24. studenoga, 2021

Naknada za godišnji odmor

Radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu prema članku 81. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19).

Naknada plaće je određena kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini radnikove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca i uračunavaju se sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad.

Poslodavci trebaju utvrditi što je temeljem matematičke računice povoljnije za radnika prema internim aktima. Radnik koji u prethodna tri mjeseca ima jednaku plaću za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, naknada plaće se neće promijeniti. Radnik čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću, nedjeljom i blagdanima te u skladu s time ostvaruje različitu plaću svaki mjesec, izračun naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora je bitno različita i pripada pravo u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca.

Pri utvrđivanju naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora uračunavaju se sva primanja u novcu i naravi:

  • osnovna plaća utvrđena ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom i sličnim aktima isplaćena u novcu ili naravi;
  • dodaci na plaću za prekovremeni rad, rad nedjeljom i blagdanima, rad noću i slično;
  • povećanje plaće za otežane uvjete rada;
  • minuli rad;
  • stimulativni dio plaće ako je utvrđen kao nagrada za ostvarivanje većih rezultata rada s čijim kriterijima za utvrđivanje je zaposlenik unaprijed upoznat.

Sve ostale neoporezive ili oporezive isplate koje ne predstavljaju plaću za rad kao što su nadoknade, potpore, darovi, prijevoz s posla i na posao, jubilarne nagrade, prigodne nagrade, potpore za bolovanje, materijalna su prava radnika i ne čine sastavni dio plaće radnike te ne mogu biti dio prosjeka na temelju kojeg se utvrđuje naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora.

Poslodavac prvo treba utvrditi broj dana godišnjeg odmora koje radnik ima pravo koristiti kako bi utvrdio naknadu plaće za godišnji odmor.

Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora nije neoporeziv primitak i ne može se isplatiti bez obveze obračunavanja doprinosa i poreza na dohodak.

Pri izračunu naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora ispravnije je pri obračunu koristiti broj radnih sati u kojem se koristi godišnji odmor nego prosjek broja sati ovisno o isplaćenim plaćama u prethodna tri mjeseca. No, računica može biti i drugačija, ovisno o pravu radnika što je propisano posebnim aktima.

Prosjek mjesečne plaće ispaćene u posljednja tri mjeseca prije odlaska na godišnji odmor / Broj sati mjeseca u kojem se koristi godišnji odmorBroj sati za koje se isplaćuje naknada plaće

Prema članku 79. stavak 2 Zakona o radu, u trajanje godišnjeg odmora se ne uračunavaju:

  • blagdani i neradni dani određeni zakonom;
  • razdoblje privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlašteni liječnik;
  • dani plaćenog dopusta.

Iznimno od navedenih odredbi, u trajanje godišnjeg odmora uračunava se i taj dan ako bi po rasporedu radnog vremena radnik na dan blagdana ili neradnog dana određenog zakonom trebao raditi, a toga dana na svoj zahtjev koristi godišnji odmor.