Porezne novosti
27. siječnja, 2023

Pregled novih izmjena i dopuna poreznih zakona glede uvođenja eura

S 1.1.2023. godine euro će postati zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj. Sukladno tome, Hrvatski sabor je donio potrebne izmjene i dopune zakona, odnosno prilagodio je zakonski okvir uvođenju nove valute kao zakonskog sredstva plaćanja. U nastavku će se pobliže obrazložiti i navesti usvojene promjene Zakona o računovodstvu, Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom i Zakona o visini minimalne plaće.

Izmjene i dopune Zakona o računovodstvu

U srpnju 2022. godine, Ministarstvo financija objavilo je Nacrt prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu u kojim se zakonski okvir prilagođava implementaciji eura. Odredbe Zakona stupaju na snagu s 1.1.2023. godine, danom uvođenja eura kao zakonskog sredstva plaćanja u Republici Hrvatskoj. Slijedom toga, predložene su slijedeće izmjene:

  • Subjektom od javnog interesa će se smatrati trgovačko društvo s aktivom većom od 663.614.042,07 eura na zadnji dan poslovne godine, što trenutno iznosi 5.000.000.000,00 kuna.
  • Prema Zakonom propisanim pokazateljima, poduzetnici se razvrstavaju na mikro, male, srednje i velike. Shodno tome, predloženim izmjenama

Mikro poduzetnicima smatrati će se oni koji ne prelaze granične pokazatelje u dva od tri sljedeća uvjeta:

  • ukupna aktiva 350.000,00 eura, umjesto 2.600.000,00 kuna
  • prihod 700.000,00 eura, umjesto 5.200.000,00 kuna
  • prosječan broj radnika tijekom poslovne godine – 10 radnika.

Mali poduzetnici biti će oni koji nisu mikro poduzetnici i ne prelaze dva od tri sljedeća kriterija:

  • ukupna aktiva 4.000.000,00 eura, umjesto 30.000.000,00 kuna
  • prihod 8.000.000,00 eura, umjesto  60.000.000,00 kuna
  • prosječan broj radnika tijekom poslovne godine – 50 radnika.

Srednjim poduzetnicima smatrati će se poduzetnici koji nisu ni mikro ni mali poduzetnici i ne prelaze granične pokazatelje u dva od sljedeća tri uvjeta:

  • ukupna aktiva 20.000.000,00 eura, umjesto 150.000.000,00 kuna
  • prihod 40.000.000,00 eura, umjesto 300.000.000,00 kuna
  • prosječan broj radnika tijekom poslovne godine – 250 radnika.
  • Kao i poduzetnici, grupe poduzetnika se također razvrstavaju s obzirom na propisane pokazatelje te se kategoriziraju kao male, srednje i velike grupe poduzetnika. Usvajanjem predloženih izmjena

Malim grupama poduzetnika smatrati će se oni koji na konsolidiranoj osnovi na datum bilance matičnog društva ne prelaze granične pokazatelje u dva od sljedeća tri uvjeta:

  • ukupna aktiva 4.000.000,00 eura, umjesto 30.000.000,00 kuna
  • prihod 8.000.000,00 eura, umjesto 60.000.000,00 kuna
  • prosječan broj radnika tijekom poslovne godine – 50 radnika.

Srednjim grupama poduzetnika će se smatrati grupe koje nisu male  i koje na datum bilance matičnog društva na konsolidiranoj osnovi ne prelaze granične pokazatelje u dva od sljedeća tri uvjeta:

  • ukupna aktiva 20.000.000,00 eura, umjesto 150.000.000,00 kuna
  • prihod 40.000.000,00 eura, umjesto 300.000.000,00 kuna
  • prosječan broj radnika tijekom poslovne godine – 250 radnika
  • Ako subjekti nisu obveznici revizije, obvezi revizije podliježu godišnji financijski izvještaji i godišnji konsolidirani financijski izvještaji dioničkih društava, komanditnih društava i društava s ograničenom odgovornošću čiji pojedinačni, odnosno konsolidirani podaci u godini koja prethodi reviziji, prelaze pokazatelje u barem dva od sljedeća tri uvjeta:
  • iznos ukupne aktive 1.990.842,13 eura umjesto 15.000.000,00 kuna
  • iznos prihoda 3.981.684,25 eura, umjesto 30.000.000,00 kuna
  • prosječan broj radnika tijekom poslovne godine iznosi najmanje 25
  • Neovisno od uvođenja eura, u članku 21.a koji se odnosi na nefinancijsko izvješće,  dodaje se stavak 13. koji glasi: „(13) Ako matično društvo objavi konsolidirano nefinancijsko izvješće kao dio konsolidiranog godišnjeg izvješća dužno ga je istaknuti na jasan i vidljiv način.“
  • Umjesto u kunama, iznosi u poslovnim knjigama, godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim godišnjim financijskim izvještajima, godišnjim izvješćima, konsolidiranim godišnjim izvješćima i druge financijske informacije izražavati će se u eurima.
  • Kod sastavljanja i objavljivanja izvještaja o plaćanjima javnom sektoru, pojedinačna plaćanja ili porezna pojedinačna plaćanja u ukupnom iznosu do 750.000,00 kuna iznositi će 100.000,00 eura.
  • Novčane kazne za prekršaje biti će iskazane u eurima.

Izmjene i dopune Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom

Trenutne predložene izmjene u području fiskalizacije odnose se na dodavanje dvije stavke u članku 41.f Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom. Naime, u članku koji se odnosi na utvrđivanje visine iznosa blagajničkog maksimuma dodaju se stavci 7. i 8. koji glase: „(7) Organizacijskim dijelom iz stavka 4. ovoga članka smatra se poslovni prostor prema odredbama Zakona.

(8) Obveznici fiskalizacije mogu odrediti propisane iznose blagajničkog maksimuma do visine četverostrukog iznosa.“

Prema trenutno dostupnim informacijama, odredbe Pravilnika stupaju na snagu na dan uvođenja eura, 1.1.2023. godine te će se stavak 8. primjenjivati u razdoblju dvojnog opticaja.

Uredba o visini minimalne plaće za 2023. godinu

Na održanoj sjednici dana 19. listopada 2022., Vlada Republike Hrvatske donijela je Uredbu o visini minimalne plaće za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2023. godine. Uredbom se utvrđuje da će visina minimalne bruto plaće iznositi 700,00 eura, odnosno u protuvrijednosti od 5.274,15 kn što je povećanje od 592,65 kn. Donesena uredba stupa na snagu s 1.1.2023. godine.

Mišljenje PU o primjeni prava na odbitak pretporeza

Dana 30.11.2022. godine Porezna uprava objavljuje tumačenje prava na odbitak pretporeza u skladu s odredbama Suda Europske unije. Naime, kao i sve članice Europske unije tako i Hrvatska je obvezna primjenjivati praksu Suda Europske unije te da odredbe Direktive Vijeća 2006/112/EZ isključuju nacionalnu regulativu, odnosno da su odredbe Direktive iznad hrvatskih propisa.

Prema dosadašnjoj praksi, porezni obveznici koji su primjenjivali redovni postupak oporezivanja koristili su odbitak pretporeza po zaprimljenom računu neovisno o podmirenje naknade po zaprimljenom računu. Naime, iz presude Suda Europske unije proizlazi da je odredbu o pravu na odbitak pretporeza potrebno tumačiti na način da porezni obveznik ima pravo na odbitak pretporeza tek nakon što se podmiri naknada dobavljaču. Dakle, porezni obveznici porezna na dodanu vrijednost koji primjenjuju redovni postupak oporezivanja ili postupak oporezivanja prema naplaćenoj naknadi, zadržavaju pravo na odbitak pretporeza no isti će moći odbit tek nakon što su podmirene obveze za primljene robe ili usluge po izdanom računu dobavljača. Postupak odbitka pretporeza prema naplaćenoj naknadi primjenjivati će se od 1. prosinca 2022. godine.