Bruto i neto plaća u Hrvatskoj ključni su pojmovi kada se govori o zaradi. Da bismo olakšali razumijevanje načina na koji se obračunavaju plaće u Hrvatskoj, pripremili smo vodič na ovu temu u kojemu objašnjavamo osnovne termine obračuna plaća te naglašavamo ono što je važno za razumijevanje procesa i specifičnosti.
Bruto i neto plaća u Hrvatskoj
Šta je bruto plaća?
Bruto plaća ili bruto 1 je iznos koji zaposlenik dogovara sa poslodavcem kao mjesečni iznos plaće. Bruto 1 predstavlja ukupan iznos koji poslodavac isplaćuje zaposleniku, a u njega su uključeni:
- doprinosi za mirovinsko osiguranje koji se plaćaju iz bruto plaće (doprinosi na teret zaposlenika) i
- porez na dohodak.
Taj ugovoreni iznos se upisuje u ugovor o radu jer Zakon o radu propisuje da plaća mora biti ugovorena u bruto iznosu.
Osnovni termini obračuna plaće
Dohodak
Dohodak je iznos koji se dobije nakon što se od bruto plaće oduzmu doprinosi iz plaće tj. doprinosi za mirovinsko osiguranje.
Osobni odbitak
Osobni odbitak se pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak priznaje na temelju porezne kartice i predstavlja neoporezivi dio dohotka. Njegova je svrha smanjiti poreznu osnovicu i time utjecati na veću neto plaću. Osnovni osobni odbitak u 2025. godini iznosi 600,00 eura.
Porezna osnovica
Porezna osnovica je iznos koji se dobije kad se od dohotka oduzme iznos osobnog odbitka i podložan je oporezivanju.
Neto plaća
Neto plaća je iznos koji zaposlenik primi na svoj račun nakon odbitka doprinosa i poreza.
Bruto 2 plaća
Jednostavno objašnjeno, bruto 2 plaća se sastoji od:
- iznosa bruto 1 plaće zaposlenika i
- doprinosa za zdravstveno osiguranje
Bruto 2 predstavlja ukupan trošak poslodavca.
Obavezna izdvajanja
Porez na dohodak
U Hrvatskoj postoje dva porezna razreda:
- porezna osnovica do 5.000,00 eura oporezuje se po nižoj poreznoj stopi, a
- porezna osnovica iznad 5.000,00 eura se oporezuje po višoj poreznoj stopi.
Koliko iznosi niža a koliko viša porezna stopa odlučuje svaka jedinica lokalne samouprave za sebe time da je Zakonom određen raspon nižih i viših poreznih stopa, ovisno o veličini te jedinice lokalne samouprave.
Tako se niža porezna stopa kreće u rasponu od 15% do 23% dok se viša porezna stopa kreće u rasponu od 25% do 33%.
Doprinosi za obvezna osiguranja
- doprinos za mirovinsko osiguranje – plaća se iz bruto plaće, dakle na teret zaposlenika.
- obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (MIO 1);
- obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (MIO 2).
Osobama osiguranim samo u I. stupu obračunava se stopa doprinosa za mirovinsko osiguranje iz njihove plaće u visini 20%. Stopa doprinosa za osiguranike I. i II. stupa za MIO 1 iznosi 15%, a stopa doprinosa za MIO 2 iznosi 5% bruto plaće.
- doprinos za zdravstveno osiguranje (16,5%) plaća poslodavac na bruto iznos.
Specifičnosti obračuna plaće u Hrvatskoj
Kod plaće niže od 1.300,00 eura primjenjuje se umanjenje za obračun doprinosa za MIO1 i to na način:
- ako je bruto plaća do 700,00 eura => osnovica se umanjuje za 300 eura;
- ako je bruto plaća u rasponu od 700,01 do 1.300,00 eura => iznos umanjenja se izračuna koristeći formulu 0,5 x (1.300,00 – ukupan iznos bruto plaće za određeni mjesec).
Osobni odbitak se može koristiti samo jednom u mjesecu. Ako se dogodi da nije u cijelosti iskorišten npr. prilikom isplate plaće, tada se ostatak neiskorištenog osobnog odbitka može koristiti pri sljedećoj isplati u mjesecu ali ne više od zakonski dozvoljenog iznosa.
Mora se voditi računa o najvišoj mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje koja u 2025. godini iznosi 10.788,00 eura. To znači da će to biti osnovica za obračun doprinosa ukoliko je bruto plaća viša od tog iznosa. Ona se primjenjuje samo na plaći ali ne i na ostalim primanjima poput bonusa i nagrada.
Minimalna plaća u Hrvatskoj
Minimalna plaća uređena je Zakonom o minimalnoj plaći, a pod istom se smatra najniži mjesečni iznos bruto plaće koju poslodavac isplaćuje radniku za rad u punom radom vremenu. Visina minimalne plaće za razdoblje od 1.1. do 31.12.2025. utvrđena je u bruto iznosu od 970,00 eura sukladno Uredbi o visini minimalne plaće za 2025. godinu.
Radniku koji radi u nepunom radnom vremenu minimalna plaća se utvrđuje i isplaćuje razmjerno ugovorenom radnom vremenu.
Nije dopušten sporazum poslodavca i radnika o odricanju od prava na isplatu minimalne plaće. Treba znati da se odredbe Zakona o minimalnoj plaći ne odnose na radnika koji je jedini radnik kod poslodavca te istodobno član uprave, izvršni direktor, upravitelj zadruge, likvidator i sl. prema posebnim propisima.
U iznos minimalne plaće ne ubrajaju se povećanja plaće s osnove otežanih uvjeta rada, prekovremenog rada, noćnog rada i rada nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi.
Prosječna bruto i neto plaća u Hrvatskoj
Prosječna bruto i neto plaća u Hrvatskoj pokazuje trendove na tržištu rada. Važna je za planiranje troškova i politiku plaća. U nastavku objašnjavamo što ulazi u izračun i tko je obuhvaćen.
Državni zavod za statistiku je zadužen za razna statistička izvješća pa i ona što se tiče analiza plaća u Hrvatskoj. Podatke prikuplja između ostalog putem JOPPD obrasca koji je zajednički obrazac Porezne uprave i REGOS-a. Putem Obrasca JOPPD prikupljaju se podaci o primicima, te s njima povezanim obračunanim i uplaćenim javnim davanjima po osiguranicima.
Obveznici dostavljanja obrasca JOPPD jesu isplatitelji svih vrsta dohodaka za koje je propisima o porezu na dohodak propisana obveza obračunavanja i plaćanja poreza po odbitku.
Tko je obuhvaćen?
- Zaposleni u pravnim osobama svih oblika vlasništva.
- Tijela državne vlasti i lokalne/područne samouprave.
- Zaposleni s radnim odnosom, bez obzira na ugovorenu satnicu.
Tko nije obuhvaćen?
- Zaposleni u obrtu i slobodnim profesijama.
- Osiguranici poljoprivrednici.
- Njihove isplate nisu uključene u prosjeke.
Glavne komponente bruto i neto plaće u Hrvatskoj
Ukoliko i vas buni pojam bruto i neto plata u Hrvatskoj niste jedini i zbog toga vam u nastavku teksta donosimo glavne komponente ovih pojmova.
Što ulazi u prosječnu neto plaću?
- Isplate za obavljene poslove iz radnog odnosa.
- Naknade za: godišnji odmor, plaćeni dopust, blagdane, neradne dane.
- Bolovanja do 42 dana.
- Odsutnost za stručno obrazovanje i zastoj bez krivnje radnika.
- Primici (naknade/potpore/nagrade) na koje se plaćaju doprinosi i porezi.
Što ulazi u prosječnu bruto plaću?
Sve vrste neto isplata iz radnog odnosa plus:
- doprinosi za mirovinsko osiguranje,
- porez na dohodak,
- (ako postoji) prirez.
U listopadu 2025. je službeno objavljen podatak o prosječnim plaćama za razdoblje siječanj – kolovoz 2025. godine. Na temelju podatka o prosječnoj bruto plaći tog razdoblja i ranije objavljenih koeficijenata, izračunat će se osnovice za obračun doprinosa za obvezna osiguranja u 2026. godini. Također prosječna neto plaća tog razdoblja uzet će se u obzir u kontekstu ovrhe na plaći i primijenit će se u idućoj kalendarskoj godini.
Zaključak
Razumijevanje svih komponenti obračuna plaće može biti složeno, ali je ključno za točnu isplatu plaća i ispunjavanje zakonskih obveza.
Kroz ovaj tekst željeli smo vam olakšati razumijevanje pojmova bruto i neto plaće u Hrvatskoj. Rad s brojnim klijentima i obračun više od 35.000 plaća mjesečno pokazao nam je koliko je razumijevanje ovih pojmova ključno. Kvalitetan obračun plaća, kao i učinkovito upravljanje troškovima rada, počinje upravo od jasnog razlikovanja bruto i neto iznosa. Zakonske promjene u području obračuna plaća i poreza česte su, a mi se trudimo redovito ih pratiti i s vama dijeliti, kako biste uvijek bili u tijeku s najnovijim propisima.
Za više informacija o našim uslugama obračuna plaća i kadrovskog savjetovanja, posjetite našu web stranicu i saznajte kako možemo pomoći vašem poduzeću.
