Što donosi minimalni globalni porez na dobit

Zašto vam 2026. može doći brže nego što mislite i što to znači za procese, podatke i odgovornosti u grupi. Kraj godine je. Financije zatvaraju godinu, konsolidacija je u tijeku, a porez na dobit djeluje „odrađen“. Sve izgleda pod kontrolom dok se ne pojavi pitanje koje više nije samo porezno, nego i organizacijsko: “Jesmo li, na razini cijele grupe, svugdje barem na 15% efektivnog oporezivanja?” U toj jednoj rečenici je cijela promjena: s lokalnog poreza prelazimo na globalnu provjeru minimuma, što znači da minimalni globalni porez na dobit postaje ključni element za izbjegavanje dopunskih poreznih obveza. Ne radi se više samo o tome da je porez negdje plaćen, nego postoji li bilo gdje ispod praga i, naravno, tko je obvezan tu razliku zatvoriti.

Što je minimalni globalni porez na dobit (MGTA) i zašto je uveden?

Minimalni globalni porez na dobit predstavlja novu vrstu poreza nastalu inicijativom OECD-a i skupine G20. Cilj je sprječavanja premještanja dobiti u jurisdikcije s niskim stopama poreza na dobit.

U hrvatski porezni sustav uveden je kroz Zakon o minimalnom globalnom porezu na dobit (NN 155/23, 151/25), implementiran u prosincu 2023., temeljem Direktive Vijeća (EU) 2022/2523 (tzv. Direktiva „Pillar 2“).

Tko je obveznik i kada minimalni globalni porez na dobit postaje vaš problem?

Obveznici su, sukladno Zakonu, grupacije multinacionalnih društava i velike domaće grupacije čiji godišnji prihod u konsolidiranim financijskim izvještajima krajnjeg matičnog društva u najmanje dvije od četiri fiskalne godine koje neposredno prethode oglednoj fiskalnoj godini iznosi 750.000.000 eura ili više.

Drugim riječima: MGTA nije tema za sve. Tema je za grupe koje prelaze prag i ulaze u režim u kojem se dobiva nova obveza – dokazati minimalnu razinu oporezivanja i pravovremeno, točno izvještavati.

Primjer iz prakse – gdje minimalni globalni porez na dobit najčešće iznenadi?

Zamislite grupu s više društava u nekoliko država. Većina entiteta plaća porez standardno, bez većih odstupanja. No jedan subjekt koristi specifične poticaje ili ima strukturu troškova koja u pojedinoj godini značajno smanji efektivnu stopu oporezivanja.

U lokalnom okviru sve može izgledati uredno i zakonito. U MGTA okviru to može značiti da se aktivira dopunski porez – jer se promatra minimalni prag od 15% na razini jurisdikcije i grupe. I tada se izazov često ne svodi na računanje, nego na podatke: imate li ih, jesu li usporedivi i tko ih potvrđuje.

Što znači minimalno efektivno oporezivanje od 15%?

Obveznici Zakona dužni su osigurati efektivno oporezivanje dobitka u iznosu od najmanje 15% te pravovremeno podnositi izvještaje nadležnim tijelima. EU okvir (Pillar 2) definiran je kroz Direktivu Vijeća (EU) 2022/2523.

Minimalno efektivno oporezivanje dobiti osigurava se primjenom pravila za plaćanje dopunskog poreza, utvrđenih prema odredbama Zakona.

Tu najčešće nastaje „zaplet“: brojevi postoje, ali su raspoređeni po sustavima i timovima, a MGTA traži jednu konzistentnu sliku po jurisdikcijama – s jasnim vlasnikom procesa, pravilima i rokovima.

Pravila dopunskog poreza

1. QDMTT – kvalificirani domaći dopunski porez: Dopunski porez izračunava se i plaća za višak dobiti svih sastavnih subjekata koji podliježu niskoj poreznoj stopi i nalaze se u Republici Hrvatskoj (Qualified Domestic Minimum Top-Up Tax – QDMTT).
2. IIR – pravilo o uključivanju dobiti: Matično društvo grupe multinacionalnih društava ili velike domaće grupe izračunava i plaća svoj dodjeljivi udio u dopunskom porezu u odnosu na sastavne subjekte skupine koji podliježu niskoj poreznoj stopi (Income Inclusion Rule – IIR).
3. UTPR – pravilo o prenisko oporezovanoj dobiti: Sastavni subjekt grupe multinacionalnih društava podliježe dopunskom porezu jednakom njegovu udjelu dopunskog poreza koji nije naplaćen na temelju pravila o uključivanju dobiti za sastavne subjekte skupine koji podliježu niskoj poreznoj stopi (Undertaxed Profit Rule – UTPR).

Koje se prijave i izvještaji za minimalni globalni porez na dobit podnose?

Obveznici su dužni podnositi sljedeće izvještaje:

1. Prijavu informacija o dopunskom porezu (GloBE Information Return)
2. Notifikaciju o Prijavi informacija o dopunskom porezu
3. Prijavu dopunskog poreza
4. Prijavu kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza (Qualified Domestic Minimum Top-Up Tax Return)

Rokovi i način dostave

Prijava se dostavlja Ministarstvu financija, Poreznoj upravi elektroničkim putem, najkasnije 15 mjeseci nakon završetka fiskalne godine, iznimno 18 mjeseci za prvu fiskalnu godinu.

Za fiskalnu godinu 1. siječnja 2024. – 31. prosinca 2024., prva prijava predaje se do kraja lipnja 2026. godine.

Kazne za neusklađenost

Odgovorni subjekt ili sastavni subjekt sukladno Zakonu može se kazniti novčanom kaznom od 3.000 do 100.000 eura ako ne podnese propisane prijave, ne utvrdi ili ne plati dopunski porez te ne imenuje odgovornog subjekta u predviđenim rokovima.

Kako se pripremiti prije „zadnjeg roka“

Ako se proces postavi rano, minimalni globalni porez na dobit postaje upravljiv projekt. Ako se proces ne postavi, 2026. lako dođe kao serija ad hoc upita i hitnih izvlačenja podataka.

Dobar, mirniji put pripreme obično izgleda ovako:

1. potvrda ulaska u režim (prag 750 milijuna eura
2. mapiranje sastavnih subjekata po jurisdikcijama i identifikacija potencijalno nisko oporezovanih pozicija
3. definiranje odgovornog subjekta i internog vlasništva procesa (tko prikuplja podatke, tko odobrava, tko predaje)
4. testni „dry run“ prije prve predaje, kako bi se na vrijeme uhvatile rupe u podacima i odgovornostima

Ako MGTA treba sažeti u jednu rečenicu: novi porez uvodi novu disciplinu. Tko rano složi proces i podatke, u 2026. neće improvizirati.

Q&A – najčešća pitanja u praksi

Ako želite provjeriti primjenjivost MGTA na vašu grupu ili postaviti proces izvještavanja, slobodno nam pošaljite upit ili istražite naše usluge na sljedeće linkove:

• Porezno savjetovanje
• Poslovno savjetovanje (pregled usluga)
• Pošaljite upit