Razlikujemo različite vrste bolovanja, pa tako su i refundacije tih bolovanja isto različite. Neke odmah terete Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, dok druge prvih 42. kalendarska dana isplaćuje poslodavac (ili 7. dana ako se radi o invalidu rada), a tek nakon toga ima pravo na refundaciju od HZZO-a.
Radnik je dužan poslodavcu u roku od 3 dana od oboljenja dostaviti liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad. Ako radnik to ne učini, poslodavac mu nije obavezan isplatiti plaću.
Prema čl. 51. Zakona, ako radniku istekne ugovor o radu za vrijeme bolovanja on ima pravo na naknadu najviše 30 dana od prestanka radnog odnosa. Isto tako naknade za bolovanje bez obzira tko ih isplaćuje izuzete su od ovrhe.
Naknada plaće za vrijeme bolovanja ne može biti niža od 70% osnovice za naknadu plaće. Najniži mjesečni iznos naknade plaće, za puno radno vrijeme, iznosi 25% proračunske osnovice, odnosno 831,50 kuna. Najviši mjesečni iznos naknade plaće na teret HZZO-a je proračunska osnovica uvećana za 28%, odnosno 4.257,28 kuna.
Kako bi se utvrdilo koji iznos mora obavezno platiti poslodavac potrebno je izraditi prosjek plaće za prethodnih 6 mjeseci (OBRAZAC Potvrda o plaći) prije nego je nastupilo bolovanje.
Kako se obračunava naknada plaće za vrijeme bolovanja na teret HZZO-a?
Ako radnik nema niti jednu isplaćenu plaću unatrag 6 mjeseci tada da bi mogao ostvariti naknadu plaće na teret HZZO-a mora imati radni staž u posljednje dvije godine najmanje 9 mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima. Ako nema dovoljno staža, za izračun bolovanja se uzima iznos od 831,50 kn. Taj iznos se dijeli sa satima mjeseca kada je nastupilo bolovanje, te se ta dobivena satnica množi sa satima bolovanja.
Ako radnika nema svih 6 mjeseci, ali ima prethodno potrebnog staža, potrebno je zatražiti obrazac Potvrda o plaći od bivšeg poslodavca. U slučaju da bivši poslodavac dostavi obrazac, ukoliko ćemo na taj način dobiti punih 6 mjeseci, uzimamo prosjek 6 mjeseci s oba obrasca te ga množimo sa satima bolovanja. S time da pazimo da iznos naknade plaće u vrijeme bolovanja ne prelazi iznos od 4.257,28kn.
Ukoliko nam se dostavi obrazac bivšeg poslodavca, ali i s tim obrascem nemamo punih 6 mjeseci, uzimamo neto iznos najniže mjesečne osnovice za doprinose (bruto iznos za 2021.god 3.488,78kn, neto iznos 2.791,02kn)
Tada iznos od 2.791,02kn dijelimo sa satima mjeseca koji je prethodio bolovanju, te tu osnovicu množimo sa satima bolovanja.
Kada poslodavac traži refundaciju od HZZO-a za isplaćenu plaću mora priložiti sljedeću dokumentaciju:
- Potvrda o plaći (R1)
- Izvješće o bolovanju (doznaka)
- Dokaz o isplaćenoj naknadi (izvod poslovne banke)
- Zahtjev za refundacijom
Valja napomenuti da, ukoliko to poslodavac želi, on može, ako radnik ima veću plaću od maksimalnog iznosa kojeg HZZO refundira, isplatiti puni iznos plaće. Tada razliku plaće mora tretirati kao plaću, te na tu razliku obračunati sve zakonom određene doprinose i poreze.
IZVORI
