U savremenom poslovnom svijetu, poslodavci prepoznaju da je zadržavanje i motiviranje kvalitetnih zaposlenika ključno za uspjeh njihovih organizacija. Kako bi osigurali zadovoljstvo i blagostanje zaposlenika, poslodavci ne samo da nude atraktivne benefite već i pružaju finansijsku podršku putem isplata različitih neoporezivih naknada, pored redovne plaće za obavljeni rad.
U ovom tekstu, fokusirat ćemo se na nabrajanje i razmatranje različitih neoporezivih isplata zaposlenicima u skladu s Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dohodak u Federaciji Bosne i Hercegovine. Istaknut ćemo različite vrste isplata, kao i uvjete i ograničenja pod kojima se ovi benefiti/naknade mogu koristiti, kako bismo poslodavcima i zaposlenicima pružili jasno razumijevanje prednosti i mogućnosti u vezi s neoporezivim isplatama.
U skladu sa članom 20. Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dohodak (“Sl. novine FBiH”, br. 48/2021, 77/2021, 20/2022, 57/2022 i 5/2023), prihodi koji ne ulaze u dohodak od nesamostalne djelatnosti su:
- Naknade troškova službenog putovanja i naknade za rad na terenu
- Naknade ostalih troškova zaposlenicima i
- Novčane pomoći zaposlenicima
Naknade troškova službenog putovanja i naknade za rad na terenu
Naknade troškova službenog putovanja obuhvataju: neoporezivi iznos naknade za smještaj, ishranu, prijevozne i druge troškove utvrđene Uredbom o naknadama troškova za službena putovanja (“Službene novine Federacije BiH”, br. 44/16, 50/16 i 31/23) koja važi za budžetske korisnike, kao i za druge porezne obveznike.
Naknade se smatraju neoporezivim prihodom poreznog obveznika ako su isplaćene fizičkom licu koje kod isplatioca ima status zaposlenika i ako su utvrđene po kriterijima i isplaćene pod uvjetima, na način i najviše do iznosa propisanih u skladu sa Uredbom o naknadama troškova za službena putovanja (“Službene novine Federacije BiH”, br. 44/16, 50/16 i 31/23).
Naknada za rad na terenu (terenski dodatak) se isplaćuje zaposleniku pod uslovom da se rad obavlja van mjesta zaposlenja i da traje duže od 30 dana neprekidno u iznosima od:
a) 20% od iznosa propisane dnevnice, ako su na terenu osigurani smještaj i ishrana od strane poslodavca,
b) do 70% iznosa propisane dnevnice, ako je na terenu osigurana samo ishrana,
c) do visine propisane dnevnice ako je na terenu zaposleniku osiguran samo smještaj.
Naknade ostalih troškova zaposlenicima
Kada govorimo o naknadama ostalih troškova zaposlenicima, prvenstveno mislimo na mogućnost sljedećih isplata:
- Troškovi prijevoza – Naknada troškova prijevoza na posao i sa posla priznaje se u visini koštanja cijene karte gradskog, prigradskog ili međugradskog prijevoza, a u slučaju korištenja vlastitog automobila saglasno internim aktima u visini od 15% od cijene 1l benzina po pređenom kilometru na odobrenoj relaciji od mjesta stanovanja do mjesta rada, a najviše do iznosa cijene jedne i po mjesečne karte u javnom saobraćaju na odobrenoj relaciji.
- Naknada za ishranu u toku rada – Naknada za ishranu u toku rada (topli obrok) neoporeziva je ako se isplaćuje u visini do 1% od prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, za svaki dan proveden na radu. Negdje je kod Poslodavaca još uvijek ostala praksa da isplaćuju fiksno 8 KM po danu, a što je ostalo iz vremena kada je prosječna neto plaća u FBiH iznosila 800 KM. Ukoliko poslodavci odluče isplaćivati maksimalni neoporezivi iznos toplog obroka po danu, to u ovom periodu iznosi cca. 12,5 KM po danu što je značajna razlika u odnosu na ustaljenih 8 KM po danu.
- Regres – neoporeziv je u visini do 50% od prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji u posljednja tri mjeseca prije isplate. Uslov koji treba poštovati jeste da je zaposlenik koristio godišnji odmor za godinu za koju se regres isplaćuje.
- Otpremnina – slučaju otkaza ugovora o radu, shodno članu 10. stav (4), tačka 6) Zakona, ne podliježe obavezi plaćanja poreza na dohodak ukoliko je isplaćena zaposleniku do iznosa koji čini 70% prosječne mjesečne plaće u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca – isplatioca otpremnine. U slučaju odlaska zaposlenika u penziju, otpremnina se priznaje u visini šest neto plaća zaposlenika koje su mu isplaćene u prethodnih šest mjeseci ili šest prosječnih neto plaća u Federaciji prema posljednjem statističkom podatku, ako je to povoljnije za zaposlenika.
- Pokloni u novcu, stvarima ili pravima povodom državnih ili vjerskih praznika i/ili jubileja firme – koje poslodavci daju zaposlenicima ne podliježu obračunavanju i plaćanju poreza na dohodak ako njihova ukupna vrijednost na godišnjem nivou nije veća od vrijednosti koja je jednaka iznosu 30% prosječne mjesečne plaće koju objavljuje Federalni zavod za statistiku za mjesec kada se daje poklon.
Novčane pomoći zaposlenicima
Novčane pomoći zaposlenicima uključuju jednokratne novčane pomoći u visini tri prosječne plaće zaposlenika isplaćene u prethodna tri mjeseca ili u visini tri prosječne neto plaće u Federaciji prema posljednjem statističkom podatku, ako je to povoljnije za zaposlenika na ime:
- teške invalidnosti zaposlenika (najmanje 60% invaliditeta) – uz prateću medicinsku dokumentaciju – u skladu sa članom 3. Uredbe o naknadama koje nemaju karakter plaće (“Sl. novine FBiH”, br. 63/2010, 22/2011, 66/2011, 51/2012, 99/2022, 15/2023 i 68/2023)
- teške bolesti zaposlenika ili članova njegove uže porodice – u skladu sa članom 3. Uredbe o naknadama koje nemaju karakter plaće (“Sl. novine FBiH”, br. 63/2010, 22/2011, 66/2011, 51/2012, 99/2022, 15/2023 i 68/2023)
- hirurških intervencija na zaposleniku izvršenih iz zdravstvenih razloga i po preporuci ljekara
Pored toga, novčane pomoći zaposlenicima mogu se isplatiti po sljedećem osnovu:
- naknade troškova sahrane u slučaju smrti zaposlenika ili člana njegove uže porodice, kao i smrti penzioniranog zaposlenika, u visini stvarnih troškova sahrane, a najviše četiri prosječne mjesečne plaće isplaćene u Federaciji za prethodna četiri mjeseca prije donošenja rješenja o isplati naknade.
- naknade troškova liječenja teško oboljelih zaposlenika i člana njegove uže porodice, shodno članu 24. stav (5) Zakona o porezu na dohodak, u visini stvarnih troškova prema dokumentaciji.
Pored ovih navedenih mogućnosti, postoje neke druge beneficije koje poslodavac može plaćati za zaposlene a koji se neće tretirati kao prihod od nesamostalne djelatnosti:
- posebna radna odjeća sa znakom poslodavca
- posebni ljekarski pregledi po osnovu posebnih propisa (npr. ljekarski pregledi prema propisima o zaštiti na radu, testiranje na Covid-19 u javnim ili privatnim ustanovama i sl.)
- sistematski kontrolni ljekarski pregledi za sve zaposlene – jednom godišnje za sve uposlenike
- razni oblici obrazovanja i stručnog usavršavanja u vezi sa djelatnosti koji su neophodni za ostvarivanje prihoda poslodavca i sl. – različiti seminari i edukacije bitni za obavljanje djelatnosti, npr. računovodstveni seminari, strani jezik ako firma pruža usluge za neko strano tržište
- premije kolektivnog osiguranja koje za svoje zaposlenike uplaćuje poslodavac za slučajeve povreda na radnom mjestu i/ili pri dolasku i povratku sa posla. – ovdje nisu uključene premije osiguranja koje u svojoj ponudi imaju i različite ljekarske preglede, laboratorijske nalaze i slično, već isključivo osiguranje za slučaj povrede na radnom mjestu i/ili pri dolasku/povratku sa posla
U zaključku, važno je istaknuti da neoporezive isplate zaposlenicima u Federaciji Bosne i Hercegovine pružaju poslodavcima širok spektar opcija za dodatne financijske beneficije svojim zaposlenicima, unaprijeđujući tako njihove radne uvjete i motivaciju. Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak pruža jasne smjernice i uvjete, što omogućava bolje razumijevanje prednosti i mogućnosti ovih neoporezivih isplata. Ovaj pristup podržava rast organizacija u suvremenom poslovnom okruženju, uz istovremeno zadovoljstvo zaposlenika.
