Pošaljite nam upit
prema Zakonu o porezu na dobit
28. Oktobra, 2024

Istanjena kapitalizacija prema Zakonu o porezu na dobit FBiH

Obveznik poreza na dobit u FBiH u svom poreskom bilansu treba korigovati rashode kamata na zajmove od povezanih lica, prvo prema istanjenoj kapitalizaciji, zatim prema transfernim cijenama. Istanjena kapitalizacija znači da je udio osnovnog kapitala znatno manji od obaveza, pa se poslovanje više finansira pozajmljenim nego vlastitim sredstvima. Ovakva struktura se uspostavlja iz finansijskih i poreznih razloga.

Finansijski razlozi leže u efektu finansijske poluge, gde pozajmljeni kapital, kada je profitna stopa viša od troška kapitala, povećava rentabilnost. Sa poreznog aspekta, kamate na pozajmljeni kapital priznaju se kao trošak, čime se smanjuje porezna osnovica. Zato prema Zakonu o porezu na dobit ograničavaju visinu priznatih rashoda kamata na zajmove od povezanih lica.

Zakonodavni okvir

Prema članu 18. Zakona o porezu na dobit Federacije Bosne i Hercegovine, priznavanje troškova kamata na zajmove od povezanih lica je ograničeno. Član propisuje da, ako odnos ukupnih obaveza iz finansijskih ugovora i upisanog kapitala prelazi 4:1, rashodi pripisani prekoračenju tog odnosa nisu porezno priznati.

Porezno nepriznati rashodi se ne prenose u naredni porezni period, a ovaj obračun istanjene kapitalizacije ne važi za banke, lizing i osiguravajuća društva.

Prema članu 40. Pravilnika o primjeni Zakona i porezu na dobit FBiH propisuje da se za izračun obaveza i kapitala koristi stanje na 31. decembar ili prvi dan mjeseca korištenja sredstava. Ukoliko tokom poreznog perioda dođe do promjena u stanju obaveza ili kapitala, utvrđuje se prosječno stanje obaveza ili kapitala.

Prosječno dnevno stanje zajmova od povezanih lica dobija se sabiranjem dnevnog stanja duga i deljenjem sa brojem dana u poreznom periodu (obično 365 dana). Ovaj izračun omogućava precizno utvrđivanje prosječnog stanja duga koje se koristi za određivanje porezno priznatih i nepriznatih rashoda kamata.

Primjeri

Primjer 1: Postojanje istanjene kapitalizacije (omjer manji od 1)

1Upisani i uplaćeni kapital (prosječno stanje)2.000,00
2Stanje duga – prosječno stanje30.000,00
3Četvorostruka vrijednost kapitala (4 x 1)8.000,00
4Odnos vrijednosti četvorostrukog kapitala i prosječnog zajma (3 : 2)0,266666667
5Iznos obračunate kamate na zajam1.000,00
6Iznos kamate koji je porezno priznat (5 x 4)266,67
7Iznos kamate koji je porezno nepriznat (5 – 6)733,33

Primjer 2: Nepostojanje istanjene kapitalizacije (omjer veći od 1)

1Upisani i uplaćeni kapital (prosječno stanje)10.000,00
2Stanje duga – prosječno stanje30.000,00
3Četvorostruka vrijednost kapitala (4 x 1)40.000,00
4Odnos vrijednosti četvorostrukog kapitala i prosječnog zajma (3 : 2)1,333333333
5Iznos obračunate kamate na zajam1.000,00
6Iznos kamate koji je porezno priznat (5 x 4)1.000,00
7Iznos kamate koji je porezno nepriznat (5 – 6)0,00

Zaključak

Glavni cilj zakonodavca prilikom propisivanja ograničenja za priznavanje troškova kamata je sprječavanje porezno motivisane istanjene kapitalizacije. Ove odredbe onemogućavaju preduzećima da smanjuju poreznu osnovicu preko visokih iznosa duga prema povezanim licima. Ova pravila osiguravaju pravedniji porezni sistem i smanjuju mogućnost poreznih evazija.

Za više informacija budite slobodni da nas kontaktirate.