Kako bi se primjenjivao način oporezivanja propisan za autorske honorare, nužno je da se radi o isplati naknade fizičkoj osobi za isporučeno autorsko djelo. Pri tome porezni propisi ne određuju koja se djela smatraju autorskim djelima, već upućuju na poseban propis. Poseban propis koji definira što se smatra autorskim djelom je Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima. No, u tom je propisu teško naći odgovore na konkretna pitanja.
Kao što sam naziv Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima govori, taj propis razlikuje autorska prava i srodna prava. Autorsko pravo je pravo autora na njihovim djelima iz književnog, znanstvenog i umjetničkog područja stvaralaštva te ono po svojoj prirodi uvijek pripada fizičkoj osobi koja stvori određeno autorsko djelo. Srodna prava su zakonom određena prava umjetnika izvođača, prava proizvođača fonograma, prava organizacija za radiodifuziju, prava nakladnika i prava proizvođača baza podataka.
Autorsko pravo i autorsko djelo su pravno različiti instituti. Autorsko pravo uključuje imovinsko pravo i moralno pravo. Imovinsko pravo je pravo autora da iskorištava djelo i da na drugog prenese pravo iskorištavanja djela (npr. na izdavača knjige, na organizatora kongresa ili drugog skupa). Moralno pravo je pravo autora da bude priznat i označen kao tvorac djela.
Predmet autorskog prava su autorska djela. Autorsko djelo je definirano kao „originalna intelektualna tvorevina iz književnog, znanstvenog i umjetničkog područja koja ima individualni karakter, bez obzira na način i oblik izražavanja, vrstu, vrijednost i namjenu…“. U Zakonu se ne navodi koje se tvorevine smatraju autorskim djelom, već se primjerice navodi koja se djela osobito smatraju autorskim djelima i to:
- jezična djela (pisana djela, govorna djela, računalni programi);
- glazbena djela, s riječima ili bez, dramska i dramsko-glazbena djela, koreografska i
pantomimska djela; - djela likovne umjetnosti (s područja slikarstva, kiparstva i grafike), bez obzira na materijal od kojega su načinjena te ostala djela likovnih umjetnosti, djela arhitekture;
- djela primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna, fotografska djela i djela proizvedena postupkom sličnim fotografskom, audiovizualna djela (kinematografska djela i djela stvorena na način sličan kinematografskom stvaranju);
- kartografska djela;
- prikazi znanstvene ili tehničke prirode kao što su crteži, planovi skice, tablice i dr.
Autorskim djelima smatraju se i zbirke autorskih djela, podataka ili druge građe koje prema izboru ili rasporedu sadržaja, predstavljaju samostalne tvorevine i kao takve uživaju autorskopravnu zaštitu. Pri tome zaštita prava autora zbirke ne utječe na autorska prava koja postoje na samim djelima, podacima ili građi koja je sadržaj zbirke. Autorskim djelom smatraju se i prijevodi, prilagođavanja, glazbene obrade i druge prerade autorskih djela. Autorskim djelom smatraju se i prijevodi službenih tekstova iz područja zakonodavstva, administracije i sudova, ako nisu napravljeni u svrhu službene objave i ako nisu kao takvi objavljeni.
Dakle, ostaje u svakom konkretnom slučaju procijeniti ima li djelo koje je fizička osoba isporučila obilježje autorskog djela, tj. radi li se o samostalnoj intelektualnoj tvorevini nad kojom autor ima moralno i materijalno pravo iskorištavanja toga djela te pravo da bude označen kao tvorac djela. Ugovor kojim autor drugoj strani daje pravo korištenja njegova djela, mora biti sklopljen u pisanoj formi.
Zakon o porezu na dohodak ništa ne određuje u vezi s prosudbom u slučaju dvojbe je li neko djelo autorsko djelo. U Zakonu o doprinosima, koji je relevantan propis u vezi s oslobođenjem od obveze plaćanja doprinosa na primitke od autorskih honorara, također nema preciznijih odredbi. Zato Pravilnik o doprinosima određuje kako u slučaju dvojbe o tome je li riječ o naknadi za isporučeno autorsko djelo, Porezna uprava može zatražiti tumačenje Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo.
Uvažavajući opisanu zakonsku regulativu, uz krajnji oprez i s puno ograda, mogu se iznijeti sljedeći primjeri:
- prezentacija izrađena na određenu temu je autorsko djelo, neovisno o tome u kojem je obliku sastavljena (PowerPoint, Word dokument, u obliku slikovne izložbe i dr.), predavanje koje nije dio redovnog nastavnog procesa u obrazovnoj instituciji također je autorsko djelo (govorno djelo): npr. predavanja na dodiplomskom studiju ne smatraju se autorskim djelima jer se izvode sukladno verificiranom nastavnom programu, a predavanje na kongresu ili drugom skupu jest autorsko djelo;
- izrada pisanog članka u svrhu objave ili korištenja jest autorsko djelo, moderiranje skupa na kojem drugi sudionici izlažu referatie/predavanja, diskusije – jest autorsko djelo (moderator je u sličnoj pravnoj poziciji kao tvorac zbirke autorskih djela);
- sudjelovanje u aktivnoj diskusiji – može biti autorsko djelo po narudžbi, tj. unaprijed ugovoreno govorno djelo na određenu temu (ugovara se naziv teme koju će govornik u diskusiji obraditi, trajanje teme, naknada i dr.); nije od presudnog značaja to što autor nije naveden kao uvodničar ili referent, ali moraju biti zadovoljeni ostali uvjeti (da bude označen kao autor-govornik i dr.);
- izrada stručnog mišljenja – nema obilježje autorskog djela ukoliko se ne radi o samostalnoj intelektualnoj tvorevini nad kojom autor ima isključivo pravo raspolaganja (tako je npr. Središnji ured Porezne uprave Ministarstva financija izdalo mišljenje prema kojem se nalaz ovlaštenog sudskog vještaka ne može u smislu isplate autorskih honorara smatrati autorskim djelom).
Pri razlikovanju autorskog djela i djela koje nema obilježje autorskog, važno je voditi računa o sljedećem:
- za svako autorsko djelo mora bit sklopljen ugovor u pisanom obliku;
- ugovor mora sadržavati naziv djela koje je predmet ugovaranja;
- iz sadržaja ugovora mora biti nedvojbeno kako se fizička osoba – autor označava kao tvorac djela i da njemu pripadaju autorska prava (samo autor može drugome dati djelo na korištenje);
- korisnik na kojeg autor prenosi pravo korištenja djela mora se obvezati kako će u svim oblicima korištenja djela navesti ime autora (npr. na programu skupa, na plakatu, u časopisu i dr.);
- nema zapreke da se s autorom sklopi ugovor o izvođenju autorskog djela po narudžbi (npr. predavanje na određenu temu).
Naknada je obvezan uglavak ugovora o autorskom djelu. Uz naknadu u novcu, može se ugovoriti da naručitelj/korisnik za autora snosi određene troškove koji su povezani s izvršenjem autorskog djela (npr. plaćanje prijevoza i smještaja u gradu u kojem će autor održati predavanje). Ukoliko se tako ugovori, tada se i plaćanje tih troškova smatra dijelom autorskog honorara.
