5. lipnja, 2019

POREZNE AKTUALNOSTI – svibanj 2019.

REGISTAR STVARNIH VLASNIKA – OBAVEZAN UPIS

Od ponedjeljka, 3. lipnja, počinje obvezan upis stvarnih vlasnika poduzeća, podružnica stranih poduzeća, zaklada, fondacija i ustanova kojima država nije jedini osnivač u Registar stvarnih vlasnika. Dionička društva moraju upisati samo kotiraju li na nekoj burzi i od kada te da li su izdavala dionice na donositelja.

U Registar stvarnih vlasnika ne moraju se prijavljivati ni sindikati, udruge poslodavaca, političke stranke, komore, ni tijela državne uprave.

Rok upisa podataka u Registar za pravne osobe završava do 31. prosinca 2019. godine.
Registar će voditi FINA, a upis će se moći obaviti bez naknade putem web aplikacije Financijske agencije uz certifikat FINE ili u poslovnicama FINE.

Za propuštanje roka upisa određene su vrlo visoke kazne, koje dosežu i do 350.000,00 HRK za pravne subjekte. Također, svaka promjena podataka u Registar stvarnih vlasnika mora se upisati unutar 30 dana od nastanka, a zapriječena kazna za nepoštivanje tog roka je do 70.000,00 HRK.

ZAKON O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA – IZMJENE I DOPUNE

Hrvatski Zakon o trgovačkim društvima (nadalje: ZTD) temeljni je zakon koji uređuje osnivanje i pravno uređenje postojanja trgovačkih društava. Krajem travnja 2019. godine, stupile su na snagu izmjene i dopune ZTD, kojima se provodi daljnje usklađenje s propisima Europske Unije te uvode dugo očekivana olakšanja i skraćenja postupaka osnivanja i gašenja trgovačkih društava.

Predmet poslovanja

Novim propisom se ukida obveza upisa predmeta poslovanja u glavnu knjigu sudskog registra, osim kada je riječ o djelatnostima koje se mogu registrirati samo na temelju suglasnosti nadležnog tijela. Predmet poslovanja od sada se u dioničkom društvu utvrđuje statutom, a u društvu s ograničenom odgovornošću određuje se odlukom koja se prilikom sklapanja društvenog ugovora donosi kao poseban dokument i više nije dio društvenog ugovora. Ukoliko članovi d.o.o.-a odluče promijeniti predmet poslovanja, promjena društvenog ugovora nije potrebna, već se odluka dostavlja nadležnom Trgovačkom sudu.

Osnivanje putem interneta

Možda najznačajnija novost jest uvođenje mogućnosti osnivanja društva s ograničenom odgovornošću i jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću na daljinu, putem internet stranice sudskog registra nadležnog trgovačkog suda, uz korištenje autentifikacijskog sustava, kojeg će pravilnikom propisati ministar pravosuđa u roku od 60 dana od stupanja na snagu izmjena i dopuna zakona. Autentifikacijskom sustavu pristupat će se osobno. Osnivanje društva izvršit će se jednim od propisanih obrazaca izjave o osnivanju ili društvenog ugovora, uz prilaganje isprava ili elektroničkih kopija dokumenata. Za davanje netočnih podataka odgovarat će se prema Kaznenom zakonu.

Time je osnivanje društva na daljinu omogućeno samo onim osobama koje imaju valjane vjerodajnice.

Niža obveza uplate uloga pri osnivanju

Prilikom osnivanja društva s ograničenom odgovornošću i jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću, od sada je u trenutku osnivanja obvezna uplata samo jedne četvrtine temeljnog kapitala u novcu, s time da ukupne uplate u novcu moraju iznositi najmanje jednu četvrtinu temeljnog kapitala. Preostali dio mora se uplatiti u roku od godinu dana od upisa društva u sudski registar.

Prestanak društva po skraćenom postupku

Za razliku od dugih i skupih likvidacijskih postupaka koji su po dosadašnjim propisima bili neizbježni za sva društva, nove odredbe ZTD daju mogućnost prestanka društva po skraćenom postupku. Odluka o prestanku društva u skraćenom postupku donosi se suglasno, od strane svih članova društva i ovjerava kod javnog bilježnika. Skraćeni postupak je moguć ukoliko svi članovi društva izjave da društvo nema nepodmirenih obveza prema radnicima ni bilo kojim drugim vjerovnicima i da se svi obvezuju solidarno podmiriti sve preostale obveze društva, ako se naknadno pokaže da ipak postoje.

Odluka o prestanku društva mora se objaviti u glasilu društva i na internet stranici Trgovačkog suda. Također, mora se podnijeti prijava sudskom registru za upis prestanka društva po skraćenom postupku, po kojoj Trgovački sud donosi rješenje o prestanku društva po skraćenom postupku bez likvidacije. U njemu se navodi i da će se rješenje ukinuti ako u roku od 30 dana od objave rješenja netko izjavi osnovan prigovor na rješenje.

Pravomoćnošću rješenja dijelovi imovine društva prelaze na članove društva. Isto tako, ukoliko se naknadno utvrdi da je društvo imalo neke nepodmirene obveze, za njih odgovaraju, sada već bivši, članovi društva solidarno cijelom svojom imovinom.

ISPLATA DIVIDENDI I UDJELA U DOBITI NEREZIDENTIMA

Izradom završnih financijskih izvješća završavaju se operativni računovodstveni postupci u svezi sa prethodnom poslovnom godinom i utvrđuje konačan rezultat poslovanja. Društva koja su u završenom poslovnom razdoblju ostvarila dobit, najčešće je žele isplatiti svojim vlasnicima (članovima društva), no kako bi se isplata dobiti ostvarila u skladu sa zakonskim propisima i kako bi se umanjile porezne obveze za porez po odbitku na dobit i dohodak, prethodno je potrebno pribaviti propisanu dokumentaciju i podnijeti je nadležnoj ispostavi Porezne uprave.

Isplata dobiti pravnim osobama nerezidentima

Pri isplati dividendi i udjela u dobiti stranim pravnim osobama, bitno je odrediti postoji li sa zemljom sjedišta nerezidenta bilo kakav međunarodni ugovor kojim se uređuje izbjegavanje dvostrukog oporezivanja. Do ulaska u Europsku Uniju, Hrvatska je preuzela i potpisala ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa nizom zemalja. Tim ugovorima najčešće je ugovorena snižena stopa oporezivanja porezom po odbitku isplate dividendi i udjela u dobiti te način uračunavanja tako plaćenog poreza u jednoj zemlji prilikom obračuna poreznog duga u zemlji matici nerezidenta, odnosno izuzimanje tog prihoda iz obračuna. Umanjenje porezne obveze po osnovi postojanja ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ostvaruje se ovjeravanjem propisanih obrazaca od strane poreznih tijela obje zemlje potpisnice ugovora. U slučaju da isplatitelj u trenutku isplate ne raspolaže ovjerenim obrascima, povrat preplaćenog poreza može ostvariti i nakon primljene neto svote dividendi i udjela u dobiti, podnošenjem ovjerenih obrazaca hrvatskoj Poreznoj upravi.

Ulaskom u Europsku Uniju, oporezivanje isplate dividendi i udjela u dobiti između obveznika poreza na dobit iz dviju različitih zemalja članica u većini slučajeva moguće je potpuno izbjeći pribavljanjem dokumentacije, kojom se dokazuje porezna rezidentnost primatelja dividende i udjela u dobiti te da je primatelj vlasnik najmanje 10%-tnog udjela u hrvatskom društvu isplatitelju tijekom posljednja 24 mjeseca, bez prekida.

Pribavljena dokumentacija dostavlja se nadležnoj ispostavi Porezne uprave, prema sjedištu isplatitelja.

Isplata dobiti fizičkim osobama nerezidentima

Kao i u slučajevima isplate pravnim osobama, postojanje ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i zemlje rezidentnosti fizičke osobe primatelja omogućuje umanjenje stope poreza na dohodak po odbitku i priznavanje poreza plaćenog u jednoj zemlji potpisnici prilikom obračuna poreznog duga u drugoj zemlji (odnosno izuzimanje dohotka iz obračuna duga u drugoj zemlji).

Umanjene porezne stope mogu se primijeniti nakon što isplatitelj raspolaže obrascima za umanjenje porezne obveze, ovjerenima od strane poreznih tijela obiju zemalja potpisnica ugovora.

Isplatitelji koji u trenutku isplate dividendi i udjela u dobiti ne raspolažu ovjerenim obrascima, obvezni su primijeniti stopu poreza na dohodak od kapitala propisanu Zakonom o porezu na dohodak. Tek dostavom Poreznoj upravi obrazaca ovjerenih od poreznih tijela obje zemlje potpisnice, primatelji mogu ostvariti povrat preplaćenog poreza.

UNOS NOVČANE TRAŽBINE VLASNIKA U KAPITAL DRUŠTVA

Poslovni subjekti u cilju razvoja vlastitog poslovanja trebaju raspolagati određenim kapitalom, a potrebe za dodatnim kapitalom u pravilu nikada ne prestaju.

Kapital se unosi u društvo tijekom osnivanja i u kasnijim periodima. On može biti u novcu, stvarima, ali i pravima.

Jedan od načina ulaganja u kapital svakako jest i unos tražbina. To mogu biti tražbine u obliku danih zajmova, tražbina za prodaju robe itd.

Tražbina mora biti takva da se njome stvara imovinska vrijednost društvu koja se može prikazati u bilanci društva, mora biti unovčiva i takva da se njome može odgovarati za obveze društva. Tražbina mora biti prenosiva i likvidna. U temeljni kapital mogu se unijeti dospjele i nedospjele tražbine.

U slučaju kada se u kapital društva unosi tražbina prema samome društvu, vjerovnik te tražbine postaje samo društvo, a kako je istodobno i dužnik, obveza prestaje sjedinjenjem tih dvaju svojstava. Ukida se obveza i povećava svota temeljnog kapitala.

Tražbina se mora odrediti u Odluci o povećanju temeljnog kapitala, koja je formalno odluka o izmjeni društvenog ugovora, a mora sadržavati:

  • Određenje tražbine koja se unosi u društvo – njena svota, osnova nastanka, dužnik i dospijeće. Ako tražbina obuhvaća ugovorne ili zatezne kamate i one mogu biti predmet uloga , a to treba izričito odrediti odlukom;
  • Osobu od koje se tražbina stječe;
  • Ukupna svota poslovnih udjela koji se stječu takvim ulaganjem te njihove pojedinačne svote;
  • Rok u kojem se u društvo tražbina treba unijeti.

Da bi se mogla izvršiti uplata uloga unosom tražbine u društvo, treba obaviti prijenos te tražbine, a pravna osnova za to jest obavezno Ugovor o cesiji u pisanoj formi, jer se prilaže prijavi za upis povećanja temeljnog kapitala sudskom registru Trgovačkog suda. Ugovor treba sadržavati odredbu da se prijenos obavlja radi ulaganja u temeljni kapital u određeno društvo u postupku povećanja temeljnog kapitala, čime ulagatelj uplaćuje preuzete poslovne udjele. Ugovor treba sadržavati jasno određenje prava koje se unosi u društvo. O sklopljenom Ugovoru ustupitelj tražbine treba obavijestiti dužnika.

Ako na tražbinu teče ugovorna kamata, treba obračunati kamatu do dana donošenja odluke o povećanju temeljnog kapitala (vidi gore) i u vrijednost tražbine uračunati tako obračunanu kamatu. Ako je riječ o unosu dospjele tražbine, na njezinu svotu treba obračunati zateznu kamatu do dana donošenja odluke o povećanju temeljnog kapitala. No, kamate ne moraju biti predmetom uloga pa se može unijeti samo glavnica tražbine, u kojem će slučaju kamate postati nova samostalna tražbina vjerovnika prema dužniku.

Vrijednost tražbine može se utvrditi u punoj svoti, ali tek tada ako je tražbina u potpunosti likvidna. Kad se postupak povećanja kapitala provodi radi konverzije potraživanja prema društvu u kapital, najčešće zbog nemogućnosti naplate od društva, treba biti posebno oprezan, jer okolnosti mogu ukazivati da društvo nije u stanju platiti svoju obvezu. Tada u pitanje dolazi prikladnost tražbine za unos u temeljni kapital i treba kritički ispitati je li tražbina uopće naplativa i u kojem dijelu.

Vrijednost tražbine procjenjuje stalni sudski procjenitelj računovodstvene struke, o čemu izdaje elaborat i tada nije potrebno provoditi reviziju povećanja temeljnog kapitala. Ako društvo odluči da se revizija ipak provede, revizor se mora koristiti procjenom vrijednosti napravljenom od strane neovisnog sudskog procjenitelja (vještaka).

Za više informacija o navedenim temama, slobodno nas kontaktirajte.

Biljana Stanković, ovlašteni porezni savjetnik
biljana.stankovic@unija.com

Venkomir Horvatić, Country Manager
venkomir.horvatic@unija.com