Računovodstvo, IT rešitve in davčno svetovanje

Unija Smart Accounting d.o.o.
Tržaška cesta 515
1351 Brezovica pri Ljubljani
+386 1 360 20 00
+386 3 060 30 01

Kapucinski trg 11

4220 Škofja Loka

+386 4 506 04 00

Sončni Log 7

1370 Logatec

+386 1 360 20 47

Ljubljanska cesta 28

8000 Novo mesto

+386 1 360 20 26

Petrovče 256

3301 Petrovče

+386 3 424 43 11

Titova cesta 2a

2000 Maribor

+386 2 205 88 37

Rožna ulica 4

5280 Idrija

+386 5 777 55 00

Pristaniška ulica 8

6000 Koper

+386 5 777 40 10

+386 1 360 20 00

fb fb fb fb
7. decembra, 2016

Prijedlozi Zakona – porezne reforme

Ispisali smo članke koji sažeto prikazuju promjene u poreznim zakonima koje je pripremila Vlada RH, te je uputila u saborsku raspravu radi njihova usvajanja odnosno donošenja.

Za najveći će dio izmjena i dopuna poreznih zakona primjena započeti 1. siječnja 2017. godine, dok se za neke odredbe (ili porezne mjere) predviđa primjena od 2018. godine.

Moramo upozoriti da ovdje izložene mjere pisane na temelju zadnje verzije raspoloživih zakonskih tekstova mogu biti promijenjene u saborskoj raspravi koje će Vlada RH prihvatiti – uzeti u obzir, tako da u konačnosti može biti razlike u odnosu na izložene prijedloge promjena u poreznih zakonima.

UKIDA SE PROPISANI KONTNI (računski) PLAN

Prema dostupnim informacijama iz Ministarstva financija, izmjene Zakona o računovodstvu biti će upućene u hitnu proceduru. U tim izmjenama, između ostalog, predlaže se brisanje odredbi čl. 11. Zakona o računovodstvu, a koje propisuju jedinstveni okvirni kontni plan.
Na temelju navedenoga poduzetnici i dalje mogu sami oblikovati svoje računske planove u skladu s odredbama novog Pravilnika o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja (Nar. nov., br. 95/16.) i potrebama svoga poslovanja.
To se prilagođavanje odnosi na društva koja imaju poslovne odnose s društvima povezanim sudjelujućim udjelom ili interesom i s društvima unutar grupe (odnosi se na iskazivanje financijskih prihoda i rashoda, nekih poslovnih prihoda i sl. s navedenim poduzetnicima).
PRODULJUJE SE ROK PREDAJE GODIŠNJIH FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o računovodstvu produljuje se rok za predaju godišnjih financijskih izvješća za statističke potrebe i za potrebe javne objave. Taj je rok pomaknut s četiri mjeseca na šest mjeseci od zadnjeg dana poslovne godine (čl. 30. st. 5. ZOR-a).

UVODI SE NEFINANCIJSKO IZVJEŠĆIVANJEPrema prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o računovodstvu u hrvatski računovodstveni sustav uvodi se obveza nefinancijskog izvještavanja u skladu s Direktivom 2014/95/EU. Navedeno se primjenjuje pri sastavljaju godišnjih financijskih izvješća za razdoblja koja počinju od 1. siječnja 2017. godine
Obveznici izrade nefinancijskog izvješća su veliki poduzetnici koji su subjekti od javnog interesa i koji na datum bilance prelaze kriterij prosječnog broja od 500 radnika tijekom poslovne godine (čl. 21.a. st. 1. ZOR-a).

POREZ NA DOHODAK I DOPRINOSI

Osobni bi odbitak prema izmjenjenjim odredbama bio sljedeći:

  • osnovni osobni odbitak – 3.800,00
  • osnovni osobni odbitak za umirovljenike 3.800,00
  • osobni odbitak za porezne obveznike iz I. skupine po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara – 3.800,00
  • osobni odbitak za porezne obveznike iz II. sku¬pine po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske – 3.800,00.

Primjenom od 2018. godine predlaže se izmjena osoba koja se smatraju uzdržavanim osobama. Predlaže se da se uzdržavanim članovima smatraju bračni drug, roditelji poreznog obveznika te punoljetne oso¬be kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu. Do 2018. godine primjenjivale bi se dosadašnje odredbe propisa odnosno odredbe Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 120/13. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 125/13., 148/13., 83/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/14. i 136/15.). Uvećanje osnovnoga osobnog odbitka izračuna¬valo bi se primjenom koeficijenata na osnovicu od 2.500,00.  Primjer tablice:

Nadalje, predlaže se da se nerezidentu ostvareni godišnji dohodak smanjuje za osnovni osobni odbitak za mjesece u kojima ostvaruje dohodak u tuzemstvu. Jednako tako, rezident druge države članice EU-a ili EGP-a koji je u Republici Hrvatskoj ostvario oporeziv dohodak koji se utvrđuje kao godišnji dohodak, može u godišnjem obračunu poreza na dohodak koristiti ukupni osobni odbitak za cijelo porezno razdoblje. Navedeno bi bilo moguće uz uvjet da vjerodostojnim ispravama dokaže da navedeni dohodak ostvaren u Republici Hrvatskoj čini najmanje 90 % njegova ukupnog (svjetskog) dohotka ostvarenog u poreznom razdoblju i da je isti izuzet ili oslobođen oporezivanja u državi članici čiji je rezident.

Prema prijedlogu izmjena uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom od 2017. godine smatrat će se fizičke osobe čiji oporezivi primitci, primitci na koje se ne plaća porez i drugi primitci koji se u smislu ovoga Zakona o porezu na dohodak ne smatraju dohotkom, ne prelaze svotu od 15.000,00 kuna na godišnjoj razini, izračunat kao šesterostruki osobni odbitak svote osnovice osobnog odbitka.
Ovim se prijedlogom izmjena propisa koji se donose s ciljem smanjenja poreznog opterećenja radnika predlaže obračunavanje i plaćanje predujma po¬reza na dohodak od nesamostalnog rada po stopama od 24 % i 36 %. Porezna stopa od 24 % primjenjivala bi se na mjesečnu poreznu osnovicu do visine 17.500,00 kuna, a stopa od 36 % na mjesečnu poreznu osnovicu iznad 17.500,00 kuna.Za neke vrste primitaka ostala bi stopa od 12%.

Tablica u prilogu kao primjer :

Prijedlogom izmjena Zakona o doprinosima ukidaju se iznimke od obveze doprinosa prema autorskim i umjetničkim naknadama te naknadama koje se isplaćuju umirovljenicima.
Predlaže se smanjenje stope doprinosa prema drugom dohotku za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti s 20 %odnosno 15 %, na 10 % odnosno 7,5 %, stope doprinosa za mirovinsko osiguranje na temeljem individualne kapitalizirane štednje s 5 % na 2,5 % te stope doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje s 15 % na 7,5 %.
Prema Prijedlogu izmjena zakona o porezu na dohodak, predujam poreza na dohodak od drugog dohotka podmirivao bi se se po odbitku, po stopi od 24 % bez priznavanja osobnog odbitka.
Promjene uvjeta za korištenje olakšica kod osoba koje se prvi put zapošljavaju. Predloženim se izmjenama propisa predviđa omogućavanje korištenja te olakšice za osobe koje su ostvarile staž osiguranja na temelju plaćenih doprinosa po osnovi drugog dohotka do osam dana.

Godišnju poreznu prijavu prema predloženim izmjenama ne bi mogli podnjeti porezni obveznici koji su ostvarili tijekom poreznog razdoblja:
1. dohodak od imovine i imovinskih prava
2. dohodak od kapitala
3. dohodak od osiguranja
4. drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa
5. drugi dohodak po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je
6. dohodak koji se u poreznom razdoblju oporezuje u paušalnoj svoti.

Ti porezni obveznici koji su ostvarili navedene dohotke ne bi imali mogućnost korištenja osobnog odbitka niti podnošenja godišnje prijave.
Prijedlogom izmjena Zakona o doprinosima predlaže se povećanje koeficijenta za utvrđivanje minimalne mjesečne osnovice s 0,35 na 0,38. S obzirom na to da je u Nar. nov., br. 102/16. objavljenja prosječna mjesečna plaća po zaposlenome od siječ¬nja do kolovoza u svoti od 7.739,00 kn, nova najniža osnovica za obračun doprinosa prema novom izra¬čunu iznosila bi 2.940,82 kn (7.739,00 x 0,38).

POREZ NA DOBIT

Novim se Zakonom predlaže smanjenje osnove stope poreza na dobitak s 20 % (čl. 28. Zakona) na 18 % i uvođenje niže stope od 12 % za tzv. „male porezne obveznike“ koji su u poreznom razdoblju ostvarili ukupni prihod do 3.000.000,00 kn.

Prema prijedlogu Zakona porezni obveznik koji u prethodnom poreznom razdoblju nije ostvario prihode veće od 3.000.000,00 kn može poreznu osnovicu utvrditi prema novčanom načelu. Pri tom je bitno naglasiti kako porezni obveznik koji je ujedno i obveznik PDV-a može takav način opo¬rezivanja dobitka primijeniti samo ako postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama pri¬mjenjuje i kod plaćanja PDV-a u skladu s odredbama Zakona o PDV-u. To znači da oni poduzetnici koji PDV plaćaju prema obračunanim naknadama ne mogu porez na dobitak plaćati prema novčanom načelu – unatoč tome što su ostvarili ukupni prihod manji od 3 milijuna kuna.

Najvažnije novosti u vezi s poreznim olakšicama i oslobođenjima od 1. siječnja 2017. godine odnose se na prijedlog za UKIDANJE:

  • porezne olakšice na temelju reinvestiranog do¬bitka (prema čl. 6., st. 1. t. 6. i čl. 6. st. 5. – 10. sadašnjeg Zakona)
  • porezne olakšice za potpomognuta područja za područja jedinica lokalne samouprave razvrsta¬nih u II. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju (pre¬ma čl. 28.a st. 2. sadašnjeg Zakona).

Prijedlog izmjena Zakona u dijelu koji regulira vrijednosna usklađenja i otpis potraživanja od kupaca za isporučena dobra i usluge trebao bi se primjenjivati već kod prijave poreza na dobitak za 2016. godinu.

Prijedlog je da se porezno priznatim rashodom smatra otpis potraživanja iskazanih u prihodima od nepovezane osobe ako porezni obveznik dokaže da troškovi pokretanja određenih postupaka iz čl. 9. st 3. Zakona premašuju svotu potraživanja ili ako poduzetnik dokaže da je pažnjom dobroga gospodarstvenika pokrenuo određene radnje s ciljem naplate potra¬živanja, pri čemu je utvrdio konačnu nemogućnost naplate otpisane svote potraživanja.
I dalje se smatra porezno priznatim rashodom otpis zastarjelih potraživanja od nepovezanih osoba u visini do 5.000,00 kn po pojedinom dužniku. Međutim, do sada je ta nepovezana osoba bio „dužnik koji nije fizička osoba“, a sada je to „dužnik koji je obveznik poreza na dobitak“.

U skladu s prijedlogom izmjena Zakona, predu¬jam poreza na dobitak za 2017. godinu utvrđuje se na temelju prijave poreza na dobitak za 2016. godi¬nu (obrazac PD za 2016.), ali primjenom nižih pore¬znih stopa: 18 % ili 12 %. 
To znači da poduzetnici koji u 2016. godini iskažu obvezu poreza na dobitak, ali su u 2016. ostvariti uku¬pni prihod do 3.000.000,00 kn (red. br. 1. obrasca PD), mogu već kod izračuna predujma poreza za 2017. go¬dinu primijeniti stopu od 12 %. Svi ostali primjenjuju stopu od 18 %.

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST

Na području oporezivanja PDV-om, navedenim izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u, od kojih će dio stupiti na snagu 2017., dio 2018., a dio 2019. godine, predlaže:

  1. preraspodjela između stope PDV-a od 25 % i 13 % na određena dobra i usluge
  2. izbor za oporezivanje nekretnina koje su oslo¬bođene PDV-om ako porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a u trenutku primit¬ka isporuke ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti po osnovi isporuke na koju se pravo izbora za oporezivanje želi primijeniti
  3. omogućavanje odbitka 50 % pretporeza za na¬bavu ili najam osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz čija vrijednost ne prelazi 400.000,00 kuna, uključujući nabavu svih dobara i usluga u vezi s tim dobrima
  4. propisivanje načina uspostavljanja uzajamno¬sti kod povrata PDV-a poreznim obveznicima iz trećih zemalja
  5. povećanje praga za upis u registar obveznika PDV-a na 300.000,00 kuna od 1. siječnja 2018. godine, a od 1. siječnja 2017. godine porezni ob¬veznici upisani na vlastiti zahtjev u registar ob¬veznika PDV-a obvezni su biti upisani sljedeće tri kalendarske godine umjesto pet
  6. oporezivanje vrijednosnih kupona u skladu s Direktivom Vijeća 2016/1065/EU
  7. primjena obračunske kategorije PDV-a pri uvozu određenih strojeva i opreme od 1. siječnja 2018. godine
  8. preciziranje određenih pojmova u Zakonu.

01.01.2017. :
Prema prijedlogu Zakona o izmjenama i dopuna¬ma Zakona o PDV-u, stopa PDV-a od 5 % ne bi se tre¬bala promijeniti kao i dobra koja se tom stopom sada oporezuju.

Predlaže se izmjena čl. 38. st. 3. Zakona o PDV-u, odnosno da se PDV obračunava i plaća po sniženoj stopi 13 % na isporuke sljedećih dobara i usluga:

a) usluge smještaja ili smještaja s doručkom, po¬lupansiona ili punog pansiona u hotelima ili objektima slične namjene, uključujući smještaj za vrijeme odmora, iznajmljivanje prostora u kampovima za odmor ili u mjestima određenima za kampiranje te smještaj u plovnim objekti¬ma nautičkog turizma
b) novine i časopise novinskog nakladnika koji ima statut medija te novine i časopise nakladnika za koje ne postoji obveza donošenja statuta medija prema posebnom propisu, osim onih iz stavka 2. točke g) ovoga članka, otisnute na papiru koji izlaze periodično te osim onih koji u cijelosti ili većim dijelom sadrže oglase ili služe oglašavanju
c) jestiva ulja i masti, biljnog i životinjskog podrijetla
d) dječje sjedalice za automobile te dječju hranu i prerađenu hranu na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu
e) isporuku vode, osim vode koja se stavlja na tr¬žište u bocama ili u drugoj ambalaži, u smislu javne vodoopskrbe i javne odvodnje prema po¬sebnom propisu
f ) ulaznice za koncerte
g) isporuku električne energije do drugog isporučitelja ili krajnjeg korisnika, uključujući naknade vezane uz tu isporuku
h) javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada, biorazgradivog komunalnog otpada i odvojenog sakupljanja otpada prema posebnom propisu
i) urne i lijesove
j) sadnice i sjemenje
k) gnojiva i pesticide te druge agrokemijske proi¬zvode
l) hranu za životinje, osim hrane za kućne ljubimce.

Nadalje, navodi se da se pravo izbora za oporezivanje isporuka iz čl. 40. st. 1. t. j) i k) Zakona primjenjuje pod uvjetom da kupac ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti za određenu isporuku na koju se pravo izbora za oporezivanje želi primijeniti.Misli se na isporuku nekretnina koje su bile u uporabi dulje od dvije godine te na isporuku zemljišta

Prijava PDV-a u papirnatom obliku i prijava na obrascu INO PPO 
Obrazac PDV u papirnatom obliku mogu, prema čl. 85. st. 9. Zakona o PDV-u, predati mali porezni obveznici kad su obvezni platiti PDV prema čl. 75. st. 2. Zakona o PDV-u. Nadalje, porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu, a registriran je za potrebe PDV-a u RH, obvezan je najkasnije do 20-og dana u mjesecu koji slijedi po završetku razdoblja oporezivanja podnijeti prijavu za isporuke dobara i usluga iz čl. 75. st. 2. Za¬kona o PDV-u, odnosno obrazac INO PPO.

Obračun PDV-a prema naplaćenim naknadama 
Predlaže se (u čl. 125.j) Zakona o PDV-u da se po¬stupak oporezivanja prema naplaćenim naknada¬ma naknada¬ma ne primjenjuje na izvoz i uvoz dobara. Pritom je objašnjeno da se plaćanje PDV-a prema odredbi čl. 17. st. 1. Zakona o PDV-u odnosi na one usluge za koje je primatelj usluge obvezan platiti PDV u skladu s čl. 75. st. 1. t. 6. Zakona o PDV-u. To znači na tzv. „inozemne“ usluge, a ne na usluge u tuzemnom pro¬metu između poreznih obveznika u RH.

FISKALIZACIJA U PROMETU GOTOVINOM – IZMJENE I DOPUNE

Od 1. siječnja 2017. godine, prema prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, širi se krug fizičkih osoba koje mogu biti paušalisti jer se podiže prag za paušalno oporezivanje i paušalisti mogu biti i samostalne djelatnosti ugostiteljstva i /ili trgovine (prema prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak).

Stoga će se prema prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o fiskalizaciji ukinuti mali obveznik fiskalizacije i način izdavanja računa putem ovjerene knjige računa koji je bio propisan samo za paušaliste. Navedena izmjena stupa na snagu 1. srpnja 2017. godine.

Iznimno, uvezanom knjigom računa može se koristiti samo u slučaju kvara naplatnog uređaja ili ako nije moguće uspostaviti vezu za razmjenu podataka s Poreznom upravom.

Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o fiskalizaciji ukida se oslobođenje od fiskalizacije za porezne obveznike koji ostvare promet u djelatnosti prodaje karata ili žetona u putničkom prometu, izuzimajući cestovni lokalni linijski prijevoz putnika u javnom prometu u skladu s odlukama jedinica lokalne samouprave te prodaje karata ili žetona u zračnom, željezničkom i linijskom obalnom pomorskom prometu .

Obveznici fiskalizacije koji su do stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona o fiskalizaciji dostavili Mini-starstvu financija, Poreznoj upravi, podatke o svim po¬slovnim prostorima, obvezni su najkasnije do 31. srp¬nja 2017. godine ponovno dostaviti podatke o svim poslovnim prostorima u kojima obavljaju djelatnost.

POSEBAN POREZ NA CESTOVNA MOTORNA VOZILA – IZMJENE I DOPUNE

Registrirani trgovac rabljenim motornim vozilima je, u skladu s prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o PPMV-u, trgovac rabljenim motornim vozilima koji na temelju poreznog odobrenja prodaje rabljena motorna vozila, obračunava i uplaćuje posebni porez te podnosi izvješća u skladu s uvjetima predviđenim Zakonom o PPMV-u. Porezno će odobrenje za registriranog trgovca rabljenim motornim vozilima donositi carinski ured.

Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o PPMV-u predlaže se proširenje skupine vozila na koja se ne plaća PPMV. Tako se PPMV neće plaćati na:
motorna vozila koja se isključivo pokreću na električni pogon
motorna vozila čija je emisija ugljičnog dioksida (CO2) 0 grama po kilometru te
motorna vozila proizvedena prije 30 i više godina koja su u skladu s posebnim propisima razvr¬stana u kategoriju starodobnih (oldtimer) vozila.

Starodobno (oldtimer) vozilo je motorno vozilo proizvedeno prije 30 i više godina, koje je radi njegovanja povijesnih naslijeđa i tehničke kulture sačuvano ili ponovno sastavljeno u izvornom obliku i kojim se ne koristi u svakodnevnom prometu te je prema posebnom propisu razvrstano u kategoriju starodobnih vozila. Za ostala motorna vozila koja su proizvedena prije više od 30 godina, a koja formalno nemaju status starodobnog vozila, predlaže se paušalno oporezivanje jer je postupak utvrđivanja njihove vrijednosti dugotrajan i zahtjevan. Predložena bi svota pa¬ušalnog poreza iznosila 2.000,00 kn.

Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o PPMV-u propisuje se postupanje trgovaca rabljenim motornim vozilima koji na dan stupanja na snagu predloženih izmjena i dopuna (1. siječnja 2017. godine) neće imati odobrenje da posluju kao registrirani trgovci rabljenim motornim vozilima, a imat će vozila na zalihi iz 2016. godine i prije. Takvi su trgovci obvezni za sva vo¬zila na zalihi podnijeti carinskom uredu nadležnom prema svom sjedištu poreznu prijavu radi obračuna i plaćanja PPMV-a u roku od 15 dana od dana prodaje vozila, a najkasnije do 1. lipnja 2017. godine. Jednako tako, trgovac rabljenim motornim vozilima obvezan je sastaviti zapisnik s popisom motornih vozila koja ima na zalihi sa stanjem 1. siječnja 2017. i dostaviti ga nadležnom carinskom uredu do 31. siječnja 2017. godine.

Predloženo je smanjenje PPMV-a za motorna vozila s devet sjedala u svoti od 75 %, a na motorna vozila s osam sjedala u svoti od 50 % jer takva vozila prevoze veći broj osoba i s time u vezi proporcionalno imaju manji utjecaj na okoliš te su takva vozila pogodna za prijevoz obitelji s većim brojem djece.

POREZ NA PROMET NEKRETNINA

Prijedlogom Zakona o PPN-u koji će stupiti na snagu 1. siječnja 2017. godine predlaže se:

  • ukidanje oslobođenja od plaćanja PPN-a pri kupnji nekretnine radi rješavanja vlastita stambenog pitanja
  • nova stopa poreza na promet nekretnina od 4 %
  • oslobođenje za unos nekretnine u kapital trgovačkog društva
  • rasterećenje građana od obveze prijave nastan¬ka porezne obveze za PPN.

Najznačajnija novost prijedloga Zakona o PPN-u odnosi se na potpuno rasterećenje građana od obveze prijave nastanka porezne obveze (prijave prometa nekretnina), provedbom postupaka po službenoj dužnosti.
Kada isprave o stjecanju ovjeri javni bilježnik odnosno izda ih sud ili drugo javnopravno tijelo i dostavi ih nadležnoj ispostavi PU-a, smatra se da je promet nekretnina prijavljen.

Međutim, ako isprave ne ovjeri javni bilježnik niti ih izda sud ili javnopravno tijelo, za poreznog se obveznika ne mijenja ništa te je u obvezi i dalje nadležnoj ispostavi PU na području na kojem se nekretnina nalazi, dostaviti prijavu prometa nekretnina i ispravu u roku od 30 dana od dana njezina nastanka.
Obveza prijave prometa nekretnina postoji i za isporučitelje nekretnina na koje se plaća PDV te kod prijenosa porezne obveze.

OPČI POREZNI ZAKON – OPZ

Bitno je navesti da je utvrđen jedinstveni rok zastare šest godina. Dakle, više u sustavu OPZ-a ne postoji institut relativne zastare koji je do sada bio tri godine.
Uređeno je da postoji zastoj tijeka zastare ako se radi utvrđenja poreza i kamata ili naplate poreza, kamata i troškova ovrhe vodi postupak pred sudom odnosno u slučajevima propisanim Prijedlogom OPZ-a i posebnim propisima.
Treba naglasiti da ako porezni obveznik podmiri poreznu obvezu nakon nastupa zastare, ima pravo na povrat plaćenog poreza i pravo na kamate od dana podnošenja zahtjeva.

Do Prijedloga OPZ-a banke nisu trebale dostavlja¬ti podatke o prometu tekućih računa i štednih uloga (građana), već su to morale raditi za kunske i devizne račune osoba koje obavljaju djelatnost. Sada bi Ministarstvo financija moglo od banaka tražiti i podatke o prometima po tekućim računima i štednim ulozima.

Sada je izrijekom dopušteno da se kao sredstvo osiguranja naplate poreznog duga može primiti i gotovinski polog.

Uz nepromijenjene odredbe o ovrsi uređuje se i da se neće provoditi ovrha putem pljenidbe novčanih računa ovršenika ako je svota poreznog duga manja od 200,00 kn, a pokretnina ako je svota poreznog duga manja od 1.000,00 kn.
Uz nepromijenjene odredbe o pljenidbi tražbine ovršenika, u ovom dijelu Prijedloga OPZ-a dopušta se pljenidba novčane tražbine ovršenika zaposlenika i onda kada one nisu dospjele.
Bitna je novost da su prema Prijedlogu OPZ-a ne¬pljenive tražbine samo one koje su nepljenive prema Ovršnom zakonu (Nar. nov., br. 112/12. – 55/16.)3
Dakle, više ne postoji ograničenje ovrhe tražbina po osnovi plaće i s plaćom izjednačenih primanja do svote minimalne plaće u RH koja u vrijeme pisanja iznosi 3.120,00 kn.