Otpremnine u Hrvatskoj
22. srpnja, 2022

Otpremnine u Hrvatskoj

Otpremnine

U Hrvatskoj se isplaćuju otpremnine za odlazak u mirovinu, za otkaz radnog odnosa bez krivnje radnika (osobno i poslovno uvjetovani raskid radnog odnosa), za sporazumni prestanak radnog odnosa i menadžerske otpremnine.

Pravo radnika na otpremninu utvrđuje se Zakonom o radu (čl. 126), kolektivnim ugovorom, pravilnicima o radu, ugovorom o radu ili nekim drugim internim aktom poslodavca. Ako su prava radnika na otpremninu različito utvrđena u više akata, poslodavci moraju primijeniti najpovoljnije pravo za radnika.

Zakon o porezu na dohodak i Pravilnik o porezu na dohodak, uređuju uvjete za neoporezivu isplatu i iznos neoporezive otpremnine, ovisno o vrsti otpremnine koja se isplaćuje. Neoporezive otpremnine propisane su u čl. 7 pravilnika o porezu na dohodak:

  • otpremnine koje se isplaćuju prilikom odlaska u mirovinu – neoporeziva otpremnina iznosi 8.000,00 kn;
  • otpremnine zbog poslovno i osobno uvjetovanih otkaza – neoporeziva otpremnina iznosi 6.500,00 kn za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca koji otkazuje radni odnos.
  • otpremnine zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti – neoporeziva otpremnina iznosi 8.000,00 za svaku navršenu godinu kod tog poslodavca.

Prema poreznim propisima neoporezivi iznosi otpremnina određuju se u odnosu na godine kod istog poslodavca. Iznimka su slučajevi prenošenja ugovora o radu zaposlenika na novog poslodavca. U tom slučaju neoporezivi iznos otpremnine određuje za zbrojene godine rada kod poslodavca koji otkazuje radni odnos i kod prethodnog poslodavca.

Ako se isplaćuje otpremnina u iznosu koji premašuje propisane neoporezive svote, razlika u poreznom smislu smatra se plaćom na koju poslodavac mora obračunati i uplatiti doprinose iz i na plaću te porez na dohodak i prirez.

Otpremnina za odlazak u mirovinu

Pravo na otpremninu nije propisano Zakonom o radu i nije obveza poslodavca. Radnik ima pravo na otpremninu za mirovinu ako je pravo uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu koji obvezuju poslodavca za isplatu otpremnine otpremninu za mirovinu u slučajevima:

  • raskid na temelju pisanog sporazuma radnika i poslodavca
  • po sili zakona, nakon što radnik navrši 65 godina starosti i najmanje 15 godina staža osiguranja,
  • po sili zakona, nakon što poslodavac primi pravomoćno rješenja kojim je radniku priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti.

Otpremnina za poslovno i osobno uvjetovani raskid ugovora o radu

Otpremnina je propisana Zakonom o radu i obvezuje sve poslodavce u slučajevima kada radniku prestaje radni odnos, a istu određuje čl. 126 Zakona o radu:

  • Radnik kojem poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada, osim ako se otkazuje zbog razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje s obzirom na dužinu neprekidnog trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem.
  • Otpremnina se ne smije odrediti u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca.
  • Ako zakonom, kolektivni ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije određeno drukčije, ukupan iznos otpremnine ne može biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

Otpremnina u slučaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti

Zakon o radu, člankom 42 propisuje:

  • Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti, a kojemu nakon završenog liječenja, oporavka i profesionalne rehabilitacije, poslodavac ne može osigurati odgovarajuće poslove, ima pravo na otpremninu najmanje u dvostrukom iznosu, ako je ispunio uvjete za stjecanje prava na otpremninu propisanom Zakonom o radu.

Ako poslodavac radniku ne ponudi odgovarajući posao, radnik ima pravo na dvostruku otpremninu.

Ako poslodavac radniku ponudi odgovarajući posao, a radniku odbije ugovor za rad na tim poslovima, radnik ima pravo na jednostruku otpremninu.

Otpremnina kod sporazumnog raskida ugovora o radu

Otpremnina za sporazumni raskid radnog odnosa se određuje dogovorom radnika i poslodavca.  S poreznog stajališta potrebno je razlikovati:

  • Otpremnine za sporazumni raskid koje nisu posljedica rješavanja kolektivnih viškova radnika. Otpremnina se u tom slučaju u ukupnoj svoti u poreznom smislu smatra plaćom.
  • Otpremnine za sporazumni raskid koja se isplaćuje na prijedlog poslodavca radnicima koji su obuhvaćeni postupkom rješavanja kolektivnih viškova radnika  – može se isplatit neoporeziva otpremnina u iznosu od 6.500,00 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca.

Radnicima koji su utvrđeni viškom i za koje proveden postupak savjetovanja s radničkim vijećem, a radni odnos im prestane sporazumom na inicijativu poslodavca, može se isplatiti neoporeziva otpremnina do propisanog iznosa. Ako nije ispunjen taj uvjet, otpremnima za sporazumni prestanak radnog odnosa se isplaćuje kao plaća.

Otpremnine menadžerima

Pravo na otpremninu iz Zakona o radu ne odnosi se na članove uprave i izvršne direktore trgovačkih društava, odnosno na fizičke osobe koje su u drugom svojstvu prema posebnom zakonu, pojedinačno i samostalno ili zajedno i skupno, ovlaštene voditi poslove poslodavca i imaju sklopljen ugovor o radu za te poslove. Takve vrste otpremnina isplaćuju se temeljem posebnih menadžerskih ugovora.

Kako su prema čl. 7 Pravilnika o porez na dohodak neoporezive samo otpremnine za poslovno i osobno uvjetovani otkaz prema zakonu o radu, a menadžerske otpremnine nisu otpremnine koje se isplaćuju prema zakonu o radu, proizlazi da se menadžerske otpremnine u poreznom smislu smatraju u ukupnoj svoti plaćom. Samo ako član nakon prestanka menadžerskog ugovora odlazi u mirovinu, može mu se isplatiti za odlazak u mirovinu do 8.000,00 kn neoporezivo.

Isprave o isplaćenoj i neisplaćenoj otpremnini

Prema Zakonu o radu, poslodavac mora najkasnije petnaest dana od dana isplate otpremnine, radniku dostaviti obračun iz kojeg je vidljivo na koji način je iznos za isplatu otpremnine utvrđen. Sadržaj obračuna otpremnine propisan je Pravilnikom o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine. Poslodavac može za iskazivanje podataka o isplaćenoj otpremnini koristiti obrazac IO1.

Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati otpremninu ili je ne isplati u cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojem ona dospijeva, radniku dostaviti obračun iznosa koji je morao isplatiti. Radniku je dužan uručiti dva obračuna:

  • obračun otpremnine i
  • obračun neisplaćene otpremnine koja je ovršna isprava. Obračun neisplaćene otpremnine mora biti uručen na propisanom obrascu NO1.