21. veljače, 2024

IZJAVA O NEAKTIVNOSTI – UVJETI PREDAJE

Obveza dostave financijskih izvješća putem FINA- e za potrebe statistike i druge potrebe, za potrebe javne objave financijskih izvješća propisna je Zakonom o računovodstvu (Nar. nov. br. 78/15. – 150/16. – dalje ZOR) i drugim propisima kao što je Zakon o sudskom registru (Nar. nov., br. 1/95. – 110/15.).

Financijska izvješća služe za utvrđivanje osnovice poreza na dobitak i za druge potrebe nadzora te postoji obveza dostavljanja tih izvješća uz pri javu poreza na dobitak prema Zakonu o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04. – 115/16.).

Propisi ne obvezuju na stavljanje  financijskih  izvješća  trgovačka  društva i druge obveznike ako ne obavljaju djelatnost, odnosno nemaju poslovnih događaja tijekom neke poslovne godine. Umjesto financijskih izvješća u tom slučaju trebala bi poslužiti izjava da društvo i drugi obveznik poslovne godine nije imalo poslovnih događaja. Olakšanje je u tome što umjesto mogućega praznog računa dobitka i gubitka (nema transakcija) i nekoliko stavaka bilance obveznik izrade financijskih izvješća treba dostaviti tzv. Izjavu  o  neaktivnosti.

Koji su to poduzetnici zapravo oslobođeni dostavljanja financijskih izvješća za potrebe statistike i druge  potrebe te za potrebe javne objave s obzirom na to da se Izjava o neaktivnosti dostavlja do 30. travnja  tekuće za prethodnu godinu.

MOGUĆNOST DOSTAVLJANJA IZJAVE O NEAKTIVNOSTI PREMA ZOR-u

Zbog zanimljivosti sadržaja odredbu st. 9. čl. 30. ZOR-a treba navesti u cijelosti, a glasi:

Poduzetnik koji tijekom poslovne godine nije imao poslovnih događaja, niti u poslovnim knjigama ima podatke o imovini i obvezama, dužan je do 30. travnja  tekuće godine Financijskoj agenciji dostaviti Izjavu o neaktivnosti za prethodnu poslovnu godinu.

Odredba st. 9. čl. 30. ZOR-a propisuje  obvezu dostave Izjave o neaktivnosti kao zamjenu za financijska izvješća za statistiku i druge potrebe te za potrebe javne objave. Za dostavljanje Izjave o neaktivnosti umjesto financijskih izvješća poduzetnik treba ispuniti dva uvjeta:

1.            da nema poslovnih događaja tijekom poslovne godine i (niti)

2.            da u poslovnim knjigama ima podatke o imovini  i obvezama.

Poslovni događaj je  primitak računa za, na primjer, vodu ili električnu energiju bez obzira na  to što nije plaćen, poslovni je događaj i odlazak direktora na poslovni put (a moguće je da je taj put  platio vlastitim  novcem s namjerom da ga naplati od društva), poslovni je događaj i plaćanje bankarskih usluga, usluga  platnog prometa, naplata kamata na depozite, nastanak obveze za isplatu plaće, drugog dohotka ili bilo koje obveze, poslovni je događaj obavljanje usluga pa makar i kada ta usluga nije zaračunana.

U slučaju da društvo ima ispunjen prvi uvjet ako nema ni jedan od poslovnih događaja, koji su prethodno navedeni, ili sličnih poslovnih događaja.  Drugi je uvjet za dostavljanje Izjave o neaktivnosti nešto u Zakonu o računovodstvu što po svom  značenju i težini teško može imati opravdanje. Taj uvjet zapravo  obvezuje na podnošenje izjave one poduzetnike koji  nemaju podatke u poslovnim knjigama o imovini i obvezama.

Teško je povjerovati da poslovni subjekt može ne imati u svojim poslovnim knjigama podatke o imovini i obvezama jer već kod samog osnivanja društva s ograničenom odgovornosti uplatom temeljnog kapitala iskazuje se imovina od npr. 1€ na žiro računu i kapital od 1€ u pasivi. Samo tom jednom transakcijom u samom startu već ne ispunjava uvjete za podnošenje izjave o neaktivnosti, obzirom da sad ima i imovinu i kapital.

Ako društvo tih 1€ potroši za plaćanje pristojbi javnog bilježnika, za bankarske usluge ili plaćanje  poreza, u pasivi će i dalje ostati kapital, a u poslovnim  će se knjigama iskazati poslovni događaji, obveze. Tada društvo opet nema uvjete za predavanje izjave. Da društvo u prvoj godini potroši tih  1€, zabilježilo bi poslovni događaj i ne bi imao ostvarene uvjete za davanje Izjave o neaktivnosti.

Pretpostavka je da u sljedećoj poslovnoj godini nema poslovnih događa ja u bilanci te ne bi bilo imovine ni obveza, a poduzetnik bi u takvome slučaju imao mogućnosti podnijeti Izjavu o neaktivnosti. Tada bi imao uvjete za podnošenje Izjave o neaktivnosti jer nema iskazane imovine, obveza niti poslovnih događaja.

Zanimljivo je da ne postoji kazna (propi sana čl. 42. ZOR-a) za nedostavljanje Izjave o neaktivnosti, ali postoji kazna za nedostavljanje financijskih  izvješća za javnu objavu iz čl. 30. (čl. 42. st. 1. t. 33.) i za  nedostavljanje financijskih izvješća za potrebe statistike i druge potrebe iz čl. 32. ZOR-a (čl. 42. st. 1. t. 34.).

IZJAVA O NEAKTIVNOSTI PREMA ZAKONU O POREZU NA DOBIT

Zakon o porezu na dobit predviđa podnošenje porezne prijave (PD obrasca) za svakoga poreznog ob veznika.

No postoje iznimke koje svojim uputama odobrava Središnji ured Porezne uprave. Tako je uputom o    sastavljaju Prijave poreza na dobit za 2015. godinu. (Porezna uprava Središnji ured KLASA: 410-01/16- 01/81; URBROJ: 513-07-21-01/16-1; Zagreb, 14. siječnja 2016.), a koja je u većem dijelu bila primjenjivana i za 2016. godinu prema uputama (KLASA: 410-01/17-01/161; URBROJ: 513-07-21-01/17-1; Zagreb, 22.02.2017) dopuštala mogućnost da određeni poduzetnici ne podnose prijavu poreza na dobitak.

Da ne bi bilo nejasnoća glede obveze dostavljanja porezne prijave (PD  obrasca),  u  nastavku  se  navodi taj dio upute onako kako je napisan, a glasi: Porezni obveznici registrirani u trgovačkom registru koji nakon registracije nisu obavljali poduzetničku djelatnost te nemaju evidentiranog prometa na žiro-računu, niti evidentiranih poslovnih promjena u poslovnim knjigama (osim prometa pri uplati ili unosu temeljnog kapitala), nisu obvezni dostaviti prijavu poreza na dobit za 2015. godinu. U nadležnu ispostavu Porezne uprave prema svom sjedištu dostavljaju samo izjavu da od datuma registracije nisu obavljali poduzetničku djelatnost. Oni porezni obveznici koji tijekom 2015. godine nisu  obavljali poduzetničku djelatnost, ali su je obavljali u  prethodnim godinama obvezno dostavljaju prijavu poreza na dobit za 2015. godinu sa svim prilozima.“

Može se zaključiti da bi izjavu o tome da … nisu obavljali poduzetničku djelatnost, te nemaju evidentiranog prometa na žiro-računu, niti evidentiranih poslovnih promjena u poslovnim knjigama (osim prometa pri uplati ili unosu temeljnog kapital)… mogli dostaviti samo oni porezni obveznici koji nakon upisa u sudski registar (ili drugi odgovarajući registar) nisu:

–             obavljali poduzetničku djelatnosti,

–             nemaju evidentiran promet na žiro-računu (osim onoga o uplati temeljnog kapitala)

–             evidentirali poslovne promjene u poslovnim  knjigama (osim u vezi s unosom temeljnog kapitala).

Ti porezni obveznici ne moraju sastaviti financijska izvješća za potrebe podnošenja porezne prijave i ne moraju podnositi obrazac PD.

Međutim, ti poduzetnici ne moraju dostaviti prijavu poreza na dobitak, ali ako su imali evidentiranu imovinu u poslovnim knjigama, moraju sastaviti financijska izvješća za potrebe statistike i za  javnu objavu.

Takva izjava koja ih oslobađa od podnošenja porezne prijave (PD) ne oslobađa ih od podnošenja financijskih izvješća za potrebe statistike i za javnu objavu u određenim navedenim okolnostima.

Izjava koja se podnosi za svrhe oslobođenja od podnošenja porezne prijave nema neko vremensko ograničenje. Ona se može podnositi sve dotle dok poduzetnik ne počne obavljati djelatnost.

Međutim, kada poduzetnik jednom počne obavljati djelatnost te po toj osnovi jednom podnese pri- javu poreza na dobitak, nema više mogućnosti pod nošenja izjave o neaktivnosti za porezne svrhe. Znači da kada se jednom podnese porezna prijava, mora se podnositi za svaku poslovnu godinu sve dok je porezni obveznik upisan u sudski (ili drugi odgovarajući) registar.

ZAKLJUČAK

Uz sve navedeno nije teško povjerovati da se poduzetnici vrlo često u moru propisa vezanima uz izvještavanje i obvezama vezanim uz izvještavanje izgube, a tome na žalost vrlo često pridonose nejasna ili razna tumačenja od referenta do referenta PU.

Naročito su zbunjujuće neke dvojbe o računovodstvenim kategorijama (od bilance – imovine, obveza, definiranja poslovnog događaja i slično, a isto utječe na obveze koje poduzetnicima iz ti definicija proizlaze.

Ako se gleda ZOR skoro pa i nema oslobođenja od dostavljanja financijskih izvještaja i podnošenja Izjave o neaktivnosti jer je vjerojatnost da se poduzetniku desi da nema poslovnih događaja i da nema iskazane imovine i obveza u poslovnim knjigama skoro pa prije nemogućnost nego mogućnost.

S druge strane, obveznik poreza na dobitak ne mora podnijeti poreznu prijavu samo ako nakon osnivanja upisa u sudski (ili neki drugi registar):

–             nije imao promet na računu (osim uplate temeljnog kapitala)

–             nije obavljao poduzetničku djelatnost i

–             nije imao evidentiranih poslovnih promjena u poslovnim knjigama (osim unosa temeljnog kapitala).

Sve to ga ne oslobađa sastavljanja i predaje financijskih izvješća za potrebe statistike ako u poslovnim knjigama ima evidentiranu imovinu i obveze, a što jest pravilo kod svih poduzetnika s obzirom na to da se društvo osniva imovinom).