Federacija BiH je u februaru 2026. godine dobila potpuno novi propis o fiskalizaciji – Zakon o fiskalizaciji transakcija (“Sl. novine FBiH”, broj 9/26), koji u potpunosti mijenja način na koji firme izdaju i evidentiraju račune. Klasična fiskalna kasa polako odlazi u istoriju, a zamjenjuje je softversko rješenje povezano sa Poreznom upravom FBiH u realnom vremenu. Iako je zakon već na snazi, puna primjena počinje nakon donošenja svih podzakonskih akata, uz dodatne prelazne rokove za usklađivanje. Firme imaju vremena za pripremu, ali je važno početi na vrijeme.

1. Šta se mijenja – od fiskalne kase do ESET-a

Umjesto fiskalnog uređaja, obveznici će koristiti Elektronski sistem za evidentiranje transakcija (ESET). Riječ je o softverskoj aplikaciji ili cloud rješenju dostupnom na različitim uređajima. ESET u realnom vremenu razmjenjuje podatke sa Centralnom platformom za fiskalizaciju (CPF) Porezne uprave FBiH. CPF svakom računu dodjeljuje verifikacijski broj.

• za promet prema krajnjim potrošačima (B2C) izdaje se fiskalni račun,
• za promet između firmi (B2B) i prema javnom sektoru (B2G) obavezna je elektronska faktura (e-faktura) u standardizovanom formatu (EN 16931), ako se plaćanje vrši bezgotovinski ili kombinovano,
• samostalni poduzetnici koji nisu PDV obveznici i organi uprave mogu besplatno koristiti aplikaciju Porezne uprave “SPe-račun”, bez potrebe za kupovinom bilo kakvog uređaja.

Obveznici fiskalizacije su privredna društva, samostalni poduzetnici i organizacije sa sjedištem u FBiH. Obaveza se odnosi i na poslovne jedinice stranih subjekata te porezne zastupnike nerezidenata. Obuhvaćeni su i organi uprave koji obavljaju oporezive transakcije.
Zakon predviđa i značajna izuzeća:

2. Ko je obveznik, a ko je izuzet

• potpuno su izuzeti: javna uprava i odbrana, zdravstvena i socijalna zaštita (ako se usluga ne naplaćuje direktno od klijenta), vjerske organizacije i vanteritorijalne organizacije,
• Uslovno su izuzete pojedine institucije od javnog značaja. To uključuje Centralnu banku BiH, Sarajevsku berzu, banke i osiguravajuća društva. Izuzetak obuhvata i javna preduzeća za autoceste, državna elektroprivredna društva te poštanske operatere. Izuzeće važi samo za transakcije iz njihove osnovne, zakonom regulisane djelatnosti.
• obrtnici registrovani za tradicionalne i stare zanate ne moraju izvještavati putem ESET-a,
• advokati su izuzeti samo za usluge zastupanja stranaka pred sudom – sve ostale usluge (pravni savjeti, sastavljanje ugovora, konsalting) podliježu fiskalizaciji.

Važno je naglasiti da izuzeće ne obuhvata sve djelatnosti navedenih subjekata. Ako obavljaju djelatnost koja nije izuzeta, dužni su provoditi fiskalizaciju kao i ostali obveznici.

3. Rokovi koje firme moraju upamtiti

Zakon stupa na snagu osmog dana od objave, ali se ne primjenjuje odmah. Primjena počinje nakon donošenja svih podzakonskih akata. Krajnji rok je 18 mjeseci od stupanja zakona na snagu, odnosno kraj augusta 2027. godine. Od tog trenutka (početka primjene) teku i prelazni rokovi za same obveznike:

• dvije godine za usklađivanje B2C transakcija (fiskalni računi prema krajnjim kupcima),
• tri godine za usklađivanje B2B i B2G transakcija (e-fakture),
• firme koje već koriste klasičan fiskalni sistem po starom Zakonu o fiskalnim sistemima mogu ga zadržati tokom prelaznog perioda od tri, a izuzetno i do četiri godine od početka primjene novog zakona, prije prelaska na ESET.

Drugim riječima – iako je zakon već na snazi, firme realno imaju nekoliko godina da se pripreme. Uvođenje ESET-a zahtijeva izbor ovlaštenog dobavljača, prilagodbu poslovnih procesa i edukaciju zaposlenika. Zato je važno početi planiranje znatno prije isteka roka.

4. Šta konkretno mora uraditi jedna firma

• odabrati ESET rješenje isključivo od proizvođača ili zastupnika koji ima status registrovanog proizvođača/zastupnika (RPZ) kod Federalnog ministarstva finansija,
• prije početka izdavanja računa registrovati putem CPF-a: mjesto poslovanja, sam ESET, sve operatere koji izdaju račune, kao i eventualne druge informacione sisteme povezane sa ESET-om,
• obezbijediti stabilnu internet vezu za komunikaciju s Poreznom upravom u realnom vremenu – bez odgovarajuće veze računi se ne mogu fiskalizovati na redovan način,
• prilagoditi računovodstvene i naplatne procese, s obzirom na to da knjigu prodaje i nabavke ubuduće automatski generiše CPF na osnovu fiskaliziranih računa,
• na vidnom mjestu istaknuti obavijest da klijent ima pravo tražiti račun i pravo da ne plati ako mu račun nije izdat.

5. Kazne su znatno strože

Zakon predviđa dva nivoa prekršaja. Teži prekršaji – kao što je neizdavanje računa, e-fakture ili fiskalnog računa, nekorištenje odobrenog ESET-a ili nedostatak internet veze – kažnjavaju se za pravna lica novčanom kaznom od 8.000 do 30.000 KM, za odgovorno lice od 3.000 do 10.000 KM, a za fizička lica (samostalne poduzetnike) od 3.000 do 8.000 KM. Lakši prekršaji, poput neispravnog sadržaja računa ili neregistrovanja mjesta poslovanja, ESET-a ili operatera, kažnjavaju se sa 5.000 do 18.000 KM za pravna lica. Kod ponavljanja prekršaja u roku od godinu dana kazna se povećava za 50%.

Posebno je važno: ako obveznik uopšte nema odobreni ESET ili ne izdaje račune putem njega, inspektor mu odmah izriče mjeru zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od 90 dana (uz pečaćenje poslovnog prostora), a kod ponovljenog prekršaja u roku od godinu dana – 120 dana.

Zaključak

Zakon o fiskalizaciji transakcija u FBiH donosi značajne promjene u poslovanju firmi. Klasične fiskalne kase zamjenjuje potpuno digitalizovan sistem izvještavanja u realnom vremenu.

Iako firme imaju prelazne rokove od dvije do četiri godine, priprema zahtijeva vrijeme. Ona uključuje izbor odgovarajućeg ESET rješenja, registraciju kod Porezne uprave, prilagodbu internih procesa i edukaciju zaposlenika.

Pravovremena priprema omogućava firmama da izbjegnu žurbu pred istek rokova. Također, smanjuje rizik od visokih kazni koje zakon predviđa za neusklađeno poslovanje.

Za sva dodatna pitanja kontaktirajte naše stručnjake.