Trenutno su u procesu pregovori o predloženim promjena poreznih propisa za 2023. godinu. Predstavljenim promjenama Vlada Republike Hrvatske ima za cilj podignuti životni standard građana, očuvati gospodarski rast te osnažiti fiskalnu autonomiju. Postavljani ciljevi bi se ostvarili kroz promjenu Zakona o porezu na dohodak, Zakona o lokalnim porezima, Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave, Zakona o doprinosima, Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, Zakona o porezu na dobit, Zakona o PDV-u, Zakona o poreznom savjetništvu te Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza. U nastavku će se pobliže objasniti predložene promjene za svaki od navedenih zakonskih okvira.
Implikacije poreza na dohodak
Kroz navedeni zakonski okvir, Vlada želi smanjiti opterećenje plaća smanjenjem poreza na dohodak, osnovice za mirovinsko osiguranje (I. stup) te povećanjem plaće koja se postiže kombinacijom prethodne dvije mjere.
Jedne od promjena u vidu poreza na dohodak uključuje brisanje pojma osnovice osobnog odbitka, povećanje osnovice za uzdržavane članove koja je umnožak koeficijenata i osnovnog osobnog odbitka, zaokruživanje svih iznosa u korist poreznih obveznika te podizanje praga primjene više stope poreza na dohodak od 30% s 47.780 EUR na 50.400 EUR.
U sljedećoj tablici nalazi se pregled predloženih koeficijenata i visine osnovnog osobnog odbitka te apsolutne i postotne razlike trenutnog i predloženog sustava.
Povećanjem fiskalne autonomije jedinica lokalne samouprave (općina i gradova) omogućuje se samostalno propisivanje visine porezne stope godišnjeg poreza na dohodak od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugog dohotka. Također, predloženo je ukidanje prireza porezu na dohodak te da se Zakonom propisuju ostali elementi oporezivanja kao što su osobni odbitak, neoporezivi primitci, prag za primjenu poreznih stopa i ostali parametri.
Nadalje, umjesto prireza građani bi plaćali uvećani porez na dohodak (PDOH) za koji su općine i gardovi dužni donijeti odluku o visini poreznih stopa i objaviti je u Narodnim novinama najkasnije do kraja tekuće godine koji bi stupili na snagu 1. siječnja 2024. U sljedećoj tablici nalazi se prijedlog primjene ukidanja samostalnog prireza.
Drugi način rasterećenja plaća građana proveo bi se kroz smanjenje osnovice za mirovinsko osiguranje (I. stupa). Tako bi na bruto plaće do 700 EUR fiksna olakšica iznosila 300 EUR, a za bruto plaće od 700,01 EUR do 1.300 EUR implementiralo bi se postupno smanjenje olakšice (olakšica bi se izračunala kao 0,5 x (1.300 – osnovica)). Olakšica se ne bi primjenjivala za bruto plaće od 1.300,01 i više. Primjenom modela, obveznicima mirovinskog osiguranja povećao bi se neto iznos plaće. Olakšica ne bi smanjivala budući iznos mirovine utvrđene pravima iz mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti s obzirom da će se koristiti puna mjesečna osnovica bez umanjenje olakšice.
Primjenom kombinacije prethodan dva modela, smanjila bi se javna davanja pojedinca, neto plaća bi se povećala kroz povećanje osobnog odbitka u porezu na dohodak i uvođenjem olakšice na doprinose za mirovinsko osiguranje te ukidanjem samostalnog prireza.
Nadalje, u kategoriju poreza na dohodak uvodi se i oporezivanje napojnice. Oporezivanje napojnice bi se povodilo putem prijave fiskalizacije po svakom naplaćenom računu neovisno o načinu plaćanje (gotovinom ili karticom). Poslodavac bi mjesečni prikupljeni iznos napojnice prijavljivao u JOPPD obrascu. Naime, iznos napojnice bio bi oporeziv ako isti premašuje neoporeziv iznos od 3.360 EUR (560 EUR x6). Tako bi iznosi napojnice iznad 3.360 EUR bili oporezivi kao konačan drugi dohodak po stopi od 20% bez doprinosa.
Daljnje promjene poreza na dohodak uključuju preciziranje mogućnosti doniranja u opće korisne svrhe u iznosu većem od 2% prihoda prethodne godine. Amortizacija se povećava na 650 eura vrijednost imovine na koju se primjenjuje obračun amortizacije. Izjednačila bi se opcijska dodjela udjela s opcijskom dodjelom dionica koja se oporezuje kao dohodak od kapitala bez obračuna doprinosa. Nadalje, uvodi se fiksni datum plaćanja poreza na dohodak po godišnjem obračunu te bi bio na dan 28. veljače.
Implikacije poreza na dobit
Prva navedena implikacija odnosi se na zaokruživanje iznosa u eurima u korist poreznih obveznika. Nadalje, amortizacija se povećava na 650 EUR vrijednosti imovine na koju se primjenjuje obračun amortizacije. Kao i za dohodak, preciziraju se postojeće mogućnosti doniranja u opće korisne svrhe u iznosu većem od 2% prihoda prethodne godine, ako postoje programi i odluke nadležnih ministarstva (sport, zdravstvo, kultura itd.). Također uvodi se da je 30. travanj fiksni datum plaćanja poreza na dobit po godišnjem obračunu.
Predlaže se ukidanje poreza po odbitku za istraživanje tržišta i poslovno savjetovanje, za dividende za područje EGP-a te se predlaže povećanje za nesurađujuće jurisdikcije s 20% na 25%.
Implikacije PDV-a
Predlaže se povećanje praga za upis u registar obveznika PDV-a. trenutni prag obveze od 39.816,84 EUR zaokružio bi se na 40.000 EUR.
Nadalje, predlaže se da se PDV-om neće teretiti isporučitelj ako nije u mogućnosti naplatiti cijeli iznos ili dio dospjelih potraživanja koja nisu naplaćena dulje od jedne godine. Odnosno, umanjuje se porezna osnovica u roku od 6 mjeseci, ako su obavljene radnje pažnjom dobrog gospodarstvenika, odnosno ako su poduzete radnje za naplatu dospjelog potraživanja (ovršni postupak, utuženje na sudu, postignuta nagodba ili dr.)
Usklađivanjem s Direktivom Vijeća (EU) 2020/284 od 18. veljače 2020. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ uvela bi se obveza pružateljima platnih usluga na razini EU za dostavu podataka. Na taj način bi se spriječilo izbjegavanje plaćanja obveza za PDV pogotovo od nerezidenata koji posluju u drugim zemljama članicama.
Implikacije ostalih propisa
Izmjene u području lokalnih poreza odnosile bi se na povećanje raspona za porez na kuće za odmor od 0,60 € do 5,00 €/m². Izmjenama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza omogućila bi se provedba Mnogostranih sporazuma nadležnih tijela o automatskoj razmjeni te bi se ojačala administrativna suradnja na području PDV-a.
Izmjenama Zakona o poreznom savjetništvu pojednostavilo bi se stjecanje statusa poreznog savjetnika te ukinuli bi se većinski vlasnički uvjeti za osnivanje društva za porezno savjetništvo. Omogućilo bi se slobodno prekogranično pružanje usluga za porezne savjetnike iz svih članica OECD-a. nadalje, omogućilo bi se zastupanje pred upravnim sudovima u sporovima u vezi s poreznim postupcima.
Uzajamnost na području povrata poreza na dodanu vrijednost
Dana 4. svibnja 2023. godine, Porezna uprava je objavila popis država s kojima je Republika Hrvatska potvrdila uzajamnost na području povrata PDV-a.
Nastavno na navedeno sljedeća u sljedećoj tablici se nalazi pregled država i datum potvrđene uzajamnosti.
| DRŽAVA | POTVRĐENA UZAJMANOST |
| Švicarska Konfederacija | Od 01.01.2011. |
| Republika Srbija | Od 02.05.2012. do 07.10.2015. ograničeni opseg Od 08.10.2015. puni opseg |
| Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske | Od 01.06.2012. do 30.06.2013. Od 01.01.2021. |
| Republika Turska | Od 10.04.2023. |
Ograničena uzajamnost na području povrata PDV-a je uspostavljena s Republikom Srbijom od 2. svibnja 2012 do 7. listopada 2015. za isporuku dobara ili usluga vezanih za izlaganje na sajmovima te od 8. listopada 2015. godine uspostavlja se uzajamnost u punom opsegu.
S obzirom da je UK od 1. veljače 2020. prestala biti članicom EU, od toga dana primjenjivalo se prijelazno razdoblje za vrijeme kojeg su sva pravila i postupci za oporezivanje i carinu ostali isti kao prije. Istekom razdoblja koje je nastupilo 1. siječnja 2021. godine, porezni obveznici sa sjedištem u UK povrat plaćenog PDV u RH mogu ostvariti u skladu s postupkom povrata PDV-a za treće zemlje na temelju potvrđene uzajamnosti u povratu PDV-a.
Uzajamnost s Republikom Turskom uspostavlja se za isporuku dobara i usluga isključivo u vezi sa sudjelovanjem na sajmovima i izložbama, te s izdacima za gorivo, rezervne dijelove, korištenje autocesta, održavanje i popravke vezane uz cestovni prijevoz. Nastavno na opseg primjene uzajamnosti, PU napominje da povrat PDV-a ne mogu ostvariti porezni obveznici koji obavljaju isključivo povremeni međunarodni cestovni prijevoz putnika.
Novosti u provjeri obveznika u sustavu PDV-a
Dana 02. svibnja 2023. godine, PU je objavila obavijest vezan za nadogradnju javno dostupne aplikacije Provjera obveznika u sustavu PDV-a (gov.hr). Naime, od nedavno je omogućena višestruka provjera obveznika u sustavu PDV-a, donosno moguće je istovremeno provjeriti status za više poreznih obveznika. Provjera je moguća učitavanjem datoteke formata .txt koji sadrži popisane identifikatore (OIB) entiteta koji se provjeravaju. Identifikatori (OIB-ovi) moraju bit popisani jedan ispod drugog te ne smiju sadržavati druge znakove osim brojki. Maksimalan veličina datoteke je 10KB što može sadržati maksimalno do 100 OIB-ova.
Uz podatak o obvezi za PDV prikazuje se i informacija o tome je li obveznik PDV-a na određeni dan ujedno i primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama.
Obavijest priređivačima nagradnih igara
Dana 13. travnja 2023. godine u produkciju je pušten Informacijski sustav za nagradne igre u sustavu e-porezna. Zahtjev za izdavanje suglasnosti na pravila nagradne igre od sada se može predati putem sustava e-porezna te odobrenje stiže u korisnički pretinac. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.
Za sva dodatna pitanja, slobodno se javite na mail info@datalinkunija.hr.
