Predbilansne radnje za godišnji obračun za 2022. godinu
27. Decembra, 2022

Predbilansne radnje za godišnji obračun za 2022. godinu

Specifičnost godišnjeg obračuna za 2022. godinu u odnosu na ranije godine proizilazi iz novih obrazaca finansijskih izvještaja za 2022. godinu koji su posljedica novog kontnog okvira koji je propisan u Službenim novinama FBiH broj 81/21 od 11.10.2021. i koji se primjenuje od 01.01.2022. godine. U skladu sa time, pravna lica su bila dužna uskladiti stari kontni plan sa novim kontnim planom i izvršiti odgovarajuća preknjižavanja sa stanjem na dan 01.01.2022. kako bi se stekli uslovi za unos početnih stanja u nove obrasce.

Što se tiče ostalih uobičajenih predbilansnih radnji, one obuhvataju niz aktivnosti, te postupaka koji imaju zadatak da se na određeni način izvrši provjera svega onoga što je tokom godine evidentirano u glavnoj knjizi i u pomoćnim knjigama, kao i u ostalim evidencijama pravnog lica. Osnovni cilj vršenja ovih radnji jeste da finansijski izvještaji pruže tačne i potpune podatke o stanju sredstava i izvora sredstava za izvještajni period, prihodima i rashodima, te da izvještaji budu sačinjeni u skladu sa MRS/MSFI i Zakonom o računovodstvu i reviziji.

Predbilansne radnje treba da obuhvate, najmanje, sljedeće aktivnosti:

  • Kontrolu pojedinih knjiženja i usaglašenost pojedinih konta, odnosno grupe konta,
  • Sravnjenje glavne knjige sa pomoćnim knjigama,
  • Usaglašavanje stanja prelaznih konta,
  • Analiza i, po potrebi, otpis spornih potraživanja,
  • Sravnjenje glavne knjige s ostalom analitičkom evidencijom,
  • Popis imovine i procjenu vrijednosti pojedinih sredstava,
  • Popis izvora sredstava,
  • Iskazivanje i knjiženje razlika utvrđenih popisom,
  • Provjeru obračuna poreza i doprinosa po osnovu koristi, dodatnih primanja, po osnovu isplata za autorske honorare, ugovore o djelu, nadzornim i/ili upravnim odborima, komisijama i sl.,
  • Provjeru knjiženja prihoda i rashoda koji se odnose na izvještajni period.

Obaveza vršenja popisa

Pravno lice dužno je da na početku poslovanja, kao i najmanje jednom  godišnje sa stanjem na dan kada se završava poslovna godina ili neki drugi obračunski period, određen u skladu sa zakonom, izvrši popis imovine i obaveza sa ciljem da se utvrdi njihovo stvarno stanje, te da se u poslovnim knjigama izvrši usklađivanje knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem (Član 21., stav 1. ZoRR FBiH, Sl. novine 15/21).

Osnovni ciljevi popisa:

  • utvrđivanje stvarnog stanja imovine i obaveza,
  • utvrđivanje fizičkih i vrijednosnih odstupanja između knjigovodstvenog i stvarnog stanja,
  • detaljna analiza uzroka utvrđenih odstupanja,
  • predlaganje postupaka i procedura usaglašavanja knjigovodstvenog sa stvarnim stanjem,
  • izbor i provođenje odabranih procedura usaglašavanja,
  • kontrola rada lica kojima je povjereno rukovanje određenim vrstama imovine i obaveza.

Predmet godišnjeg popisa jeste cjelokupna imovina pravnog lica, kao i obaveze, sa stanjem na dan 31.12.2022. godine.

Internim općim aktom i Odlukom o popisu utvrđuje se postupak provođenja popisa imovine i obaveza (određivanje komisije, način i rokovi popisa, način usklađivanja knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem). Za provođenje popisa imovine i obaveza u pravnom licu formiraju se komisije za popis, pri čemu treba voditi računa da lica koja su materijalno ili finansijski zadužena za sredstva koja se popisuju i njihovi neposredni rukovodioci ne mogu biti određeni u komisiju za popis tih sredstava.

Po završetku popisnih aktivnosti, popisa popisna komisija sastavlja izvještaj o obavljenom popisu, utvrđuje viškove i manjkove i dostavlja ga na razmatranje tijelu nadležnom za razmatranje rezultata popisa za odlučivanje o popisu, u roku utvrđenom internim općim aktom, odnosno odlukom o popisu, a najkasnije 45 dana od dana isteka poslovne godine.

Specifičnost kod popisa obaveza i potraživanja

Specifičnost kod popisa obaveza i potraživanja u odnosu na druge popise u pravnom subjektu ogleda se u tome što se obaveze i potraživanja popisuju na osnovu evidencije u knjigovodstvu uz provjeru iskazanih stanja. Provjera se vrši na osnovu isprava o knjiženju (ulazne i izlazne fakture, razna knjižna zaduženja ili odobrenja i sl.)

Imenovana komisija za popis treba u svome izvještaju posebno da iskaže:

  • sumnjiva potraživanja,
  • potraživanja za koja se ne može sa sigurnošću procijeniti naplata, te
  • zastarjela potraživanja.

Konfirmacije

Prema Zakonu o računovodstvu i reviziji FBiH, pravna lica su dužna da prije sastavljanja finansijskih izvještaja, usaglase međusobna potraživanja i obaveze (na dan 31.12.), putem konfirmacije stanja. Povjerilac je dužan da prije sastavljanja finansijskih izvještaja dostavi dužniku spisak neplaćenih računa. Primalac konfirmacije je dužan pošiljaocu odgovoriti na konfirmaciju u roku od osam dana.

Vrijednosno usklađivanje imovine

Vrijednosno usklađivanje sredstava predstavlja postupak usklađivanja knjigovodstvene vrijednosti sredstava na njenu procijenjenu tržišnu vrijednost ili njenu neto nadoknadivu vrijednost kako bi se postigla fer prezentacija imovine. U MRS-u 36 propisani su pokazatelji koji mogu ukazati na to da je vrijednost sredstava umanjena.

Što se tiče zaliha, u skladu sa tačkom 9. MRS-a 2, one se vrednuju po trošku ili po neto prodajnoj vrijednosti, ovisno o tome šta je niže. Vrijednost zaliha može se umanjiti radi mnogih faktora, a najčešći su oštećenje zaliha, zastarjelost, gubitak na kvalitetu, nemogućnost pokrivanja troškova zaliha njihovom prodajom.

Povećanje vrijednosti stalnih sredstava – revalorizacija

Revalorizacija se javlja kada se fer vrijednost revalorizirane imovine znatno razlikuje od njezine knjigovodstvene vrijednosti. Učestalost revaloriziranja zavisi od promjena fer vrijednosti stavki nekretnina, postrojenja i opreme koje se revaloriziraju (neke stavke se revaloriziraju godišnje, a neke svake treće ili pete godine).

Rezervisanja

Rezervisanje je obaveza neizvjesnog vremena ili iznosa. Osnovni cilj rezervisanja je da se obračunskim razdobljima dodijele svi prihodi i rashodi koji su u njima nastali, bez obzira na to da li su prihodi naplaćeni odnosno rashodi plaćeni. Iz tog ra­zloga treba izvršiti rezervisanje u razdoblju ostvarivanja prihoda, iako će stvarni izdatak po osnovu tih prihoda nastati u nekom budućem razdoblju