Za razgraničenje iznosa plaće koja se smije ili ne smije ovršiti, kao parametar svake godine uzima se prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u RH za razdoblje siječanj – kolovoz tekuće godine, koja se onda primjenjuje od isplata provedenih od 01.01. naredne godine. Navedeni iznos ograničenja koji će se primjenjivati od 01.01.2022. godine je 7.086,00 HRK.
Ovrha se može provoditi na dva načina. Ovrhu na plaći provodi poslodavac prilikom isplate plaće, a ovrhu na novčanim sredstvima provode direktno FINA i banke prilikom uplata na račun ovršenika.
Predmeti obustava na plaći mogu biti:
- sudsko rješenje o ovrsi,
- rješenje o ovrsi javnog bilježnika,
- privatna isprava potvrđena od javnog bilježnika (tzv. suglasnost o zapljeni),
- rješenje o ovrsi poreznog tijela.
U slučaju kad poslodavci za svoje radnike dobiju više ovršnih isprava za provedbu, potrebno je utvrditi prednosni red po datumima (privatne isprave, tj. krediti po datumu primitka predmeta u poduzeće, a ovrhe po datumu primitka kod javnog bilježnika) i tada redom postupati po tom utvrđenom prednosnom redu. Iznimno, ovrha radi uzdržavanja djeteta provodi se prije ovrhe radi naplate svih drugih tražbina neovisno o vremenu njihova nastanka. Iznosi koju su u 2022. godini izuzeti iz ovrhe (zaštićen dio primanja) su:
Ako je neto plaća jednaka ili veća od 7.086,00 HRK:
Ako je neto plaća manja od 7.086,00 HRK:
Uz gore navedene zaštićene dijelove plaća, na zaštićeni račun mogu se uplatiti i primanja koja su po zakonu izuzeta od ovrhe, a ta primanja su propisana u čl. 172. Ovršnog zakona.
U nastavku navodimo najčešće slučajeve takvih isplata izvršenih od strane poslodavca u praksi:
- naknada troškova za službeno putovanje (u visini stvarnih izdataka) i naknada troškova prijevoza na posao i s posla do propisanih iznosa, do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada (u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte odnosno do visine cijene mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte);
- dar za djecu do 15. godine života (600,00 HRK) i potpore za novorođenče do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada (10.000,00 HRK);
- naknada za saniranje posljedica štete od katastrofa i elementarnih nepogoda;
- potpore zbog invalidnosti radnika (2.500,00 HRK godišnje) i neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana (2.500,00 HRK godišnje), potpore za slučaj smrti radnika (7.500,00 HRK osim jednokratnih potpora koje poslodavci isplaćuju djeci radnika zbog smrti radnika, a koje potpore su u cijelosti izuzete od ovrhe) i smrti člana uže obitelji radnika (do 3000,00 HRK godišnje), do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada;
- novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika (do 5.000,00 HRK godišnje), prigodne nagrade (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl., do 3.000,00 HRK godišnje), novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika (do 5.000,00 HRK godišnje), nagrade radnicima za navršene godine radnog staža do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima (za navršenih 10 godina radnog staža do 1.500,00 HRK, za navršenih 15 godina radnog staža do 2.000,00 HRK, za navršenih 20 godina radnog staža do 2.500,00 HRK, za navršenih 25 godina radnog staža do 3.000,00 HRK, za navršenih 30 godina radnog staža do 3.500,00 HRK, za navršenih 35 godina radnog staža do 4.000,00 HRK, za navršenih 40 godina radnog staža i svakih narednih 5 godina radnog staža do 5.000,00 HRK);
- dnevnice za službena putovanja u tuzemstvu i inozemstvu, dnevnice za rad na terenu u tuzemstvu i inozemstvu i dnevnice za službene putovanja per diem koje se radnicima isplaćuju iz proračuna Europske unije radi obavljanja poslova njihovih radnih mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima (u ukupnom iznosu);
- nagrade učenicima i studentima (neovisno od toga jesu li oporezive ili neoporezive);
- ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima – naknade bolovanja (neovisno od toga jesu li oporezive ili neoporezive).
U slučaju da radnik – ovršenik nema otvoren zaštićeni račun, iznos plaće koji je izuzet od ovrhe po čl. 173. st. 1. i 2. OZ-a isplaćivat će mu se na njegov redovni tekući račun. Ako radnik – ovršenik ima otvoren zaštićeni račun, iznos koji je izuzet od ovrhe isplaćivati će mu se na zaštićeni račun.
Otvaranje zaštićenog računa obveza je radnika, te da bi zaštitio primanja i naknade izuzete od ovrhe, ovršenik mora o tome bez odgode obavijestiti FINA-u, na način da u najbližoj poslovnici FINA-e popuni obrazac Obavijest o primanjima, naknadama i iznosima koji su izuzeti od ovrhe.
