Poslodavci su često u situaciji kada radniku s kojim su raskinuli radni odnos (otkaz radnika, otkaz poslodavca, odlazak u mirovinu i sl.) moraju isplatiti naknade na koje pojedinac ima pravo temeljem Zakona o radu, kolektivnog ugovora ili odluke poslodavca, a koje mu nisu bile isplaćene tijekom zaposlenja.
Zakon o porezu na dohodak kaže kako se plaćom smatraju svi primitci koje poslodavac, u novcu ili u naravi, isplaćuje ili daje radniku po osnovi radnog odnosa, a to su:
- plaća koju poslodavac isplaćuje radnicima u svezi sa sadašnjim radom, prijašnjim radom po osnovi prijašnjeg radnog odnosa bez obzira na sadašnji status te osobe (umirovljenik ili neki drugi status) i to ako se radi o plaći za rad koji je obavljen za vrijeme radnog odnosa te možebitne druge isplate na koje je radnik imao pravo u vrijeme toga radnog odnosa, neovisno kada je u toj godini prestao radni odnos, odnosno raskinut ugovor o radu ili budućim radom po osnovi sadašnjeg radnog odnosa;
- primitci po osnovi naknada, potpora, nagrada i drugog, koje poslodavac isplaćuje ili daje radnicima iznad propisanih iznosa;
- naknada članu uprave i/ili izvršnom direktoru koji kao radnik u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi;
- premije osiguranja koje poslodavci plaćaju za svoje radnike po osnovi životnog osiguranja, osiguranja njihove imovine, privatnoga zdravstvenog osiguranja, dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja iznad propisanog iznosa i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja iznad propisanog iznosa;
- svi drugi primitci koje poslodavac isplaćuje ili daje radniku za obavljeni rad po osnovi ugovora o radu ili drugog akta kojim se uređuje radni odnos.
Prilikom isplate tih primitaka, poslodavac je obvezan obračunati doprinose na način propisan za dohodak od nesamostalnog rada te poreze prema propisima koji su na snazi na dan isplate. Kod isplate bivšim radnicima, s obzirom kako je radnikov odnos prestao i poslodavcu više nije vidljiv radnikov obrazac PK na portalu e-Porezna, poslodavac ne koristi radnikov mjesečni osobni odbitak.
Prigodne nagrade (regres, božićnica, jubilarna nagrada i sl.), naknade (dnevnice i ostale nadoknade troškova službenog puta) te potpore (potpora za novorođenče, potpora zbog invalidnosti i sl.) mogu se isplatiti neoporezivo bivšem radniku samo pod uvjetom kako su stečeni za vrijeme trajanja radnog odnosa. Primjerice, poslodavac bi radniku s kojim je raskinuo radni odnos mogao isplatiti neoporezivu jubilarnu nagradu koju je evidentirao u poslovnim knjigama za vrijeme trajanja radnog odnosa, ali ju tada nije isplatio zbog nelikvidnosti.
Ako se poslodavac prilikom raskida radnog odnosa obvezao isplaćivati naknadu za ugovornu zabranu utakmice ili ukoliko postoji obveza isplate naknade štete koja će se isplaćivati u mjesečnim obrocima, takvi primitci se prema propisima o porezu na dohodak oporezuju kao dohodak od nesamostalnog rada, a prema propisima o doprinosima kao drugi dohodak.
Ukoliko je do raskida radnog odnosa došlo zbog smrti radnika, svi neisplaćeni primitci koji pripadaju pokojnom radniku isplatit će se njegovom nasljedniku ili nasljednicima, ovisno o ostavinskoj raspravi. Prema Zakonu o doprinosima, doprinosi se plaćaju u ime i za račun pokojnog radnika, dok je nasljednik obveznik poreza na dohodak te se porez obračunava prema pravilima oporezivanja plaće, ali bez umanjenja porezne osnovice za osobni odbitak. Poslodavac ako nije obvezu doprinosa za zadnji mjesec u osiguranju za pokojnog radnika obračunao i platio na dan isplate plaće ostalim radnicima, obvezan je zadužiti i platiti doprinose iz i na plaću/naknadu plaće najkasnije do zadnjeg dana u mjesecu. U JOPPD obrascu za pokojnog radnika iskazuje se samo osnovica za doprinose i pripadajuće svote doprinosa. Tek prilikom isplate naslijeđene plaće nasljednicima, iskazuje primitak i porez na dohodak, pri čemu doprinosi za mirovinsko osiguranje iskazani na ime ostavitelja, umanjuju poreznu osnovicu nasljednika.
Doprinosi za ostale primitke po osnovi radnog odnosa (npr. naknada za neiskorišteni godišnji odmor, bonus i sl.) ako ih poslodavac isplaćuje nakon smrti radnika, dospijevaju na dan isplate primitka. S obzirom kako se takav primitak u poreznom smislu smatra plaćom, doprinosi se također obračunavaju za ostavitelja, a porez za nasljednika i tako budu iskazani u JOPPD obrascu.
Ukoliko je radnik za vrijeme trajanja radnog odnosa ostvario pravo na neoporezivi primitak (npr. potpora kod neprekidnog bolovanja dužeg od 90 dana), nasljedniku se također taj primitak može isplatiti neoporezivo.
Ako već nije obvezan Kolektivnim ugovorom ili Pravilnikom o radu, poslodavac može donijeti odluku o isplati potpore za slučaj smrti radnika. Pravilnik o porezu na dohodak propisuje da se potpora može isplatiti neoporezivo do 7.500 kn. Potpora se uobičajeno isplaćuje obitelji preminulog radnika (supružniku ili roditeljima) bez čekanja na ostavinsku raspravu. Ukoliko se isplaćuje viši iznos od neoporezivog, tada se razlika iznad neoporezivog iznosa smatra primitkom koji se oporezuje na način propisan za drugi dohodak bez obveze plaćanja doprinosa.
Ako se isplaćuje jednokratna potpora djeci radnika prema čl.8 st.8 Zakona o porezu na dohodak, ukupan iznos je neoporeziv primitak. Međutim, budući kako se naknada određuje po radniku, tj. vezana je za radnika, a ne za člana obitelji kome se isplaćuje, odredba se može shvatiti na način kako se ne može primjerice neoporezivo isplatiti 7.500 kn supruzi i još neograničen iznos djeci. Isto tako, poslodavcu je dana mogućnost neoporezive isplate potpore djetetu preminulog radnika do završetka osnovnoškolskog obrazovanja u iznosu do 1.750 kn mjesečno.
