Ženska osoba sa laptopom sjedi ispred zgrade, koja infrastrukturom simbolizuje evropske banke.
20. November, 2024

Zlatna godina za evropske banke

U 2024. godini, evropski bankarski sektor bilježi mješavinu rasta i prilagođavanja makroekonomskim promjenama, koje donose niže kamatne stope, ali i određene neizvjesnosti na tržištima eurozone.

Dobit banaka nastavlja da jača, a slovenačke, italijanske, njemačke i španske banke slijede slične ciljeve:

  • stabilan rast prihoda,
  • pažljivu kontrolu troškova
  • i diversifikaciju poslovanja.

U daljem tekstu prenosimo detaljnije informacije za sve zemlje pojedinačno.

Najveće evropske banke – analiza poslovanja

Hrvatska

Banke u Hrvatskoj su u prvoj polovini ove godine poslovale sa dobiti u iznosu od 806,8 miliona eura. To je za 102,9 miliona ili 14,6 odsto više nego u istom periodu prošle godine, pokazuju podaci HNB. Najveću dobit ostvarila Zagrebačka banka sa 257,1 milion eura, što je za 39,8 miliona eura ili 18,3 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

Slovenija

Banke u Sloveniji su u prvih osam mjeseci ove godine ostvarile rekordne rezultate, jer su dobiti porasle za gotovo 19 posto u odnosu na prošlu godinu. A analitičari su posebno optimistični u pogledu nastavka pozitivnih trendova koje je NLB pokazivao tokom cijele godine. On će ove godine isplatiti još jednu dividendu – drugi dio ovogodišnje dividende od 5,5 eura svakom akcionaru, piše SEEbiz.

Rast neto dobiti u slovenačkim bankama dolazi uglavnom od visokih kamatnih marži. Kao i nekamatnih prihoda. Zato što se banke sve više oslanjaju na stabilne izvore prihoda, poput provizija i usluga. Ipak, uprkos ukupnom rastu, banke povećavaju rezervacije za gubitke po kreditima, što ukazuje na oprez u nestabilnom ekonomskom okruženju.

Italija

Banke u Italiji, uključujući UniCredit, Banco BPM i Intesa Sanpaolo, prilagođavaju se očekivanom smanjenju kamatnih stopa od strane Evropske centralne banke (ECB). To bi moglo uticati na njihov neto prihod od kamata u budućnosti. Iako su zadržale relativno stabilne marže u oblasti kreditiranja, analitičari kažu da će se morati još više fokusirati na diversifikaciju prihoda i prilagođavanje troškova.

Njemačka

Njemačka Deutsche Bank je briljirala poboljšanom finansijskom stabilnošću i rastom dobiti. S naglaskom na efikasnost troškova (što je jedan od ključnih faktora) i upravljanje kreditnim rizikom, održava visoku kapitalnu bazu i stabilan povrat kapitala. To banci omogućava ostvarivanje dugoročnih ciljeva, uključujući dostizanje 30 milijardi eura prihoda do 2025. godine.

Španija

U Španiji je Banco Santander nadmašio očekivanja u trećem tromjesečju. Naime, uspjeo je da poveća neto dobit za 12 posto, i to uprkos nižim neto prihodima od kamata zbog pada kamatnih stopa. Tome su doprinijele niže rezervacije za kreditne gubitke i optimizacija troškova, što posebno jača domaće tržište. Banka ostaje stabilna uz snažnu dobit i nastavlja vraćati kapital akcionarima kroz dividende.

Investitori koji žele iskoristiti prilike u evropskim bankama mogu to učiniti putem BNK ETF-a, koji prati indeks STOXX Banks. ETF fondovi omogućavaju ulaganje uz niže troškove upravljanja u odnosu na uzajamne fondove, a često ostvaruju veće prinose. ETF-ovi su likvidniji. Njima se trguje na berzi putem računa za trgovanje, a dostupni su i kroz štedne proizvode i usluge, kao što je individualno upravljanje imovinom (IUP). To omogućava investitorima bržu prilagodbu tržišnim uslovima i lakše upravljanje pozicijama.

Zaključak

Evropske banke sve su svjesnije važnosti održavanja stabilnosti. Uz sve veći oprez u pogledu ekonomskih rizika, evropske banke povećavaju rezervacije za kreditne gubitke i diversifikuju prihode. I to sa većim naglaskom na provizije, savjetodavne i investicione usluge. Italijanske banke, na primjer, održavaju stabilne marže i očekivani povrat kapitala uprkos nižim kamatama. Dok njemačke i španske banke takođe optimizuju troškove i traže prilike za rast na ključnim tržištima, što pomaže u poboljšanju finansijskog zdravlja i smanjenju razlika u vrednovanju u odnosu na evropske konkurente.

Izvor: biznis.ba