Poslodavci koji nakon korištenja olakšica imaju obvezu obračuna i plaćanja doprinosa, iznose plaćenih doprinosa iskazuju kao priznate troškove poslovanja i umanjuju osnovicu za plaćanje poreza.

Zakon o PDV-u

Najznačajnija izmjena vezana u PDV je povećanje praga za ulazak u sustav PDV-a s 40.000 eura na 60.000 eura radi inflatornih utjecaja.

Broj obveznika koji moraju biti u sustavu PDV-a smanjit će se za oko 8 %.

Nadopunjuje se odredba o mjestu obavljanja usluga i pomoćnih usluga u vezi s kulturnim, umjetničkim, sportskim, znanstvenim, obrazovnim, zabavnim i sličnim aktivnostima kao što su izložbe i sajmovi, uključujući obavljanje usluga organizatora osobi koja nije porezni obveznik. Dopunom Zakona o PDV-u uključuju se i događaji koji se organiziraju preko interneta ili se na drugi način u virtualnom obliku te je za njih određeno mjesto obavljanje usluge kao mjesto u kojem osoba koja nije porezni obveznik ima sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište, a ne mjesto u kojem se te aktivnosti stvarno odvijaju.

Dodan je članak 44.a koji glasi: „Nakon primitka odobrenja Europske komisije, danog temeljem zahtjeva Republike Hrvatske, o primjeni oslobođenja od PDV-a za dobra uvezena u korist žrtava katastrofa, ministar financija može, pod istim uvjetima, naredbom propisati da je plaćanja PDV-a u tuzemstvu oslobođeno stjecanje dobara unutar Europske unije i isporuke tih dobara i usluga povezanih s tim dobrima, uključujući usluge iznajmljivanja.

Ako se dobra ili usluge za koje je primijenjeno oslobođenje od PDV-a iz stavka 1. ovoga članka koriste u svrhe koje nisu obuhvaćene odobrenjem Europske komisije, korištenje tih dobara ili usluga podliježe PDV-u pod istim uvjetima koji su na snazi u trenutku kada uvjeti za oslobođenje više nisu ispunjeni.“

Također, dodan je i članak 65.b koji glasi: „Ako se iznos PDV-a koji je porezni obveznik obračunao ili trebao obračunati na obavljene isporuke poveća temeljem rješenja Porezne uprave, tada porezni obveznik može izdati ispravljeni račun s ispravno obračunatim PDV-om, a primatelj isporuke može, za nastalu razliku, ostvariti pravo na odbitak pretporeza u skladu s člankom 57. ovoga Zakona u razdoblju oporezivanja u kojem je primio taj račun.

Ako se promijeni iznos PDV-a obračunan pri uvozu dobara koji je porezni obveznik odbio kao pretporez, porezni obveznik može na temelju dokumenta Carinske uprave ispraviti odbitak pretporeza za nastalu razliku.“

Zakon o Poreznoj upravi

Novim izmjenama i dopunama u djelokrugu rada Porezne uprave definira se Središnji registar stanovništva, odredbe o sigurnosti podataka i opreme te pravo pristupa podatcima.

Središnji registar stanovništva je elektronički vođena službena evidencija koja sadrži podatke o broju i prostornom rasporedu stanovnika na području Republike Hrvatske prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim, stambenim i ostalim obilježjima, podatke o srodstvu i podatke o kućanstvima. Ciljevi uspostave Središnjeg registra stanovništva:

  • ukinuti provedbu popisa stanovništva svakih 10 godina uz stalno dostupne podatke
  • omogućiti realan izračun dohotka po članu kućanstva za bolje ciljane mjere socijalne politike, potpora i pomoći ranjivim kućanstvima
  • administrativno rasteretiti građane u postupcima ostvarivanja različitih prava
  • omogućiti građanima uvid u vlastite osobne podatke na jednom mjestu
  • onemogućiti zlouporabu sustava socijalnih davanja, poreznih oslobođenja i olakšica kroz veću ažurnost i povezanost podataka
  • vođenje jedinstvene elektroničke evidencije rada i evidencije neaktivnih osoba
  • ubrzavanje provedbe ostavinskih postupaka
  • analiza tržišta rada
  • izračun indeksa razvijenosti i oblikovanje politika regionalnog razvoja
  • upis djece u predškolske ustanove, škole, učeničke domove, visoka učilišta
  • provedba mjera socijalne politike (dječji doplatak, naknada za starije osobe, zdravstveno osiguranje na teret državnog proračuna, socijalne naknade i stipendije studenata itd.).

Također, preciznije i detaljnije se regulirana situacija prekoračenja ovlasti pristupa podacima službenika Porezne uprave.

Opći porezni zakon

Izmjene u Općem poreznom zakonu tiču se širenja odredbi o e-komunikaciji, uvođenju obveze izdavanja računa za kioske, širenje odredbi o mjerama zabrane prema nelegalnoj djelatnosti, usklađenje odredbi s preporukama OECD-a, stvaranja preduvjeta za olakšavanje provedbe postupka sklapanja upravnog ugovora.

Za dodatna pitanja slobodno se obratite na info@datalinkunija.hr.