6. Novembra, 2020

Usvojen novi Zakon o zaštiti na radu FBiH

Na sjednici Doma naroda koja je održana 1. oktobra 2020.  godine usvojen je novi Zakon o zaštiti na radu FBiH. Zakon će na snagu stupiti 7. novembra 2020. godine a objavljen je u Službenim novinama FBiH 79/20.

Riječ je o reformskom zakonu koji je usklađen sa međunarodnim dokumentima odnosno samom direktivom.

O potrebi donošenja novog Zakona o zaštiti na radu najbolje govori činjenica da je važeći Zakon, donesen prije 30 godina, a da su podzakonski propisi iz ove oblasti još i stariji.

Novi Zakon o zaštiti na radu zasnovan je na istim načelima kao i moderni zakoni iz ove oblasti koji su u primjeni i u drugim zemljama regiona, te je usklađen sa odgovarajućim međunarodnim dokumentima, odnosno konvencijama Međunarodne organizacije rada i propisima Europske unije.

Pitanje zaštite na radu danas je posebno aktuelno zbog novonastale situacije usljed pojave pandemije izazvane širenjem koronavirusa. Upravo su radna mjesta i radna okolina detektovani kao izvori zaraze, zbog čega je od izuzetne važnosti da se primjenom načela prevencije, uz procjenu rizika na svakom radnom mjestu utvrde i primjene odgovarajuće mjere zaštite na radu koje će rezultirati i sprječavanjem zaraze koronavirusa na radnom mjestu.

Ovim zakonom propisano je: koja lica imaju pravo na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu, način primjene ovog zakona na pripadnike oružanih snaga i policije, utvrđeno je formiranje vijeća za zaštitu na radu – kao tijelo za praćenje primjene ovog zakona, propisani su opšti zahtjevi za sigurne i zdrave uslove rada, obaveze poslodavaca, organizovanje i provođenje zaštite na radu i načela u provođenju mjera zaštite na radu, obaveze i prava radnika, obavještavanja i savjetovanja sa radnicima i njihovim predstavnicima, zdravstveni nadzor, izvještavanje o nesrećama, povredama na radu i profesionalnim oboljenjima, osnovni pojmovi zaštite na radu, zakonska regulativa primjene zaštite na radu kod poslodavaca, izrada procjene ugroženosti radnih mjesta sa posebnim uslovima rada, metodologija izrada elaborata zaštite na radu, periodična ispitivanja alata, sredstava rada, radnih i pomoćnih prostorija, ovlaštene organizacije za zaštitu na radu, posebna sigurnost i zaštita na radu, te inspekcijski nadzor i kaznene odredbe.

Osnovno načelo u provođenju ovog zakona je načelo prevencije koje, između ostalog, podrazumijeva procjenu rizika, izbjegavanje rizika, sprječavanje rizika, otklanjanje rizika na njihovom izvoru, te prilagođavanje rada i mjesta rada radniku, kao i izbora tehnološkog postupka da bi se izbjegla jednoličnost u radu u cilju smanjenja njihovog uticaja na zdravlje radnika. Dakle, fokus ovog zakona je na provođenju prevencije, odnosno preduzimanju preventivnih mjera u svakoj fazi rada kod poslodavca, čiji je cilj sprječavanje ili smanjenje rizika na radu.

Ovim zakonom predviđeni su novi instituti čijom primjenom će se unaprijediti oblast zaštite na radu u Federaciji Bosne i Hercegovine. Naime, predviđeno je formiranje „Vijeća za zaštitu na radu“, kojeg će činiti predstavnici Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, predstavnici udruženja poslodavaca, sindikata i istaknuti stručnjaci za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu. Vijeće za zaštitu na radu će pratiti, analizirati i ocjenjivati sistem i politiku zaštite na radu, te pratiti učinke primjene ovoga zakona i o istim obavještavati Vladu Federacije Bosne i Hercegovine.

Nadalje, predviđen je institut procjene rizika na radnim mjestima i mjestima rada u radnoj okolini kod svih poslodavaca. Procjena rizika predstavlja sistematsko evidentiranje i procjenu svih faktora u procesu rada koji se odnose na moguće vrste štetnosti i opasnosti na radnim mjestima, koje mogu izazvati rizik od nastanka povreda, profesionalnih oboljenja ili oštećenja zdravlja radnika. Akt o procjeni rizika će predstavljati osnov za izradu internog akta o zaštiti na radu kod poslodavca.

Također, predviđen je institut „radnika za zaštitu na radu“ kod onih poslodavaca kod kojih postoje poslovi sa povećanim rizikom. S tim u vezi, utvrđeni su poslovi, obaveze i odgovornosti radnika za zaštitu na radu.

Pored toga, utvrđen je i „institut povjerenika za zaštitu na radu“, kao predstavnika radnika sa posebnim pravima u kontekstu provođenja poslova zaštite na radu kod poslodavca.

Važnu ulogu u provođenju ovog zakona imat će i ovlaštene organizacije za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu, koje će navedene poslove obavljati na osnovu dozvole koju će izdavati Federalno ministarstvo rada i socijalne politike.

Također, propisan je i zdravstveni nadzor, odnosno poslovi specifične zdravstvene zaštite radnika. U kontekstu navedenog, propisano je da poslodavac posebno osigurava od rizika nesreće i povrede na radu radnike koji obavljaju poslove sa povećanim rizikom, utvrđene internim aktom o zaštiti na radu, radi obezbjeđenja naknade štete, u skladu sa zakonom.

Predviđeno je da će se odredbe ovog zakona primjenjivati i na pripadnike oružanih snaga i policijske službenike, do donošenja posebnih propisa, osim u slučaju ukoliko su odredbe ovog zakona u suprotnosti sa propisima koji regulišu službu u oružanim snagama i policiji.

Kada je u pitanju određena tehnička dokumentacija, propisano je da poslodavac ne može staviti u promet ili upotrebu sredstva za rad ili opasne materije ukoliko ne pribavi uputstva za sigurnu upotrebu i rukovanje.

Predviđeno je da inspekcijski nadzor nad izvršavanjem ovog zakona vrše nadležne inspekcije. U tom smislu, propisano je postupanje nadležnih inspektora, kao i kaznene odredbe za slučaj neizvršavanja obaveza u skladu sa ovim zakonom.

O ovom zakonu postignut je visok stepen saglasnosti svih uključenih aktera, te njegovo usvajanje predstavlja nastavak reforme radnog zakonodavstva u Federaciji Bosne i Hercegovine. U cilju popune implementacije zakona donijeće se veći broj provedbenih akata. Također, i poslodavci su dužni u roku od 12 mjeseci donijeti odgovarajuće podzakonske akte.

Primjena ovog zakona će generalno unaprijediti oblast zaštite na radu u Federaciji Bosne i Hercegovine, te konkretno doprinijeti sprječavanju nastanka povreda na radu i profesionalnih oboljenja na svakom radnom mjestu. Na taj način će se i dodatno doprinijeti ostvarivanju cilja ovog zakona, a koji predstavlja osiguranje takvih uslova na radu kojima se u najvećoj mogućoj mjeri smanjuju rizici na radu i optimalnih uslova koji stvaraju pretpostavku za puno fizičko, psihičko i socijalno blagostanje radnika.

 

Izvor: Federalno ministarstvo rada i socijalne politike