PDV I RAČUNOVODSTVENI TRETMAN
Naplata potraživanja je jedan od najvećih problema u poslovanju. U praksi postoje različiti instrumenti obezbjeđenja naplate potraživanja, a kao najsigurniji se pokazao avansna naplata. Zbog toga, avansi su česta praksa u mnogim industrijama. Avansi omogućavaju poslovnim subjektima da osiguraju stabilnost u poslovanju, ali i da ostvare prihode unaprijed.
Avans – defnicija i značenje
Avansi se definišu kao unaprijed, djelimično ili potpuno izmirenje obaveze, tj. plaćanje za ugovoreni, ali još neizvršeni posao, a najčešće se koriste kod poslova veće vrijednosti. Međutim, upravljanje avansima zahtijeva pažljivo razmatranje, posebno kada je riječ o porezima poput PDV-a i odgovarajućem računovodstvenom tretmanu. U ovom članku, istražit ćemo kako se avansi tretiraju u kontekstu PDV-a i koji su ključni aspekti računovodstvenog tretmana.
PDV tretman avansa
Zakon o porezu na dodanu vrijednost i Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost regulišu obaveze i prava obveznika u situacijama primljenih i datih avansa. Propisi o PDV-u primljene/date avanse tretiraju kao oporezive i obavezuju učesnike transakcije da izvrše obračun PDV-a u onom poreznom periodu (mjesecu) u kojem je avans dat/primljen. Ovo osigurava da država dobije svoj dio poreza čak i ako roba ili usluga još nije isporučena. Prema PDV propisima, primalac avansa je dužan davaocu avansa ispostaviti avansnu PDV fakturu, sa uključenim PDV-om, po kojoj davalac avansa ima pravo na odbitak ulaznog poreza, što se i kod davaoca i kod primaoca avansa stornira nakon izvršenja isporuke i ispostavljanja “prave” PDV fakture.
U situaciji da po plaćenom avansu ne dođe do isporuke dobara/pružanja usluga, davalac avansa gubi pravo na odbitak ulaznog poreza. Davalac će ispostaviti knjižnu obavijest primaoocu avansa da je izvršio storno ulaznog poreza, a primalac avansa stornira svoju obavezu za PDV, bez obzira na to da li je izvršen povrat samog avansa.
Obaveze i potraživanja po osnovu avansa
Primalac avansa ima obavezu po osnovu unaprijed primljenih novčanih sredstava. Davalac avansa ima potraživanje po osnovu unaprijed plaćenih novčanih sredstava. Računovdstveni tretman avansa neminovno prati i njihov porezni tretman, kako kod primaoca tako i kod davaoca avansa, u dijelu evidentiranja obaveze za PDV po osnovu primljenog, tj. ulaznog poreza po osnovu datog avansa. Kontni okvir za privredna društva je propisao posebna konta za evidentiranje poslovnog događaja po osnovu datih i primljenih avansa.
Računovodstveni i porezni tretman avansa
Kada kompanija primi avans, taj iznos se evidentira kao kratkoročna obaveza u bilansu stanja, jer kompanija ima obavezu isporučiti robu ili uslugu u budućnosti. Kako se roba ili usluga isporučuju, avans se preraspodjeljuje iz obaveze u prihod. Kad govorimo o datim avansima, davalac avansa evidentira odliv s računa, potraživanje za dati avans i privremeno neodbitni ulazni porez. Po prijemu avansne fakture, davalac avansa stiče pravo na odbitak ulaznog poreza i preknjižava neodbitni porez na odbitni. Kada se isporuče dobra ili usluge i primi konačna faktura, evidentira se ta faktura, a ulazni PDV po avansnoj fakturi se stornira.
Zaključak
Avansi su važan alat u poslovanju, omogućavajući kompanijama da osiguraju stabilnost u prihodima i planiraju buduće aktivnosti. Međutim, upravljanje avansima zahtijeva pažljivo razmatranje, posebno kada je riječ o PDV-u i računovodstvenom tretmanu. Kada je u pitanju PDV, važno je osigurati pravilno obračunavanje i plaćanje poreza na primljene avanse. Računovodstveni tretman avansa također zahtijeva pažljivo praćenje i evidentiranje kako bi se osiguralo tačno izvještavanje o finansijskim transakcijama.
Uz pažljivo planiranje i praćenje, avansi mogu biti koristan alat za unapređenje likvidnosti i planiranje budućih aktivnosti kompanije. Za više informacija budite slobodni da kontaktirate naše stručnjake.
