Na nivou Republike Hrvatske, sa stanjem na dan 31. svibjnja 2024. godine, za ukupno 855.238 poreznih obveznika – građana proveden je poseban postupak utvrđivanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2023. godinu. Kod ukupno 765.788 poreznih obveznika utvrđena je razlika više uplaćenog poreza i prireza na dohodak za povrat u iznosu od 306.018.101,31 eura.
Povrati poreza izvršavaju se kontinuirano prema redoslijedu kojim se izdaju rješenja.
Od ukupnog broja obveznika kod kojih je proveden godišnji obračun poreza na dohodak u posebnom postupku i utvrđena razlika poreza i prireza za povrat ili uplatu za 93% obveznika izdano je privremeno porezno rješenje.
Kod manjeg broja obveznika postoje neusklađeni podaci (npr. prebivalište/boravište, uzdržavani članovi, potvrde o dohotku iz inozemstva…) ili nije priložena potrebna dokumentacija i takve prijave se rješavaju u kontaktu s poreznim obveznicima kontinuirano te će iste biti obrađene što je prije moguće.
Mišljenje Porezne Uprave o napojnicama prema Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom
Podnositelj upita navodi da je u djelatnosti koju obavlja (Hoteli i ostali smještaj) uobičajeno da se gostima prilikom konzumiranja ugostiteljskih hotelskih usluga (bar, restoran i sl.) nudi mogućnost stavljanja troškova računa na sobu kako bi po odlasku iz hotela platili cjelokupan račun novčanicama ili karticama, i u tom trenutku se račun fiskalizira. Postavlja se pitanje može li se napojnica, kao i ostale ugostiteljske usluge, staviti na račun za sobu i naknadno se fiskalizirati na recepciji prilikom odlaska gosta i konačnog plaćanja novčanicama ili karticama.
Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom propisana je dostava podataka o nagradi za dobro obavljenu uslugu (napojnici) u sustavu fiskalizacije, dok se Pravilnikom o fiskalizaciji u prometu gotovinom u poglavlju VII.c uređuje provedba postupka prijave podataka o ostvarenoj nagradi za dobro obavljenu uslugu (napojnici).
Sukladno članku 20.c stavku 1. Zakona obveznik fiskalizacije kod kojeg je ostvaren primitak po osnovi nagrade za dobro obavljenu uslugu (napojnice) primljen od strane trećih osoba, prema odredbama posebnog propisa o porezu na dohodak, uz račun dostavlja Poreznoj upravi podatak o tom primitku (nagradi za dobro obavljenu uslugu (napojnici)) putem uspostavljene elektroničke veze. Prema stavku 2. istoga članka Zakona podatak o nagradi za dobro obavljenu uslugu (napojnici) dostavlja se na način i u rokovima koji proizlaze iz članaka 16.a i 17. Zakona. Člankom 20.c stavkom 3. Zakona propisano je da obveznik fiskalizacije iz stavka 1. ovoga članka u evidencijama i knjigovodstvenim ispravama osigurava podatak i o ostvarenim nagradama za dobro obavljenu uslugu (napojnicama).
Sukladno navedenome, napojnica se u sustav fiskalizacije prijavljuje uz izdani i fiskalizirani račun. Dakle, napojnica se veže uz račun koji je naplaćen u sredstvima koja se smatraju prometom gotovine prema Zakonu, te za koji je proveden postupak fiskalizacije izdavanja računa. Osim toga, poreznim propisima se uređuje i način evidentiranja napojnice u evidencijama i knjigovodstvenim ispravama obveznika fiskalizacije kako bi se ostvareni iznos napojnice mogao iskazati i nadzirati odvojeno od iznosa ostvarenog prometa.
Može se zaključiti da u konkretnom slučaju ne postoje zakonske prepreke da se primljena napojnica stavi na račun za sobu i fiskalizira naknadno, zajedno sa ostalim ugostiteljskim uslugama uz poštivanje prethodno navedenih zakonskih odredbi. Međutim, dodatno napominjemo da je naknadna fiskalizacija napojnica dozvoljena isključivo u situacijama povezanim sa izdavanjem računa na sobu, a u svim drugim situacijama kada se iz popratne dokumentacije ne može dokazati povezanost primljene napojnice sa računom, svaki višak novca koji se zatekne u blagajni, smatrat će se neprijavljenim prometom.
Obavijest Carinske uprave gospodarstvenicima o uvođenju u primjenu uvoznog sustava ICS2 faze 3 – sve vrste prijevoza
Dana 03. lipnja 2024. u 11:00 u produkciju je isporučena treća verzija uvoznog carinskog sustava ICS2. Radi se od aplikacija kojoj će se pristupati putem novog portala Informacijskog sustava Carinske uprave (ISCU).
Sustav ICS2 druge generacije razvijen je kao jedan od 17 elektroničkih carinskih sustava predviđenih odredbama Uredbe (EU) 952/2013 – Carinskog zakonika Unije odnosno u skladu s Provedbenom Odlukom Komisije (EU)2023/2879 od 15. prosinca 2023 o uspostavi programa rada za razvoj i uvođenje elektroničkih sustava iz Carinskog zakonika Unije.
Cilj ovog programa je ojačati sigurnost i zaštitu prije dolaska kad je riječ o robi koja ulazi u Uniju provedbom novih zahtjeva iz Carinskog zakonika Unije u pogledu podnošenja i obrade ulaznih skraćenih deklaracija (USD/ENS), odnosno dostavljanja podataka iz ulazne skraćene deklaracije u više podnesaka i/ili putem različitih osoba te razmjene tih podataka i rezultata analize rizika među carinskim tijelima. Sustavom ICS2 druge generacije uspostavljena je potpuno nova arhitektura. Zamjena postojećeg transeuropskog sustava (ICS) kontrole uvoza za potrebe gospodarstva provodi se u koracima zbog velikog broja sudionika.
Sporazum o slobodnoj trgovini između Europske unije i Novog Zelanda
U Službenom listu Europske unije objavljena je Obavijest o datumu stupanja na snagu Sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Novog Zelanda s početkom primjene od 1.svibnja 2024.godine.
Kako bi ostvarila preferencijalnu stopu carine, pri uvozu u Uniju ili Novi Zeland roba mora steći podrijetlo, treba ju pratiti propisana tvrdnja o podrijetlu te deklarant mora zahtijevati primjenu preferencijalne stope.
Umjesto prilaganja tvrdnje o podrijetlu za jednu ili više pošiljaka istovjetne robe koju sastavlja izvoznik na računu ili drugoj ispravi na kojoj je proizvod opisan dovoljno detaljno da ga se može identificirati, deklarant može deklarirati i tzv. „znanje uvoznika“ te dokumentacijom dobivenom od izvoznika/proizvođača dokazivati da je roba zadovoljila odredbe stjecanja i stekla podrijetlo zemlje izvoznice.
Prilikom izvoza robe na Novi Zeland za robu koja je stekla EU podrijetlo kako je propisano Sporazumom o slobodnoj trgovini istu treba pratiti tvrdnja o podrijetlu za jednu ili višestruke pošiljke s napomenom da tvrdnju o podrijetlu može izdati registrirani izvoznik i u tvrdnji treba navesti REX broj.
Zahtjev za primjenu preferencijalne stope carine može se podnijeti kod puštanja robe u slobodan promet ili naknadno uz prilaganje valjanog dokaza ili deklariranje znanja uvoznika. Rok valjanosti tvrdnje o podrijetlu je 12 mjeseci, tj. u tom roku od sastavljanja mora biti podnesen carini zemlje uvoznice.
U tvrdnju o podrijetlu navodi se podrijetlo proizvoda: Novi Zeland ili Europska unija.
Prilikom deklariranja dokaza o podrijetlu u uvoznoj carinskoj deklaracije koriste se sljedeće šifre:
U120 – tvrdnja o podrijetlu;
U121 – tvrdnja o podrijetlu za višestruke pošiljke;
U122 – znanje uvoznika.
Predmetnim Sporazumom propisane su i prijelazne odredbe i za robu koja se na dan početka primjene sporazuma nalazi u skladištima ili u provozu iz zemlje izvoza u zemlju uvoza ili pod carinskom kontrolom u zemlji uvoza bez plaćanja carinska davanja, pod uvjetom da se carinskom tijelu stranke uvoznice u roku od 12 mjeseci od datuma stupanja snagu ovog Sporazuma podnese zahtjev za povlašteno tarifno postupanje.
Porezni nadzor
Poslovi i postupak poreznog nadzora koje Porezna uprava obavlja kod poreznih obveznika propisani su zakonskim propisima kojima se uređuje pojedina vrsta poreza i drugih javnih davanja i zakonima koji su važeći unutar pravnog sustava Republike Hrvatske (dalje: RH).
Osim primjene tih propisa, kod provedbe poreznog nadzora bitno je i uvažavanje europskog zakonodavstva i propisa koji se odnose na države članice EU-a (direktive, uredbe, presude Suda EU i dr.), a kojih su se one obvezne pridržavati i primjenjivati, kao i konvencija, bilateralnih ugovora i dr. U provedbi poreznog nadzora mogu se koristiti i različiti instrumenti međunarodne administrativne suradnje, ovisno o relevantnim informacijama koje su potrebne za utvrđivanje činjenica bitnih za oporezivanje.
Sudionici poreznog nadzora su:
- ovlaštene osobe za porezni nadzor – prema Općem poreznom zakonu (dalje: OPZ) to su:
- porezni inspektori
- porezni revizori
- drugi državni službenici koji su ovlašteni za provedbu poreznog nadzora i
- druge stručno osposobljene osobe koje ovlasti čelnik poreznog tijela za provedbu pojedinih zadataka u vezi s poreznim nadzorom
- porezni obveznik i/ili njegovi zastupnici (opunomoćenik, porezni savjetnik, zastupnik po službenoj dužnosti).
Porezni nadzor može se obavljati kod svih poreznih obveznika i drugih osoba koje raspolažu činjenicama i dokazima bitnim za oporezivanje, s tim da se kod utvrđivanja proteka vremenskog roka u kojemu se porezni nadzor može obavljati primjenjuje institut dopustivosti poreznog nadzora koji je propisan odredbama čl. 117. OPZ-a. Navedeni institut propisuje da se porezni nadzor može obavljati u roku od tri godine od početka tijeka zastare prava na utvrđivanje porezne obveze. Trajanje samog nadzora ovisi o veličini poreznog obveznika, predmetu i razdoblju poreznog nadzora, suradnji poreznog obveznika i dr.
U provedbi poreznog nadzora porezni obveznik dužan je sudjelovati u utvrđivanju činjeničnog stanja bitnog za oporezivanje na način da daje obavijesti, predočava evidencije, poslovne knjige, poslovnu dokumentaciju i druge isprave ili imenuje osobu koja će to raditi u njegovo ime, o čemu je dužan obavijestiti porezno tijelo najkasnije do datuma početka poreznog nadzora utvrđenog u obavijesti.
O ishodu poreznog nadzora, prije sastavljanja zapisnika, treba obaviti zaključni razgovor s poreznim obveznikom ili s osobom koju je imenovao porezni obveznik te raspraviti sporne činjenice, pravne ocjene, zaključke i njihove učinke na utvrđivanje porezne obveze te o tome sačiniti zabilješku. Na zapisnik o poreznom nadzoru porezni obveznik ima pravo podnijeti prigovor u roku koji ne može biti kraći od pet dana, a niti dulji od 20 dana, računajući od dana primitka zapisnika. Porezni obveznik može se odreći prava na prigovor. Porezno tijelo dužno je razmotriti prigovor na zapisnik te ako prigovor ne usvoji, razloge neusvajanja treba navesti u obrazloženju poreznog rješenja.
Na temelju činjenica navedenih u zapisniku i u dopunskom zapisniku o poreznom nadzoru donosi se porezno rješenje. Rješenje se donosi najkasnije u roku od 60 dana od dana isteka roka za prigovor na zapisnik, odnosno od dana uručenja dopunskog zapisnika poreznom nadzoru.
Protiv poreznog akta kojim je odlučeno o pojedinačnim pravima i obvezama iz porezno-pravnog odnosa može se podnijeti žalba. Žalba se može podnijeti i onda kada žalitelj istakne kako o njegovu zahtjevu za donošenjem poreznog akta nije donesena odluka u propisanom roku.
Protiv rješenja kojim je odlučeno o žalbi može se podnijeti tužba nadležnom sudu. Podnesena tužba ne odgađa izvršenje poreznog akta.
Pri evidentiranju poreznih obveza koje je trebalo platiti u ranijim godinama, ali nisu utvrđene ni plaćene, te su otkrivene poreznim nadzorom, treba postupati kao s ispravkom pogreške. Prema zahtjevima MRS-a 8 i HSFI-ja 3 ispravci pogrešaka obavljaju se promjenom imovine, obveza i kapitala za najranije prezentirano razdoblje za koje je to izvedivo. Prema zahtjevima navedenih standarda može se zaključiti kako svi poduzetnici ispravak pogrešaka iz prethodnih razdoblja trebaju obaviti retroaktivno ispravljanjem financijskih izvješća onog razdoblja kada je pogreška napravljena.
Kolektivni ugovor za graditeljstvo – izmjene i dopune
HUP – Udruga poslodavaca graditeljstva ( HUP-UPG ) i Sindikat graditeljstva Hrvatske ( SGH ) sklopili su 20. veljače 2024. Kolektivni ugovor o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo – sedme izmjene i dopune. Nakon potpisivanja Sedmih izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora utvrđen je i objavljen Pročišćeni tekst Kolektivnog ugovora za graditeljstvo u Narodnim novinama br. 29/2024.
Nadležni ministar je 06. svibnja 2024. donio Odluku kojom se i sedme izmjene i dopune Kolektivnog ugovora za graditeljstvo proširuju na sve poslodavce i radnike u Republici Hrvatskoj u djelatnosti građevinarstva, područje F Nacionalne klasifikacije djelatnosti 2007. – NKD 2007.
Odluka stupa na snagu 01. lipnja 2024., što znači da su od tog dana poslodavci obuhvaćeni Odlukom dužni svojim radnicima osigurati plaću sukladno tim izmjenama i dopunama.
Proširena primjena ne odnosi se na plaću koja se ostvaruje za rad ostvaren u svibnju, nego se primjenjuje na rad odnosno plaću ostvarenu u lipnju 2024. godine.
Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca
Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencija o radnicima (dalje: Pravilnik) stupa na snagu 01. listopada 2024., već je objavljen u Narodnim novinama br. 55/2024.
Pravilnik je objavljen zbog usklade sa Zakonom o radu, Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama, Zakonom o tržištu rada, Ovršnim zakonom, Zakonom o mirovinskom osiguranju, Zakonom o zaštiti na radu, GDPR-om i dr. Pravilnikom su definirani sadržaj evidencija, pristup podacima, dužnosti vođenja podataka, način pohrane, rokovi i način čuvanja podataka te prekršajne kazne za poslodavca pravnu ili fizičku osobu.
Pravilnik definira pravila i odredbe za vođenje sljedećih evidencija:
- Evidencija o radnicima koji kod poslodavca obavljaju poslove na temelju ugovora o radu;
- Evidencija o fizičkim osobama koje za poslodavca obavljaju poslove na temelju drugih ugovora ili posebnih propisa;
- Evidencija o radnom vremenu radnika;
- Evidencija o trajanju rada.
S obzirom da Pravilnik stupa na snagu 01.listopada 2024. za sve poslodavce je bitno da do tada usklade svoje evidencije s zakonodavstvom te novim izmjenama.
Za dodatna pitanja slobodno se obratite na info@datalinkunija.hr.
