6. marca, 2019

POREZNE AKTUALNOSTI – veljača 2019.

PLAĆE – NOVI NEOPOREZIVI PRIMICI

Pravilnikom o porezu na dohodak koji je stupio na snagu 02. siječnja 2019. godine, propisane su neke promjene u svezi s primicima zaposlenika, koji nisu oporezivi porezom na dohodak:

  • Propisana je mogućnost isplate neoporezive godišnje nagrade radniku do 5.000,00 HRK
  • Pored dosadašnjeg iznosa od 2.500,00 HRK, uvedena je i mogućnost neoporezive isplate 5.000,00 HRK u obliku nagrade za radne rezultate i drugih oblika dodatnog nagrađivanja radnika. Pojedini radnik može godišnje od svih poslodavaca kod kojih je radio tijekom godine ovu nagradu ostvariti u neoporezivom iznosu samo do 5.000,00 HRK, a sve više od tog iznosa bit će oporezivo. Isplata je moguća samo u novcu.
  • Nagradu si mogu isplatiti i oni koji imaju registriranu samostalnu djelatnost (obrt, slobodno zanimanje itd.).
  • Neoporezivi iznos potpore radniku za novorođeno dijete je s 3.326,00 HRK povećan na 10.000,00 HRK; i
  • Smještaj i prehrana osoba zaposlenih na sezonskim poslovima u poljoprivredi više se ne smatraju oporezivim primicima

ZAPOŠLJAVANJE UMIROVLJENIKA

Izmjenom Zakona o mirovinskom osiguranju, mnoge kategorije umirovljenika dobile su mogućnost zaposliti se do polovice punog radnog vremena, bez obustave isplate mirovine.

Za rad umirovljenika do polovice radnog vremena, prijave od strane poslodavca su identične kao za ostale kategorije zaposlenika, a na jednak način i po istim stopama se obračunavaju obvezni doprinosi, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, pri čemu moramo spomenuti da u slučaju zapošljavanja, umirovljenik može zatražiti raspodjelu korištenja svog osobnog odbitka između plaće i mirovine u dijelovima odnosno na način koji mu najviše odgovara.

Umirovljenici koji su na Trgovačkom sudu registrirani kao članovi uprave, direktori i likvidatori trgovačkih društava, ili kao upravitelji zadruga, a nisu osigurani po nekoj drugoj osnovi mirovinskog osiguranja, obvezni su osigurati se samostalno u svojstvu člana uprave, direktora, likvidatora trgovačkog društva ili svojstvu upravitelja zadruge i tada plaćaju doprinose prema rješenju Porezne uprave, na mjesečnu osnovicu od 8.448,00 HRK. Ako se umirovljenici sa spomenutim statusom rukovodećeg osoblja zaposle, najniža osnovica za obračun doprinosa je razmjerni dio iznosa od 5.491,20 HRK mjesečno, prema broju sati na koji su zaposleni u odnosu na puno radno vrijeme.

VRIJEDNOSNI KUPONI – OBRAČUN PDV-a

Člankom 11.a. do 11.c. Zakona o porezu na dodanu vrijednost uređuje se oporezivanje vrijednosnih kupona.

Vrijednosni kupon je instrument koji se mora prihvatiti kao naknadu ili djelomičnu naknadu za isporuku dobara ili usluga, a dobra ili usluge koje se isporučuju ili identitet njihovih potencijalnih isporučitelja naznačeni su ili na samom instrumentu ili u povezanoj dokumentaciji.

Vrijednosni kuponi mogu se izdavati u fizičkom ili elektroničkom obliku te kao jednonamjenski i višenamjenski vrijednosni kuponi.

  • Jednonamjenski vrijednosni kuponi – u trenutku izdavanja poznato je mjesto isporuke dobara ili usluga i PDV koji treba na njih platiti, a oporeziv je svaki prijenos toga kupona. Račun treba izdati prilikom izdavanja i prijenosa kupona.
  • Višenamjenski vrijednosni kuponi – u trenutku izdavanja nisu poznati mjesto isporuke niti PDV koji treba platiti na dobra ili usluge pa je transakcija oporeziva PDV-om samo stvarna predaja dobara ili stvarno obavljanje usluga u zamjenu za višenamjenski vrijednosni kupon, dok svaki prethodni prijenos višenamjenskog kupona ne podliježe oporezivanju PDV-om.

POREZ NA DOBIT – NOVE ODREDBE

Od početka 2019 godine stupaju na snagu nove odredbe propisa o porezu na dobit, koje će se odraziti na sastavljanje prijave PD za 2019 godinu, no, o njima treba početi voditi računa već sada.

  • Značajna novost je početak primjene novog MSFI-ja 16 – Najmovi. Od 01.01.2019. godine operativni najmovi se više ne iskazuju kao trošak razdoblja, nego se vode kao nematerijalna imovina (u svojstvu prava na korištenje) i dugoročna obveza iz operativnog najma.
  • Uvodi se pojam prekoračeni troškovi zaduživanja, a to su prekoračeni troškovi zaduživanja koji premašuju oporezivi prihod od kamate ili drugi ekonomski istovjetni oporezivi prihod. Zato se kao porezno priznat rashod u razdoblju mogu klasificirati samo troškovi zaduživanja do 30% EBITDA ili do 3.000.000,00 EUR, ovisi koji iznos je viši. Prekoračeni troškovi zaduživanja iznad tog iznosa povećavaju poreznu osnovicu, ali se prethodno umanjuju za svote nepriznatih kamata po zajmovima članova društva i povezanih osoba (dvije osnove). Iznos porezno priznatih prekoračenih troškova zaduživanja može se prenositi u slijedeća tri porezna razdoblja, radi smanjenja porezne osnovice poreza na dobit.
  • Hrvatski obveznici poreza na dobit morat će u svoju poreznu osnovicu uključiti neraspodijeljenu dobit kontroliranog inozemnog društva, ostvarenu od kamata i financijske imovine, naknada za intelektualno vlasništvo, dividendi i udjela u dobiti, financijskog leasinga, financijskih djelatnosti te od prodaje roba i usluga koje izvor imaju u robama i uslugama nabavljenim od povezanog društva, s malom ili nepostojećom dodanom vrijednosti. Koja se društva smatraju inozemnim kontroliranim društvom propisano je člankom 30.b. Zakona o porezu na dobit.
  • Uvodi se obveza plaćanja poreza po odbitku na naknade isplaćene za nastupe inozemnih izvođača (sportaši, estradne ličnosti, umjetnici i slično). Porez po odbitku plaća se po stopi od 15% »kada se naknada plaća prema ugovoru s inozemnom osobom koja nije fizička osoba i u tom slučaju ne nastaje obveza obračuna poreza na dohodak i doprinosa za fizičku osobu izvođača«.
  • Obveza plaćanja poreza po odbitku od 20% pri plaćanjima pravnim osobama s područja nekooperativnih država uvodi se i na isplate kamata, dividendi, autorskih prava i svih ostalih naknada spomenutih u članku 31. Zakona o porezu na dobit.
  • Pravilnikom o Porezu na dobit proširena je definicija neautentičnih aranžmana, kojima se od sada smatraju i one reorganizacije grupe poduzeća unutar kojih dolazi do prijenosa troškova članova društva na podređena povezana društva, a ne može se dokazati gospodarska korist za podređeno društvo na koje su troškovi prebačeni.

KAMATE – NOVE STOPE OD 01. SIJEČNJA 2019. GODINE

Kamata između povezanih osoba

Ministarstvo financija objavilo je novu kamatnu stopu između povezanih osoba, koja će se primjenjivati od 01.01.2019. do kraja godine. Ona će iznositi 3,96% i kao takva se primjenjuje na zajmove i kredite dogovorene između povezanih osoba, osobito ako su povezane osobe nerezidenti (strane povezane osobe), ili se radi o rezidentima (domaćim povezanim osobama) u povoljnijem poreznom položaju. Pod povoljnijim poreznim položajem razumijeva se da jedna od povezanih osoba plaća porez na dobit po stopama nižim od propisanih ili je oslobođena poreza na dobit (sjedište joj je na području potpomognutih područja ili na području grada Vukovara). Također, u povoljnijem je poreznom položaju povezana osoba koja iz prethodnih razdoblja ima pravo na prijenos poreznog gubitka.
Isto tako, pri odobravanju pozajmica zaposleniku ili drugoj fizičkoj osobi, treba obračunati kamatnu stopu po najmanje 2% godišnje na svotu zajma. Ako bi se kamata obračunavala po nižoj stopi ili se ne bi uopće obračunavala, na tu razliku morao bi se obračunati porez na dohodak.

Zatezne kamate

Kamate koje se obračunavaju na zakašnjela plaćanja uređene su propisima iz područja poreza i financijskog poslovanja. Mijenjaju se u polugodišnjim razdobljima i različite su za ugovore između trgovaca, između trgovaca i osoba javnog prava (obveznika javne nabave) te u ostalim slučajevima u kojima se kao ugovorne strane pojavljuju građani, zatim primatelji javnih prihoda i slično.
Za prvo polugodišnje razdoblje u 2019. godini, od 01. siječnja do 30. lipnja, najviša zatezna kamata koja se može ugovoriti u ugovorima u kojima su stranke trgovci i osobe javnog prava iznosi 8,54%. U ostalim odnosima ona može iznositi najviše 6,54%.
U slučajevima kada je visina kamatne stope u ugovoru određena tako da uzrokuje očiglednu neravnopravnost u pravima i obvezama između ugovaratelja, odredba kojom se utvrđuje takva neprimjerena kamatna stopa neće se smatrati važećom.

Ugovorne kamate

Za ugovore sklopljene unutar prvog polugodišta 2019 godine, kamatne stope koje se mogu primjenjivati u obveznim odnosima, odnosno u redovnom tijeku poslovanja, ograničene su na najvišu stopu od 4,27% u odnosima između trgovaca i 1,64% u odnosima gdje barem jedna stranka nije trgovac. Ako je ugovorena promjenjiva kamatna stopa, na dan promjene kamatne stope, nova kamatna stopa ne smije biti viša od 4,27% između trgovaca ili 1,64% između osoba gdje barem jedna od osoba nije trgovac.

OPOREZIVANJE »IZNAJMLJIVAČA«

Hrvatski nerezidenti, fizičke osobe – građani drugih država članica EU, koji pružaju usluge turističkog smještaja i najma u vlastitim nekretninama i upisani su u hrvatski sustav PDV, porez na dohodak mogu plaćati paušalno, pod uvjetom da obavljanjem djelatnosti ne ostvaruju godišnji prihod viši od 300,000.00 HRK.

 

Za više informacija o navedenim temama, slobodno nas kontaktirajte.

Biljana Stanković, ovlašteni porezni savjetnik

biljana.stankovic@unija.com

Venkomir Horvatić, Country Manager

venkomir.horvatic@unija.com