Pravo na odsustvo sa rada
Pravo zaposlenika na odsustvo sa rada zbog privremene spriječenosti za rad (bolovanja) propisano je Zakonom o radu Federacije BiH, te Zakonom o zdravstvenom osiguranju. Pored ovih zakona, detaljnije postupke i prava uređuju i kantonalni pravilnici o refundaciji naknada plate za vrijeme bolovanja koje donose nadležni zavodi zdravstvenog osiguranja.
Privremenu spriječenost za rad utvrđuje izabrani doktor, a može je produžiti ljekarska komisija. Opravdanje se dokumentuje obrascem koji se dostavlja poslodavcu i zavodu zdravstvenog osiguranja.
Tok bolovanja i nadležnosti
Zaposlenik je dužan javiti se svom izabranom doktoru porodične medicine najkasnije u roku od tri dana od nastanka privremene spriječenosti za rad. Izabrani doktor utvrđuje zdravstveno stanje i, ukoliko postoji osnov, otvara bolovanje i izdaje doznaku. Ova doznaka predstavlja službeni dokument koji opravdava odsustvo sa posla.
Bolovanje može trajati do 42 dana na osnovu odluke izabranog doktora. Ukoliko je potrebno duže odsustvo, o nastavku bolovanja odlučuje ljekarska komisija kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja, na osnovu medicinske dokumentacije i nalaza izabranog doktora.
Naknada plate za vrijeme bolovanja
Naknada plate za vrijeme bolovanja i samo pravo zaposlenika na nju utvrđeno je, kako smo već spomenuli, Zakonom o radu i Zakonom o zdravstvenom osiguranju.
Shodno ovim propisima, naknadu plate za prvih 42 dana bolovanja isplaćuje poslodavac, dok naknadu bolovanja dužih od 42 dana također isplaćuje poslodavac ali sa pravom da isplaćena sredstva ili dio sredstava refundira putem nadležnog kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja, u skladu sa kantonalnim pravilnicima i procedurama.
Visina naknade koju je poslodavac dužan isplaćivati ovisi o uzroku privremene spriječenosti. U slučaju povrede na radu, profesionalne bolesti, trudnoće ili darivanja organa, zaposlenik ima pravo na naknadu u visini od 100% osnovice. U ostalim slučajevima, visina naknade ne može biti manja od 80% osnovice, a osnovicu čini prosječna neto plata koju je zaposlenik ostvario u prethodnom obračunskom periodu.
Predmetna naknada se isplaćuje na iste datume kao i redovna plata. Poslodavac je dužan voditi evidenciju o trajanju bolovanja, osnovici i visini isplaćene naknade. Svu potrebnu dokumentaciju je potrebno priložiti prilikom podnošenja zahtjeva za refundaciju nadležnom zavodu zdravstvenog osiguranja.
Razlike u postupku refundacije naknada plate za vrijeme bolovanja među kantonima
Iako se osnovna prava u vezi sa isplatom i refundacijom naknade plate za vrijeme bolovanja primjenjuju na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, praksa pokazuje da postoje određene razlike u načinu refundacije među kantonima, u skladu sa njihovim pravilnicima i odlukama zavoda zdravstvenog osiguranja.
Ispod je pregled iznosa koje poslodavci mogu refundirati po Kantonima:
| Kanton Sarajevo | Najviši iznos naknade plate za vrijeme privremene spriječenosti za rad iznosi 80% plate zaposlenika. Osnovica je plata isplaćena u mjesecu koji prethodi nastupu privremene spriječenosti. Naknada se isplaćuje na teret sredstava Zavoda i refundira poslodavcu. |
| Tuzlanski kanton | U povrat poslodavcu se priznaje neto iznos isplaćene naknade plate (osnovica je plata isplaćena za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem je nastupilo bolovanje) te obračunati i uplaćeni doprinosi iz osnovice, ukoliko su ispunjeni svi uslovi propisani Zakonom i pravilnikom. |
| Hercegovačko-neretvanski kanton | Najviši iznos naknade plate, koja se isplaćuje na teret sredstava Zavoda, utvrđuje se u visini jedne prosječne neto plate u Federaciji BiH, utvrđene za razdoblje od 1. januara do 30. septembra prethodne kalendarske godine. Rok za podnošenje zahtjeva za povrat je 45 dana od dana isplate naknade plate. |
| Zeničko-dobojski kanton | Najviši iznos naknade plate za vrijeme privremene spriječenosti iznosi 80% prosječne neto plate zaposlenika u posljednjih šest mjeseci. Iznos koji se isplaćuje ne može biti veći od prosječne neto plate u Zeničko-dobojskom kantonu. Naknada se isplaćuje na teret sredstava Zavoda i refundira poslodavcu prema službenim statističkim podacima. |
| Posavski kanton | Osnovicu za naknadu plate čini plata osiguranika isplaćena u mjesecu koji prethodi nastupanju prava na naknadu. U osnovicu se uračunava plata na koju je plaćen doprinos za zdravstveno osiguranje. Dakle, naknada plate za vrijeme bolovanja iznosi 80% neto isplaćene plate na koju je plaćen doprinos. U slučaju bolesti i komplikacija u trudnoći, naknada iznosi 100%. |
| Unsko-Sanski kanton | Osnovica za naknadu plate je plata osiguranika isplaćena u prethodnom mjesecu prije nastupanja slučaja na temelju kojeg se stiče pravo na nadoknadu, odnosno plate na koje je plaćen doprinos za zdravstveno osiguranje. Naknada plate koja se refundira od strane Zavoda je 80% neto isplaćene plate na koju je plaćen doprinos, odnosno 100% u slučaju privremene spriječenosti zbog bolesti i komplikacija u trudnoći. |
| Srednjobosanski kanton | Naknada plate za vrijeme privremene spriječenosti za rad iznosi 80% od osnovice. Osnovicu čini neto plata osiguranika isplaćena za mjesec koji prethodi mjesecu bolovanja. Naknada se refundira poslodavcu od strane Zavoda zdravstvenog osiguranja, a najviši iznos koji se priznaje na teret sredstava Zavoda iznosi do 80% dvostrukog iznosa prosječne neto plate u Federaciji BiH. Prosjek se utvrđuje prema obračunu za period januar – septembar prethodne godine. |
| Zapadnohercegovački kanton | Naknada plate za vrijeme privremene spriječenosti za rad koja se refundira od Zavoda je 80% od osnovice. Osnovica = neto plata osiguranika isplaćena za mjesec koji prethodi mjesecu bolovanja. Najviši iznos naknade koji se isplaćuje na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, utvrđuje se u visini jedne prosječne neto plate u FBiH za razdoblje od I-IX mjeseca iz prethodne kalendarske godine. |
| Bosansko-podrinjski kanton | Osnovica za naknadu je plata osiguranika isplaćena u prethodnom mjesecu prije nastupanja slučaja na temelju kojeg se stiče pravo na nadoknadu, odnosno plate na koje je plaćen doprinos za zdravstveno osiguranje. Naknada plate za vrijeme privremene spriječenosti za rad koja se refundira od strane Zavoda je 80% neto isplaćene plate na koju je plaćen doprinos, odnosno 100% u slučaju privremene spriječenosti zbog bolesti i komplikacija u trudnoći. |
| Kanton 10 (Livanjski kanton) | Osnovicu za naknadu također čini plata osiguranika isplaćena u mjesecu prije nastupanja prava na nadoknadu. U osnovicu se uračunava plata na koju je plaćen doprinos za zdravstveno osiguranje. Naknada za vrijeme privremene spriječenosti za rad iznosi 80% neto plate na koju je plaćen doprinos. U slučaju bolesti i komplikacija u trudnoći, naknada iznosi 100%. |
Zaključak
Na kraju, možemo zaključiti da je postupak refundacije naknade plate i dalje složen i administrativno zahtjevan. Od poslodavaca se traži obimna dokumentacija, a nedostatak mogućnosti elektronskog podnošenja zahtjeva dodatno otežava proces. Različiti propisi među kantonima stvaraju neujednačenu praksu i usporavaju provedbu refundacija, pa bi uvođenje jedinstvenih pravila i digitalizacija postupka značajno doprinijeli efikasnosti i transparentnosti sistema.
Ne možemo tvrditi da će do suštinskih promjena doći, ali vam svakako možemo ponuditi rješenje. Naš Unija ETL tim za obračun plata odlično poznaje zakonske propise. Ovo je njihova uža specijalnost. Zato, ako vam je važno da obračun i isplata naknade bolovanja budu tačni i usklađeni, ili jednostavno želite da ostvarite uštede koje su vam na raspolaganju, pišite nam.
