Jačanje privatnog sektora može se posmatrati kao jedan od ključnih faktora za ubrzanje ekonomskog rasta Crne Gore. Prema relevantnim izvještajima, ovdje se turizam i održive investicije posebno ističu kao oblasti koje imaju najveći potencijal za otvaranje novih radnih mjesta. Zato, u daljem tekstu, pročitajte koji su to podsticaji za unapređenje ovih sektora i kako mogu doprineti razvoju tržišta.
Svjetska banka upozorava – da li je Zapadni Balkan spreman?
U današnjoj brzomijenjajućoj globalnoj ekonomiji, čini se da je malo pitanja važnijih od otvaranja radnih mjesta. S tim u vezi, a prema izvještaju Grupe Svjetske banke pod nazivom “Radna mjesta: Put ka prosperitetu”, očekuje se da će u narednoj deceniji više od milijardu mladih ljudi stupiti na tržište rada u zemljama u razvoju. Dok trenutne prognoze pokazuju da će se u tom periodu stvoriti mnogo manje radnih mjesta. Svega oko 420 miliona.
Kako Marselo Kasteljanos, viši regionalni menadžer IFC-a* za Jugoistočnu Evropu, navodi u svom autorskom tekstu za NIN Reviju Diplomacy, ako se ovaj jaz ne riješi može doći do:
- produbljenja nejednakosti,
- podsticanja neregularne migracije,
- proširenja neformalnog sektora i
- povećanja nestabilnosti u već ranjivim regionima.
Na Zapadnom Balkanu, otvaranje radnih mjesta predstavlja i razvojnu potrebu i stratešku priliku. Region je u posljednjim godinama ostvario značajan napredak, uključujući poboljšanu makroekonomsku stabilnost, bliže usklađivanje sa standardima EU i rastuće interesovanje investitora. Međutim, nezaposlenost mladih je i dalje visoka, stopa emigracije raste, a mnogo preduzetnika suočava se s preprekama koje im otežavaju širenje poslovanja i zapošljavanje većeg broja radnika. I to neki od najperspektivnijih.
U tom kontekstu, jačanje privatnog sektora postaje ključni mehanizam za prevazilaženje tih izazova i otključavanje punog potencijala tržišta rada.
Jačanje privatnog sektora polazi od malih i srednjih preduzeća
U samom središtu ekonomskog potencijala regiona nalaze se mala i srednja preduzeća (MSP). Ova preduzeća čine više od 99% svih registrovanih firmi i generišu oko tri četvrtine ukupnih radnih mjesta u privatnom sektoru širom Zapadnog Balkana. Na primjer, u BiH čak 98,2% kompanija spada u kategoriju MSP. I pored relativno visoke stope nezaposlenosti (oko 12,5%), profili i vještine nezaposlenih ne odgovaraju zahtjevima otvorenih radnih mjesta u toj zemlji. Ipak, potencijal MSP-a da rastu i otvaraju nova radna mjesta često je ograničen i zbog složene regulative, neadekvatne infrastrukture i ograničenog pristupa finansiranju, prenosi NIN.
U Sjevernoj Makedoniji, pak, samo 37% malih preduzeća izjavljuje da ima bankarski kredit – što je jedna od najnižih stopa u regionu – uprkos rastućoj potražnji za poslovnim finansiranjem. S druge strane, u Crnoj Gori visok nivo neformalne ekonomije i ograničena dostupnost alternativnih izvora finansiranja i dalje ometaju preduzetničku aktivnost.
MSP se u Crnoj Gori suočavaju s neefikasnostima u poreskom sistemu i institucionalnom nadzoru, što može dovesti do posledica. Ali rešenje postoji. Detaljnije o tome pročitajte u nastavku.
Ukoliko vam je potrebno finansijsko savjetovanje, naš tim vam stoji na raspolaganju – javite nam se slobodno. Unija ETL je međunarodna kompanija sa kancelarijama u šest zemalja Zapadnog Balkana i upravo zato razumijemo specifičnosti svakog od tih tržišta. Možemo vam pomoći u dobijanju kredita od pouzdanih banaka ili pronalaženju alternativnih izvora finansiranja. Pošaljite nam upit već danas klikom na dugme ispod.
Stvaranje podsticajnog okruženja za jačanje privatnog sektora
Razvoj uspješnih MSP i jačanje privatnog sektora zahtijeva više od pukog obezbjeđivanja kreditnih linija. Neophodno je izgraditi podsticajno okruženje u kojem preduzeća svih veličina mogu efikasno poslovati, a to podrazumijeva:
- pojednostavljivanje regulatornih procedura,
- modernizaciju poreskih sistema,
- ulaganje u digitalnu infrastrukturu,
- kao i unapređenje logističkih i energetskih mreža.
Takođe, potrebno je omogućiti/proširiti pristup finansiranju putem raznovrsnih kanala – od vlasničkih ulaganja i fondova rizičnog kapitala do digitalnog finansiranja kroz lanac snabdijevanja i mehanizama za raspodjelu rizika koji omogućavaju kreditiranje nedovoljno zastupljenih segmenata.
Reforma državnih preduzeća
Produktivnost u regionu opala je nakon globalne finansijske krize, pri čemu su samo Albanija i BiH uspjele da održe nivo iz perioda prije. Mnoge zemlje i dalje se suočavaju s problemom preobimnih državnih preduzeća (DP). Ona potiskuju privatne investicije i često posluju s gubicima ili u sektorima s visokim emisijama, a iako ista obezbjeđuju zaposlenje, preusmjeravanje resursa ka jačanju privatnog sektora moglo bi dovesti do kvalitetnijih poslova. Odnosno, produktivnijih i održivijih.
Jačanje finansijskih tržišta
Kao što je već pomenuto, jačanje finansijskih tržišta je od krucijalnog značaja. Preduzeća u jadranskom regionu još uvijek se u velikoj mjeri oslanjaju na tradicionalno bankarsko kreditiranje, uz ograničen pristup tržištima kapitala ili nebankarskim finansijskim uslugama. Produbljivanje lokalnih tržišta kapitala – kao što je u toku u Srbiji kroz Program zajedničkih tržišta kapitala (J-CAP)* ključno je za diverzifikaciju izvora finansiranja i omogućavanje dugoročnih investicija u širenje poslovanja, inovacije i zapošljavanje.
Digitalna i zelena tranzicija
Digitalizacija je još jedno područje sa ogromnim potencijalom. Pandemija COVID-19 dodatno je istakla važnost digitalnih alata za otpornost i konkurentnost. Nažalost, Zapadni Balkan i dalje zaostaje u usvajanju digitalnih rješenja, što je posljedica infrastrukturnih nedostataka i manjka digitalnih vještina. Visoke carine na opremu iz oblasti IKT-a, ograničena primjena e-uprave i zastarjeli propisi o javnim nabavkama dodatno usporavaju napredak. Rješavanje ovih izazova ne bi samo otvorilo nova tržišta za MSP, već bi doprinelo elektronskom učenju, e-trgovini i radu na daljinu.
Ukoliko želite da unaprijedite svoje poslovne softvere, nudimo vam sveobuhvatna IT rješenja prilagođena vašim specifičnim potrebama.
A što se tiče održive tranzicije, treba pomenuti da ona jeste jedinstvena prilika za otvaranje novih radnih mjesta, uz istovremeno rješavanje klimatskih i energetskih izazova. Zemlje širom sveta suočavaju se sa sve većim ekološkim rizicima – sušama, poplavama i energetskom nesigurnošću – ali ZB posjeduje i neiskorišćeni potencijal u oblasti obnovljivih izvora energije, zelene gradnje i održive poljoprivrede. Iskorišćavanje ovih prilika podrazumevaće značajna ulaganja u inovacije, infrastrukturu i poslovne modele.
Zaključak – Jačanje privatnog sektora i iskorišćavanje punog potencijala regiona
Na kraju, možemo zaključiti da Crna Gora ima snažan potencijal za korišćenje turizma i zelenih ili plavih investicija kao pokretača zapošljavanja. Privatni sektor ima značajnu ulogu u ekonomiji zemlje, ali neformalna ekonomija i regulatorna fragmentacija umanjuju konkurentnost. Kako bi se to prevazišlo, treba pronaći prilike za podršku razvoju i jačanje privatnog sektora u našoj državi.
Neka od potencijalnih rješenja su sljedeća:
- Kombinovano finansiranje (blended finance) i partnerstva između javnog i privatnog sektora (PPP)
- Ulaganja u turizam, energetsku efikasnost i zelenu gradnju – sektore koji imaju veliki potencijal za otvaranje novih radnih mjesta
- Unapređenje regulatornog okvira sa akcentom na smanjenje rizika za privatni sektor i obezbjeđivanje ravnopravnih uslova za sve učesnike na tržištu i dr.
Zapadni Balkan se u ovom momentu nalazi na prelomnoj tački. Uz prave reforme i ciljana ulaganja, region može pretvoriti demografski izazov u demografsku prednost. U središtu te transformacije mora biti stvaranje više i kvalitetnijih radnih mjesta. Oslobađanjem punog potencijala privatnog sektora, region može trasirati put ka inkluzivnijoj i dinamičnijoj ekonomiji.
*IFC – međunarodna finansijska institucija, članica Grupacije Svjetske banke
*Zajednički program tržišta kapitala (J-CAP) – program kojim se pruža tehnička pomoć zemljama za razvoj finansijskih tržišta
Za više ovakvih tekstova, posjetite našu stranicu Vijesti.
Izvor: Bankar.me
